Ilustracija

SANJA SARNAVKA predsjednica Upravnog odbora Kuće ljudskih prava i Đuro Lubura  Đuro Lubura, stalni sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja i vodeći hrvatski stručnjak u tom polju, na temu afere Izlisti, slažu se kako bi izvješće Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost trebalo deklasificirati u interesu javnosti.

Izvještaj na uvid javnosti

"Mislim da bi trebali deklasificirati kako bi se vidjelo što se uistinu događalo, ali znam da će to odbiti. Uvijek postoji neka glupa isprika zašto previše stvari ostaje tajnom o kojoj ipak svatko nešto zna, ali nitko zapravo nema uvid u cjelovitu priču", naglasila je Sarnavka o ovom slučaju.

I Lubura manje-više tvrdi isto, uz jedan dodatak.

"Sigurno bi bilo u interesu javnosti ukoliko to ne bi ugrozilo neke tekuće ili buduće istrage", tvrdi Lubura  dodajući kako za deklasificiranje postoji propisana procedura. Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost trebao bi pokrenuti postupak za deklasifikaciju tog dokumenta. Naravno, oni moraju prosuditi sadrži li to izvješće podatke koji bi mogli naštetiti sadašnjim ili budućim istragama.

Građanski nadzor

No izlazak dokumenta na uvid javnosti ne mora, ali može doprinijeti da se napokon vidi je li bilo propusta u ovom slučaju i o čemu se zapravo radi. 

"Vidjet ćemo. Ako to bude neki tekst pun fraza koje ne otkrivaju ništa, onda bi bilo bolje da ga uopće ne izdaju", tvrdi Sarnavka dok Lubura tvrdi da upravo Sabor može zatražiti to izvješće jer se u ovom slučaju ne špekulira da su obavještajne agencije povrijedile zakon, nego policija.

Bez obzira što mislili o aferi izlisti jedna stvar je sigurna, uočeno je niz nepravilnosti prije svega u nemogućnosti građanskog nadzora. No, treba li na zapravo građanski nadzor nad policijom i DORH-om.

Novim zakonom omogućiti nadzor civilnim osobama

"O državnom odvjetništvu govoriti ne znam, ali svakako bi trebalo ojačati civilni građanski nadzor nad svim tijelima koje imaju ovlasti primjene tajnih mjera odnosno zadiranja u zajamčena prava građana. To su i sigurnosno-obavještajne agencije i policija. Imamo sad jednu relativno bolesnu situaciju da policija nakon što je dobila ovlasti zadiranja u prava građana nema nikakav adekvatan civilni nadzor", tvrdi Lubura dodajući kako je zajedno s Centrom za mirovne studije pripremio i prijedlog. Naime, prijedlog je da se kompletan problem civilnog nadzora riješi posebnim zakonom i svakako da se omogući nadzor Operativno tehničkog centra za nadzor telekomunikacija, u kojeg sad niti jedno civilno tijelo ne može ući, a koji je izvorište prikupljanja svih tajnih podataka u telekomunikaciji.
 
Sarnavka je po tom pitanju malo skeptičnija kada je riječ o građanskom nadzoru. Tako se jedno govori u oporbi, a nešto sasvim drugo kada ste na vlasti.

Bitno je imati moć

"Zbog toga što svi koji se dočepaju ministarske pozicije, zaborave što su govorili kao opozicija. Odjednom im se mili imati moć i raditi bez stvarnog ozbiljnog nadzora. I ove koje imamo samo su šminka i polovična priča", zaključuje na kraju Sarnavka.