Foto: Hina

NA SJEDNICI Vlade danas se, između ostalog, našao i prijedlog zakona o dopuni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Riječ je o izmjenama kojima se predviđa privremeno ukidanje državnih poticaja za stambenu štednju za sve uplate nastale nakon 1. siječnja 2014. te zaključno s 31. prosincem, 2014! Dakle, iduće godine, poticaji se neće isplaćivati iz državnog proračuna.

"Ovo nije ukidanje nego korekcija za jednu godinu. Vidjet ćemo učinke. Uštede su nam potrebne, ulazimo u proceduru prekomjernog deficita i više nema zezanja. Svaki trošak koji nije vitalan može biti predmet korekcije", kaže Zoran Milanović.

Ministarstvo financija ocijenilo je da sustav stambene štednje nije ispunio svoju temeljnu svrhu, odnosno značajniju kreditnu aktivnost građana, stoga predlaže ukidanje državnih poticaja stambene štednje, koji se isplaćuju u visini 10 posto od uplaćenih uloga pri čemu je maksimalan ulog na koji se državna poticajna sredstva mogu obračunati 5.000 kuna godišnje po štediši.

Linić: Ostvaruje se program Vlade - uštede na svakom koraku

Uoči sjednice Vlade i odluke o privremenom ukidanju poticaja na stambenu štednju za uplate nastale u razdoblju od 01.01.-31.12.2014. godine, ministar financija Slavko Linić rekao je da to samo znači da se program kojeg je Vlada donijela ostvaruje.  "To samo znači da program koji je usvojen na Vladi kod donošenja smjernica za 2014./2016. se ostvaruje, uštede na svakom koraku", istaknuo je Linić.

Iz Ministarstva pojašnjavaju kako štediše često po isteku roka od pet godina podižu novac te ga koriste u druge svrhe, a ne za rješavanje stambenog pitanja. Unatoč brojnim kritikama ministar financija Slavko Linić nekoliko je puta naglasio da od izmjene zakona ne odustaje, a štedionicama je u intervjuu Media servisu poslao poruku.

"Vrlo jednostavno - neka počnu graditi stanove, neka počnu štednju pretvarati u novi stambeni prostor neka nađu modele možda se predomislimo, ali do tada financirati štednju da bi netko imao veće kamate na štednju to neka zaborave"

Stambene štedionice traže povlačenje prijedloga novog zakona

Odbor za stambenu štednju pri Hrvatskoj udruzi banaka predlaže povlačenje prijedloga Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje iz procedure usvajanja po hitnom postupku te provedbu javne rasprave i svih postupaka predviđenih zakonima Republike Hrvatske.

Nakon današnje sjednice Vlade na kojoj je Ministarstvo financija uputilo nacrt prijedloga na usvajanje, reagirali su iz Odbora za stambenu štednju pri Hrvatskoj udruzi banaka.

"Narušavanje sustava stambene štednje koje bi proizašlo iz izmjena Zakona dovelo bi, ne samo do ugrožavanja važnih socijalnih i gospodarskih ciljeva, nego i do značajnih negativnih učinaka na državni proračun RH, kojem sustav pridonosi s više od 300 milijuna kuna godišnje. Analiza pokazuje da će i u slučaju privremenog ukidanja poticaja učinak proračunske uštede biti odgođen, a učinak gubitka zbog zaustavljanja sustava stambene štednje trenutan.

Potencijalne uštede proračunskih rashoda od oko 100 milijuna kuna nisu moguće prije 2016. godine, budući da je novčani izdatak u 2014. već predodređen isplatom poticaja za 2012., a izdatak za 2015. već je predodređen isplatom poticaja za 2013. Eventualno ukidanje poticaja za 2014. donijet će uštedu tek 2016. godine. Dodatno, prijedlog zakona različit je od prijedloga zakona koji je bio predmet javne rasprave do 14. listopada 2013. te nije ispunio uvjete za razmatranje na sjednici Vlade", kažu iz HUB-a, a ističu kako novi prijedlog zakona nije bio predmet javne rasprave, Ministarstvo financija nije provelo postupke procjene učinka propisa, što je protivno Zakonu o procjeni učinaka propisa te da Ministarstvo financija predlaže donošenje zakona po hitnom postupku bez valjanog obrazloženja i uporišta u propisima.

"Novi prijedlog zakona, koji podrazumijeva ukidanje državnih poticaja na razdoblje od godine dana, proizvodi jednake posljedice kao i trajno ukidanje poticaja. Predloženi jednogodišnji prekid isplate poticaja do donošenja konačne odluke o budućnosti sustava stambene štednje predstavlja grub i neopravdan prekid zakonskog kontinuiteta,koji je protivan Ustavnim načelima, a uslijed kojega štediše gube povjerenje u sigurnost stambene štednje i prinosa koje očekuju. To za posljedicu ima smanjenje novih ugovora o stambenoj štednji, značajan broj raskida ugovora i odljeva postojećih sredstava stambene štednje te obustavljanje kreditne aktivnosti sustava, odnosno potpuni kolaps sustava stambene štednju u vrlo kratkom roku. Dodatno, s obzirom na strukturu vlasništva stambenih štedionica i sklopljene međunarodne ugovore, neizbježna posljedica svega je iznimno negativna slika Republike Hrvatske kao pravno nesigurne države za ulagače te pokretanje pravnih postupaka vezanih uz zaštitu međunarodnih ulaganja pred međunarodnim institucijama", zaključuje se u priopćenju Odbora za stambenu štednju pri Hrvatskoj udruzi banaka.

Predstavljene izmjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti

Ministar financija Slavko Linić predstavio je na Vladi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Tim je Zakonom do sada bila uvedena obveza izrade Izjave o fiskalnoj odgovornosti s ciljem osiguranja i održavanje fiskalne odgovornosti, transparentnosti i srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.

Takvo se fiskalno pravilo Nacrtom prijedloga zamjenjuje novim budući da postojeće pravilo ne uzima u obzir postojanje ekonomskih ciklusa pa u uvjetima padajućeg gospodarskog pravilo dodatno ugrožava izglede za rast. Naglašeno je i kako je dodatni razlog za izmjenu pravila usklađivanje s EU zakonodavstvom.

"Osnovna poruka tih novih fiskalnih pravila je da se rashodovna strana ipak stavlja u funkciju i prihodovne strane pa se strukturni problemi mogu lakše rješavati jer ipak je itekako ovisnost rashoda o prihodovnoj strani", rekao je Linić.

Nacrtom prijedloga uvodi se i obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti i za trgovačka društva u vlasništvu RH, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i regionalne samouprave i druge pravne osobe čiji je osnivač država ili jedinice lokalne ili regionalne samouprave.

"Uvijek je bila osnovna dilema što je to politička odgovornost jer se u dosadašnjem zakonu uvijek govorilo o političkoj pa smo imali ustavne procjene o tome može li ili ne može postojati, pa smo brisali kvalifikacija političke odgovornosti jer to nije mjerljivo, a unijeli smo samo novčane kazne ako se ne sačini izjava o fiskalnoj odgovornosti i novčane kazne ako se lažne podatke unese u taj dio", kaže Linić.