Ilustracija: Index

GRČKI građani si više ne mogu priuštiti plaćati velike iznose državnim i javnim službenicima koje podmićuju pa su se iznosi uobičajeni za "fakelaki", odnosno "male kuverte", značajno smanjili.

Državi dužnosnik zadužen za otkrivanje korupcije u javnom sektoru Leandros Rakintzis napisao je izvješće u kojemu je iznio podatke da je "cjenik" mita u zdravstvenom i poreznom sektoru pojeftinio jer građani više nemaju novca za visoke cifre koje su prije plaćali službenicima.

"Kriza nije smanjila korupciju, ali je smanjila cijenu korupcije", rekao za Skai TV nakon što je objavio godišnje izvješće za 2011. godinu. "Javni djelatnici su snizili cijene", dodao je.

"Jednostavno nema novca za velike prijestupe"

Od 1.403 primjera korupcije koliko ih je prijavljeno, u 393 slučaja radilo se o podmićivanju tužitelja. Među najkorumpiranijim službenicima našli su se i djelatnici porezne uprave te visokorangirani javni službenici s dugogodišnjim iskustvom. Slučajeva ima različitih. U jednom je djevojka svome zaručniku izdala potvrdu da nema poreznih dugovanja iako nikada nije donio dokument kojim bi to potvrdio. Ispalo je da državi duguje gotovo 180 tisuća eura. U drugom je primjeru zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova jednom građaninu izdao vizu bez potrebnih provjera.

"Kako se kriza produbljuje, sve više i više Grka ne može izdvajati velike iznose za plaćanje mita. Više nema velikih slučajeva korupcije. Jednostavno nema novca za velike prijestupe", rekao je Rakintzis.

Grčka grca u dugovima i najzaduženija je zemlja Europske unije. Ovisi o međunarodnoj pomoći i godinama se bori s vrlo raširenom praksom korupcije koja, među ostalim problemima, odgađa njezin oporavak. Nedavno je pristala na oštre mjere štednje, smanjenje plaća i ostalih materijalnih prava kako bi od EU-a i MMF-a dobila pomoć. Najteža kriza u toj zemlji od Drugoga svjetskog rata i peta godina recesije uzrokovale su zatvaranje tisuća tvrtki tako da je sada nezaposlen svaki pet radno sposoban Grk, piše CNBC.

"Grčka je na rubu i neće moći podmiriti svoje obveze bez još jedne financijske injekcije u kolovozu"

Jučer je francuski predsjednik Francois Hollande nakon sastanka s talijanskim premijerom Mariom Montijem rekao da će učiniti "sve što je u njegovoj moći" za spas eura. Dodao je da je "tijekom posljednjih nekoliko tjedana ostvaren značajan napredak". Analitičari uglavnom nisu uspjeli prepoznati o kakvom se napretku radi i njegovu izjavu smatraju tek optimističnom retorikom kojom se pokušavaju zadržati investitori.

Zamjenik grčkog ministra financija rekao je da je njegova zemlja "na rubu", te da praktički nema zalihe novca. Istaknuo je i da država neće moći podmiriti svoje obveze bez još jedne injekcije novca u kolovozu. Europska središnja banka (ECB) je prošloga tjedna najavila da će učiniti sve u svojoj "moći za spas eurozone". Jučer je najavljeno da će ECB u roku od mjesec dana početi tiskati euro i ubrizgavati ga u novčano poslovanje bez povlačenja već prisutnog novca, što analitičari smatraju vrlo riskantnim potezom. Prije toga će morati slomiti otpor Njemačke koja se tom potezu snažno protivi. Više informacija o sljedećim potezima banke znat će se u četvrtak nakon mjesečnog sastanka. Gotovo sve analize upućuju na to da će rujan biti mjesec eskalacije krize.