Koalicijske svađe oko "Trga pravde" pokazuju je da se ne zna tko pije, a tko plaća u Milanovićevoj Vladi!
Foto: DAZ
AKO JE suditi po milijardu i pol kuna vrijednom projektu Trga Pravde, buduće baze svih zagrebačkih sudova, u Vladi Zorana Milanovića doista se ne zna tko pije, a tko plaća! Ministarstvo pravosuđa zaustavilo je već pokrenuti natječaj za strateškog partnera u tom infrastrukturnom mega projektu, samo dan nakon što ga je Ministarstvo gospodarstva pokrenulo. Godinu dana nakon potpisivanja sporazuma između dva ministarstva o vođenju i koordinaciji investicijskog projekta javno-privatnog partnerstva Trga Pravde u Zagrebu, pokazalo se da među njima uopće nema koordinacije, a da se potpisani sporazumi ne poštuju. Premijer Zoran Milanović, koji ovih dana javno korigira stajališta Europske Komisije povodom europskog uhidbenog naloga, očito nije u stanju korigirati neusklađenost i kaos u vlastitoj vladi zbog kojeg Hrvatsku još uvijek zaobilaze kapitalne investicije.
Centar za praćenje poslovanja, energetskog sektora i investicija (CEI) našao se tako ovih dana između dvije vatre, Ivana Vrdoljaka, ministra gospodarstva i Orsata Miljenića, ministra pravosuđa.
U dopisu od 9. kolovoza ministar Vrdoljak naložio je CEI-u objavljivanje pozivnog natječaja za odabir privatnog partnera "u što kraćem roku" tvrdeći da je projekt Trg Pravde "od velike važnosti za Republiku Hrvatsku". Njegov nalog uslijedio je nakon dopisa kojeg je CEI-u 7. kolovoza uputila Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa, a u kojem se cijeli projekt dovodi u pitanje. U Ministarstvu pravosuđa smatraju, naime, da za njega nisu stvoreni ključni fiskalni i strukturni preduvjeti, a koje bi trebalo razriješiti Povjerenstvo za provedbu postupka javne nabave. U dopisu se tvrdi da Ministarstvo pravosuđa kao korisnik, a ne kao naručitelj projekta, daje samo uvjetnu suglasnost za njegovu realizaciju. Budući da u budžetu nema sredstava potrebnih za podmirenje troškova "jer trenutačni limiti ugrožavaju redovito poslovanje", Ministarstvo pravosuđa zatražilo je da se na najvišoj razini odrede načini financiranja projekta i njihovi izvori. U dopisu se, također, od CEI-a traži "konačna korigirana i lektorirana verzija ugovora" o javno-privatnom partnerstvu, a napominje se i da je prioritet ministarstva gradnja novog zatvora u Šibeniku, a ne sudskog kompleksa u Zagrebu.
U Ministarstvu gospodarstva bili su zatečeni tim stavom, budući da je vlada 1. kolovoza 2013. na užem kabinetu prihvatila Izvješće o stanju i provedbi investicija u energetskom sektoru u sklopu kojeg se našao i projekt Trga pravde. Prethodno je, 19. lipnja, ministar financija Slavko Linić dao pozitivno mišljenje o prijedlogu projekta, čime su, smatraju u ministarstvu gospodarstva, ispunjeni svi uvjeti za njegovo pokretanje. Ministar Vrdoljak konačno je naložio CEI-u raspisivanje natječaja u što kraćem roku, na što je burno reagirao ministar pravosuđa Orsat Miljenić i to na dan objave natječaja - 12. kolovoza ove godine. Ton njegova pisma upravi CEI-a i Ministarstvu gospodarstva bio je neuobičajeno oštar. "Ministarstvo nije odobrilo niti odobrava ovaj postupak niti daljnje postupanje po ovom postupku… Smatramo kako je do rješenja ranije navedenih pitanja CEI dužan odmah prekinuti ovo grubo kršenje međusobnih odnosa, odnosno odmah prekinuti sve već započete radnje, te nema pravo u ime i za račun ovoga Ministarstva nadalje poduzimati bilo koje radnje koje je pokrenuo ili namjerava pokrenuti…"- tvrdi u dopisu ministar Orsat Miljenić.
Potom se svađa prelila u medije. Izvori bliski SDP-u širili su priču o interesima HNS-ovih građevinskih lobija u projektu Trga Pravde, dok se iz krugova HNS-a moglo čuti kako SDP opstruira sve investicijske projekte iza kojih ne stoje njihovi ministri…
U Ministarstvu gospodarstva smatraju da je riječ o investiciji koju će vlada RH početi subvencionirati tek kroz rok od pet godina, dok će do tada troškove gradnje snositi strateški partner. Dio sredstava investitoru bi se trebao vratiti kroz najam višeetažne garaže i prostora u neboderu na lokaciji bivše vojarne na Černomercu, a koji čini nenamjenski dio projekta, dok država može slobodno raspolagati prestižnim lokacijama na kojima se nalaze sadašnji zagrebački sudovi. Vrijednost tih nekretnina je velika, a dio sudova je nedavno i obnovljen pa bi se mogao dati u najam ili prodati zainteresiranim kupcima po dobroj cijeni, smatraju u Ministarstvu gospodarstva. Tim bi se projektima pokušalo oživjeti zamrlo tržište nekretnina u Zagrebu, a nije zanemariv niti angažman domaćih građevinskih tvrtki. U svemu tome ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak vidi "veliku važnost projekta za Hrvatsku".
Ministar Miljenić očito se u besparici odlučio za najavljeni projekt novog zatvora u Šibeniku koji bi, kao buduća najveća kaznionica u Hrvatskoj, rasteretio prekapacitirane hrvatske zatvore.
Umjesto da postane primjer uspješne suradnje među ministarstvima, Trg pravde postao je dokaz neviđenog kaosa u vladinim resorima. Vlada tako još nije odlučila što je za Hrvatsku važnije, zatvori ili pravosudni trgovi, jer onaj tko bi morao donijeti odluku tešku milijardu i pol kuna, trenutno ima važnijeg posla.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati