Foto: Arhiva

PREMDA iz državne blagajne u svoju dobiva stotine milijuna kuna, Katolička crkva državi odnosno građanima za njih ne polaže račune, a toj lošoj praksi blagoslov kani udijeliti i ova Vlada s obzirom na aktualni Nacrt prijedloga zakona o računovodstvu i financijskom poslovanju iz kojeg su vjerske zajednice izuzete, piše GONG na svom portalu.

"Obveznici ovoga Zakona jesu jasno definirani, no kroz njega se provlače izuzeća od primjene pojedinih propisanih obveza pa su tako vjerske zajednice izuzete od izrade godišnjih programa i financijskih planova te su izuzete od vođenja knjigovodstva po načelu dvojnog knjigovodstva. Također, za razliku od ostalih neprofitnih organizacija koje su obvezne izvještavati o stanju i strukturi, promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, vjerske zajednice obvezne su sastavljati financijski izvještaj samo o primicima iz proračuna i izdacima.

Novim Zakonom propisana je i obveza da je neprofitna organizacija čiji je ukupan prihod u godini veći od pet milijuna kuna, obvezna jednom godišnje revidirati svoje financijske izvještaje putem ovlaštenog revizora. Međutim, i od toga su neprofitne organizacije koje imaju status vjerske zajednice također izuzete", upozorila je Tina Novak, članica Radne skupine za izradu ovog Zakona i voditeljica GRIF-a s dugogodišnjim iskustvom u radu udruga te poznavanju zakonodavnog i institucionalnog okvira te donatorskih procedura.

Koliko novca kroz milodare i ostale svoje usluge ubiru od samih vjernika , kao i od raznih poslovnih aktivnosti, vjerske zajednice, pa tako ni Katolička crkva, dakle, prema sadašnjem zakonskom prijedlogu, koji je u javnoj raspravi, ne moraju bilježiti, kao niti imati vanjsku reviziju, niti izrađivati godišnje financijske planove i voditi dvojno knjigovodstvo. One moraju izvještavati samo o sredstvima iz državnog proračuna, međutim, Crkva i s tim ima "problema" premda ju na to obvezuju zakoni o proračunu, izvršenju proračuna, državnoj reviziji i fiskalnoj odgovornosti te u konačnici i sam međunarodni Ugovor između Svete stolice i Republike Hrvatske.

Upozorenje i preporuke Državne revizije

No, kako se Crkva ne drži zakona baš kao plota, javnost nema nikakvoga uvida u njezine financije, pa čak niti one dobivene iz proračuna, a na što je prije par godina upozorila i Državna revizija na čije Izvješće o izvršenju proračuna za 2010. godinu valja podsjetiti:

"Pravne osobe Katoličke crkve ne dostavljaju financijske izvještaje nadležnim institucijama (FINA za Ministarstvo financija i Državni ured za reviziju) koji su propisani odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija. ... S obzirom da je prema odredbi ugovora Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima, obveza pravnih osoba Katoličke crkve poštivanje zakona Republike Hrvatske o financijskom poslovanju te da prema matičnom registru pripadaju neprofitnim organizacijama koje su u obvezi primjenjivati odredbe Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija koje se odnose na vođenje računovodstva i financijskog izvještavanja, Državni ured za reviziju nalaže u komunikaciji s nadležnim predstavnicima Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica pokrenuti radnje u cilju upisa u Registar te sastavljanja i dostave financijskih izvještaja onih pravnih osoba koje ispunjavaju kriterije propisane Uredbom".

S obzirom na ovo, doista je nejasno iz kojeg su razloga vjerske zajednice, koje su jasno navedene kao obveznici primjene Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, u njegovim bitnim dijelovima izuzete i zašto se time nagrađuje ponašanje Katoličke crkve koja ignorira zakone Republike Hrvatske ? Cilj bi i u ovom slučaju trebao biti uvođenje reda u neprofitnom poslovanju, koje se mora temeljiti na načelu dobrog financijskog upravljanja i kontrola te na načelu javnosti i transparentnosti.

Crkva kao (ne)profitna organizacija?

Prošle godine HBK se pohvalio da su predali nadležnom ministarstvu financijsko izvješće o primljenim i utrošenim sredstvima iz državnog proračuna za 2010., ali javnost je opet ostala u mraku jer osim suhoparnog nabrajanja, ključnih detalja nije bilo, a i tada se navodno šuškalo da crkveni oci strahuju od manipulacije podacima. No, upravo bi transparentnost bila njihovo najjače oružje s obzirom da je prema Ugovoru o gospodarskim pitanjima, novac koji Crkva dobiva namijenjen uzdržavanju klera, izgradnji i uzdržavanju crkvi i pastoralnih središta koji nisu spomenici kulture te za karitativnu djelatnost.

Biskupske konferencije mnogih drugih europskih zemalja, poput Njemačke, Slovenije, Italije, kao i samog Vatikana doživljavaju posve normalnim javno objavljivanje svojih financijskih izvješća. Primjerice, slovenske škofije (biskupije) to čine preko interneta, uključujući ne samo tekst, nego i tablice, a Italija i Vatikan izvješća objavljuju u svojim glasilima s tim da Vatikan čak daje podatke o tome koliko su zaradili na iznajmljivanju nekretnina i koliko je i od koga Papa dobio milodara.

Andreja Žapčić / GONG