Kako spasiti Croatia Airlines i zašto je to važno za hrvatski turizam
Foto: Croatia Airlines
PONOVNO se poteže tema Croatia Airlines-a, i ovim putem želim podijeliti svoje razmišljanje jer me ovakve teme osobito bole i muče. Pa evo, kome se da čitati, na temelju mojeg petnaestogodišnjeg iskustva u radu (borbi?) s hrvatskim INA-ma, aerodromima, poreznim upravama, ministarstvima, agencijama, i inim, napisao sam jedan poduži tekst.
Moramo shvatiti da smo mi "team" Hrvatska i da dok god svatko vuče na svoju stranu, ko' raštimani orkestar, neće biti dobro. Upiranje prstom u Croatia Airlines koju, isto kao što su nas u Dubrovnik Airline-u, svi ostali takozvani partneri u zrakoplovstvu ili "stake holderi", ignoriraju i nebrigom uništavaju, nema smisla. Evo i zašto.
Nije samo Croatia tu kriva. Problem je što kod nas ništa nije zajednički proces, pa tako ni turizam. Ljudima je OK kada se gradi cesta u neko selo i nitko ne pita da li se isplati asfaltirati cestu u zaselak sa tri kuće, ali kada treba održati zračnu povezanost, e onda se očekuje da svaka karika u lancu ostvaruje profit. To tako ne ide. Neke karike mogu i gubiti, ali kada se podvuče crta, mora postojati profit.
Na primjer, zbog toga sto moraju biti profitabilni i sav teret je na aviokompaniji, Croatia je primorana ukidati neprofitabilne linije po zimi. I što smo s time postigli? Ako je Croatia imala 80 putnika na tom letu, recimo da 40 putnika ne bi došlo u npr. Dubrovnik, jer ne bi imali kako. Svaki neka ostavi 500 eura, to je 20,000 eura koji ostanu u Hrvatskoj i kroz poreze na plaće, na dobit i PDV na kraju sve prije ili kasnije završi u proračunu države. A Croatia ima gubitak na tom letu od 2,000 eura. i sada da mi spasimo 2,000 eura bacimo u smeće 20,000 eura. Tih 40 putnika znači 40 gostiju u restoranu tri puta dnevno, 40 noćenja dnevno, 40 prijevoza od aerodroma do grada i nazad, 40 kava u kafiću itd. itd.
Servilnost prema stranim kompanijama
Posebno me nervira naša servilnost i iskompleksiranost prema strancima. Croatia Airlines je ta koja nas povezuje u svih 12 mjeseci, a mi onda dovučemo sve low costove da poberu vrhnje preko ljeta kada bi Croatia trebala zaraditi da preživi zimu.
Mi smo u Dubrovnik Airlines imali slučaj da se u jednom hrvatskom aerodromu gorivo otkači od mog aviona i ode na Ryanair jer njima moraju plaćati penale ako se kasni, a uz to, županija je plaćala prazna sjedala i nekoliko stotina tisuća dolara oglase na web stranicama Ryanaira, koji je na kraju, koliko god tvrdili drugačije, dovodio goste koji su spavali po klupicama u parku.
Mi smo te godine proveli 50,000 putnika kroz taj aerodrom i to charter putnika koji su platili aranžmane u hotelu još u 11 mjesecu prošle godine. Kada smo letjeli chartere u Dubrovnik, odmah nakon Uskrsa, cijeli Cavtat je bio pun gostiju. Nisi mogao naći mjesta u kafiću na rivi. Sada, imamo i dalje statistički puno putnika, koji dolaze low costovima, ali Cavtat je u 5. mjesecu prazan. Možda gosti jesu došli, ali ja ne znam gdje su pobjegli. U restorane i kafiće sigurno nisu.
Kako da firme posluju pozitivno? U INI smo plaćali gorivo skuplje nego bilo koja strana avio kompanija, država je naplaćivala carinu na uvoz aviona svaki puta kada bi netko odradio let kad smo imali AOG, kontrola leta je radi internih previranja uvela terminalne naknade čime su poskupili slijetanje (nama su izbili 750000 eura) a pojeftinili prelet strancima koji voze goste u Tursku, CCAA (Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo) je pisala nalaze da se "pressurised" piše sa "z", a ne sa "s", aerodromi na moru su se zatvarali u ponoć, radnici su dizali bolovanja u sred ljeta, vozili se na motoru i kupali na plaži, da im ništa nismo mogli, uveli smo strože duty time propiše 3 godine prije nego sto je EU tražila, uveli smo standby 12 sati cime smo povećali troškove posada za oko 15%, a da recimo najveće EU države to nemaju, HKZP (Hrvatska kontrola zračne plovidbe) je dijelila slotove (kašnjenja) domaćim aviokompanijama jer im je lakše nazvati domaći aerodrom nego zvati u Brisel a u HR itd. itd. itd.
Istina, ima i Croatia Airlines svojih problema, ali riba se čisti od glave, znači da bi Croatia Airlines trebala biti mali dio slagalice koja se zove "turizam" ili "gospodarstvo" ili "promet" itd. Ovako imamo situaciju di svatko vuče na svoju stranu, ne vidi dalje od svog dvorišta, a iz godine u godinu se na političkoj razini donose odluke nakon sto se netko pola sata informira o problemu i onda polusatno osviješten radi strategiju. Croatia Airlines je neizostavni dio hrvatskog turizma, hrvatskog gospodarstva i bez njih van sezone u Hrvatsku ne bi dolazio skoro nitko.
Evo primjer. Tražio sam preko privatnih kanala INU da spusti cijenu goriva 100 dolara po toni za domaće aviokompanije (tada je cijena goriva bila oko 1300 dolara po toni). Rekli su da ne mogu biti nepravedni prema stranim aviokompanijama, a na to sam im odgovorio da daju popust na količinu jer smo mi te godini kupili 15,000 TONA goriva od INE. Kada British Airways kupi 15,000 tona goriva, onda neka i oni dobiju takav popust. Drugi primjer, cijena je bila skočila s 800 na 1300 dolara po toni, cak i više. Tri mjeseca nakon što je cijena goriva pala u cijeloj Europi, INA je i dalje držala visoku cijenu.
Kako smo mogli spasiti stvar?
Da je Croatia Airlines imala 100 dolara po toni popusta, recimo da su trošili 50,000 tona godišnje, to bi bilo 5 milijuna dolara manje troškova godišnje, što znači da bi sada imali u kasi barem 100 milijuna DOLARA više. Zašto je to bilo moguće? Pa zato jer u Londonu British AIrways plaća jeftinije od Croatia Airlines, pa onda bi bio red da u Zagrebu Croatia plaća gorivo jeftinije od Britisha, je li tako? Ali tome NIJE bilo tako sto potvrđuje i da smo dobili tužbu protiv INA-e u trenu kad su nam takve i slične idiotarije već uništile firmu, a INA je off the record rekla da im je promet avionskim gorivom par posto ukupnog prometa i da im se ne da gnjaviti s time.
Recimo da su spustili 100 dolara po toni (mi smo dobili popust 8 dolara po toni na 15000 tona godišnje, LOL), za Croatia Airlines to je oko US$ 5,000,000. Ali hajdemo bit na ziher strani, pa prepolovit i reci 2,500,000 godišnje.
Recimo da HKZP nije uvela terminalne naknade, Što ih nitko nije tjerao (to što tornjevi ne stvaraju profit u velikoj slici nikog van HKZP nije briga), to je oko US$ 200 po slijetanju (imam stare podatke za MD-80). Recimo da je to za CTN, na 50 letova dnevno (opet, nagađam), US$ 10,000, sto znaci US$ 3,650,000 godišnje.
Recimo da HKZP stavi delay strancima, a ne Croatiji Airlines na letovima iz DBV SPU i PUY za Zagreb, pa da ljudi fulavaju konekcije po Frankfurtu, a onda mi neki stranac nema slot jer je lakše zvati aerodrom u Hrvatskoj nego Brisel. Recimo da samo jedan takav let sa propuštenih 10 konekcija za long range Croatiju košta 200 Eura po putniku, plus hotelska soba, plus biznis karta na Lufthansi.
Što je poanta? Ovo uopće nije greška HKZP. Oni su dobili zadatak da posluju optimalno. Oni posluju onako kako njima odgovara jer im nitko nije rekao sto odgovara Hrvatskom gospodarstvu. Nije na njima da gledaju u kristalnu kuglu, nego na onima iznad njih, da određuju takve stvari.
Recimo da INA nije naplaćivala PDV na gorivo (to su prestali, ali sa idiotskom logikom), to je još 25% na gorivo. Da, mi smo plaćali PDV za gorivo na letu DBK-CDG, ne znam za Croatiju.
Kriva porezna politika
Recimo da država odobri neoporeziv letački dodatak. Time bismo u istom trenu povećali plaće pilotima (koji bi to opet potrošili i platili PDV itd.) i imali manji trošak za Croatiju (kojoj onda ne bi morali toliko pomagati). Recimo da se uštedi 2000 eura mjesečno po posadi, znaci to je cca. 3,650,000 godišnje, plus veće place za posade i veća konkurentnost firme, niže cijene karata i slično.
Mogli bismo reci zašto se onda ne napravi “doktorski dodatak” i slično? Dobro pitanje, zašto se ne napravi? možda zato jer bi doktori bili sretniji, a mi ne bi prelijevali iz šupljeg u prazno (uložiš novce u zdravstvo pa onda plati porez sam sebi). Poanta je ta da kod takvih zanimanja, neoporezivi dodaci bi dramatično povećali konkurentnost i imali utjecaj na gospodarstvo.
A ruku na srce, neke profesije i zaslužuju neoporezive dodatke, kao sto su piloti, kirurzi, medicinske sestre, operateri u nuklearki i slično. To je mali dio ukupnih plaća u Hrvatskoj, ali bismo time riješili dosta problema. Sve europske zemlje pljačkaju svoje građane i ne vidim zašto ih bas u tome moramo kopirati, a ne u sto drugih pozitivnih stvari koje bi trebali kopirati.
Kada bismo imali takvu poreznu politiku, garantiram da bi u par godina barem 500 pilota prijavilo boravište i plaćalo porez u Hrvatskoj.
Recimo da na zračnoj luci ne treba plaćati 25 eura (toliko je nas koštalo) follow me za parkiranje na stajanci koja ima 20-ak parkirnih mjesta. Recimo da je to još 200,000 eura godišnje.
Recimo da se ne desi u sred ljeta da su aerodromi zatvoreni pa ako se kasni da se ide na alternaciju, ili da se desi da po noći NEMA alternacije za Zagreb u cijeloj RH.
Kome da se to priča? Najlakše je uprti prst u Croatiju.
Kako to riješiti? Napraviti sastanke sa svim sudionicima u zračnom prijevozu, gdje će aviokompanije reci sto im treba, a ostali to odraditi. Ovo je možda šok drugim institucijama, ali možda bi se mogli sjetiti da su oni SERVICE PROVIDERI aviokompanijama. Aviokompanije su mušterije koje plaćaju i kontrolu leta i aerodrome i sve ostalo.
Zašto Turska ima sedmodnevne aranžmane za 2000 kuna?
Uz to, da li znate kako Turska Može imati aranžmane u Kapadokiji za 2000 kn, 7 dana hotel sa 4 zvjezdice? U dvije godine rada u Turskoj, naučio sam. Oni su se svi sakupili, i restorani, i dućani sa tepisima i autoprijevoznici i aviokompanija itd. dućani, restorani i ostali su platili po 1000 eura da bi se mogla ostvariti takva cijena. Koja je matematika? Platiš 1000 eura, a onda ti dođe 180 gostiju u tvoj dućan. Neka svatko kupi nešto za 10 eura, profitirao si skoro duplo. Pa dobro, jesmo li mi stvarno toliko glupi da ne znamo i sami tako nešto napraviti? Umjesto toga, mi kritiziramo aviokompaniju koja na svojim leđima vuče sav rizik i troškove.
Ovo sam napisao poznavajući situaciju u Dubrovnik Airline-u, pa sam vukao paralelu sa Croatia Airlinesom. Može biti da su neki troškovi Croatia Airlinesa drugačiji nego što su bili kod nas, ali vise-manje, to je to.
Hajdemo se trgnuti i napraviti nešto zajedno. To mora biti zajednički proces.
* autor teksta je pilot s višegodišnjim međunarodnim iskustvom
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati