Foto: FAH, screenshot: gradec.hr

LJUBICA AMBRUŠEC, agronom po struci i magistra ekologije te načelnica općine Gradec, zajedno s timom mladih ljudi u nepotpune dvije godine uspjela je preporoditi općinu Gradec. Po dolasku na vlast u 2013. godini, kao ljudi s nezavisne liste, u Općini su zatekli katastrofalno stanje - od dva i pol milijuna kuna proračuna Općine, dugovanja su iznosila čak dva milijuna i 300 tisuća kuna. Ambrušec je u 9 mjeseci uspjela riješiti općinske dugove, ostvariti niz novih projekata te 2014. godinu završiti u plusu.

Trenutačno rade na tridesetak projekata koje apliciraju na različite fondove i natječaje, a Ambrušec je za Index otkrila kako je cijeli proces preporoda općine Gradec izgledao te koji su njezini planovi za budućnost Općine.

Nezavisni smo i podržavamo Petrova

"Što se tiče naše podrške Mostu, ona je velika. Mi smo prije svega istomišljenici, kao nezavisni ljudi s nezavisne liste koji su došli na vlast u našoj općini. Slažemo se s mišlju Petrova, koji je iz gliba izvadio svoj Metković. Isto radimo i mi, iz velikoga gliba vadimo svoju općinu već skoro dvije godine. S ponosom mogu reći kako smo u te dvije godine odradili izuzetno puno dobrih stvari.

Jedna od stvari koju bih htjela naglasiti jest i naše ulaganje u mjesne odbore. Umjesto predviđenih 200.000 kuna iz proračuna, na mjesne odbore potrošili smo 800.000 kuna. Na izborima za mjesne odbore 2014. godine u njih je ušlo oko 60 posto nezavisnih ljudi, skoro 70 posto. Ljudi su prepoznali rad nezavisnog čelništva, uključili se i htjeli imati svoje mjesne odbore, zastupnike za naših 20 naselja odnosno sela. Ostatak otpada na dvije stranke, prije na vlasti u Općini, HDZ i HSS, koji su u koaliciji i koji su sam ostavili ono što smo našli - negativu od 2 milijuna i 300 tisuća kuna u proračunu", kaže Ambrušes.

Ključni kvalitetni mjesni odbori

"Moj mladi tim i ja širom smo otvorili vrata svim žiteljima općine i svim mladim ljudima. Ključni su i kvalitetni i dobri mjesni odbori. Naučili smo te ljude raditi, kada 20 godina tapkate na mjestu, neke stvari treba mijenjati iz korijena. Stranački ljudi nisu shvaćali da se samo radom dolazi do cilja, sve se svodilo na zakulisne igre i ljenčarenje, zato nas je i zatekla katastrofa.

Kao što sam rekla, naučila sam ljude raditi, mladi ljudi, dobri mjesni odbori, to je moj recept bio. Na konstituirajućim sjednicama tih odborima obratila sam se okupljenima:

"Mi smo svi skupa nigdje, sada treba pljunuti u šake i raditi, općinu treba smatrati domaćinstvom, kako radite na vlastitome domaćinstvu, tako trebate i u općini raditi", rekla sam".

Uložili u ceste, puteve, sela i naselja

"Ljudi su to shvatili ozbiljno i tako su krenuli raditi. Dali smo tih 800 tisuća kuna mjesnim odborima samo da općina krene naprijed, da se radom digne, da se grade ceste, putevi, da se kopaju grabe, da svako naselje ide naprijed. Sela i naselja su bila osobito zapostavljena ovih godina, neka sela su upropaštena. Ovo je bila prilika da se to preporodi, ljudi su krenuli od mjesnih odbora, shvatili su kakva im se prilika ukazala.

Rekla sam ljudima i kako općina nije mjesto gdje će vidjeti novaca.

"Novaca nema i ovdje ga nećete vidjeti, ali vidjet ćete materijal, dat ćemo sve od sebe da dobijete materijal za kućice za djecu, za autobusne stanice, za uređivanje vatrogasnih i društvenih domova, za razvijanje udrugama i njihova rada. Nitko vam neće plaćati ruke, vi ste ruke, vi morate raditi", prenosi nam Ambrušec.

U 9 mjeseci počistili dug od 2 milijuna i 300 tisuća kuna

"Predsjednici mjesnih odbora dobro su reagirali na to i krenuli, a to je povuklo još mnogo ljudi, prezadovoljna sam. U 2014. godini smo u 9 mjeseci potrošili nepodmirenih 2 milijuna i 300 tisuća kuna dugovanja.

Svi me pitaju kako smo to uspjeli, a ja im odgovaram da je bolje da me ni ne pitaju. Kad pogledam nazad, ni sama ne znam kako smo uspjeli... Mjesec, a možda i dva radila sam s tri telefona u ruci, tražila sam sve one kojima je općina bila dužna, molila sam ih za razumijevanje. Objašnjavala bi im kakvo smo stanje zatekli i zamolila da nekako reprogramiramo dug, na rate, ili na druge načine. Ljudi su bili dobri i pokazali su razumijevanje. Mi smo ispoštovali svoj dio. Ako smo se dogovorili da ratu plaćamo 20. u mjesecu, mi bismo je već 18. platili. Tako smo stekli puno prijatelja, sada možemo puno više toga odraditi".

Otplatili dugove i krenuli s projektima

"Usto što smo podmirili prošla dugovanja, paralelno smo radili i projekte. Ja sam dugo bila djelatnica Hrvatske poljoprivredne agencije u Zagrebu, radila sam i na EU fondovima i operativnim programima. Inače sam agronom po struci, a magistrirala sam ekologiju. I kolega koji sada sa mnom radi na projektima isto ima iskustva u radu na fondovima, odradili smo kompletnu dokumentaciju za naš vrtić koji želimo. To smo odradili anketarno, 4 mjeseca se provodila anketa među stanovništvom, da se vidi postoji li potreba za vrtićem. Ljudi su odlučili.

Naglasit ću da sam 23 godine bila u HSS-u, bila sam i županijska vijećnica, ali izašla sam iz stranke jer se nisam slagala s vodstvom.

U našoj općini na lokalnim izborima pobijedilo je moje ime i prezime, moj mladi zamjenik je izuzetan dečko također, koji kotira u društvu kao plemenito biće, kada to zbrojite, pobijedilo je poštenje i rad, ono što treba Hrvatskoj", dodaje.

Ministarstvo kulture usporava naš projekt vrtića

"Odradili projekt za dječji vrtić, on će biti kapaciteta za 86 djece, kompletno gotov projekt, koji stopira Ministarstvo kulture jer tvrde kako na tom području postoje važne arheološke iskopine. Mi smo platili iskopavanje 20.000 kuna i ništa nije pronađeno, no oni i dalje otežu sa svime. Godinu dana nas usporavaju. Poštujemo povijest i kulturu, ali država nas usporava u onome što je neophodno našim ljudima. Imamo odljev mladih ljudi s djecom, koji odlaze van. U Križevcima je također slična situacija, mladi nemaju kuda s djecom. Sada čekamo. Projektant je 18 puta morao mijenjati projekt, dobro da se dogodi dva ili tri puta, ali 18 puta? Nešto tu ne štima.

Sada smo novi projekt napravili, morali smo se izmaknuti iz središnje, povijesne jezgre sjeverno, da pogodimo rubni dio gdje će se vršiti arheološka ispitivanja. Samo da krenemo i to imamo, najviše mi je žao što ljudi iseljavaju zbog ovakvih stvari. Ići ću do predsjednice ako treba razotkriti nerad, ako se ovo usporavanje nastavi".

Grade se ceste, mrtvačnice, autobusne stanice...

"Usto imamo još više desetaka projekata. Tu su dva projekta za dvije mrtvačnice, imamo četiri groblja na našem području, a 2 nemaju mrtvačnice. Čekamo još samo potvrdu i idemo u aplikaciju u EU fondove. Prema Zagrebačkoj županiji pišemo projekt za kompletnu rekonstrukciju centra, devastiran je, ima rupa na asfaltu. Centar je frekventan i tu je intenzivan odvoz i dovoz, nužna je kompletna rekonstrukcija. Aplicirali smo u Županiju i projekte za izgradnju cesta, ove godine za četiri ceste, a jedna se već radi. Prošle godine iz našeg proračuna, uz sve nedaće, odradili smo i kompletnu jednu cestu, od oko 200 tisuća kuna.

Danas sam na primjer na terenu cijeli dan, radimo prilaz nacionalnim manjinama, ima tu pravoslavno groblje, a ljudi su samo helikopterom drage mogli pokapati praktički, nije bilo prilaza. Sada će cesta ići i prema tom groblju. Imamo i jedno raskrižje koje se tiče naše nerazvrstane ceste, a koje mora proći još samo skupštinu. Radit ćemo totalnu rekonstrukciju raskrižja i dvije autobusne stanice, to ćemo aplicirati županiji.

Tu je još niz projekata, izgradnja vodovoda Zagreb-istok i niz drugih. Radimo bez radnog vremena", ističe Ljubica Ambrušec.

Ako smo mi uspjeli, mogu i drugi

"Općina Gradec je država u malome, kada bismo samo mogli prekopirati to na razinu države, promjene bi se dogodile. Pati me odljev mladih ljudi, htjela bi ih zadržati. Evo i jedan primjer. Došli su nam ljudi s Krka, jer tamo imaju zatvorena vrata. Došli su mi i rekli da žele živjeti u ovoj županiji, a preko web stranica odlučili su se baš za Gradec.

Zaljubili su se u Gradec i rekli da će tu raditi siranu. Sada traže dokumentaciju i aplicirat će projekt u EU fondove. Rekla sam im da će dobiti koncesiju na koliko treba, svima otvaramo vrata. U začetku smo jedne zadruge, ako se otvori sirana, onda ćemo ići prema ljudima, ima ovdje puno mladih ljudi, mi imamo puno zapuštenih polja, otvorit ćemo sirarstvo i mljekarstvo, želim to na zavidnom nivou. Uvjet će biti da se zapošljavaju naši ljude, jer postoji problem nezaposlenosti.

U zaključku, sjesti za fotelju i za računalo i misliti "Ja sam uspio, meni je plaća plafon, ja sam plafon", to rade gotovani i do nas je dovelo ovdje. Ljudi nisu svjesni da ako dođeš na stolicu, da onda radiš za svoju zajednicu, onda tu nemaš privatnog života i radnoga vremena, a sredstava imaš tek toliko da preživiš. Ljudi to moraju shvatiti.

Ne kažem da se za godinu dana Hrvatska kroz ovaj model može iz gliba izvući, ali ako nastavimo ovim smjerom, onda smo svi nigdje. Meni je u interesu da naša djeca imaju budućnost. Ako smo mi mogli ovdje u općini Gradec, a skoro cijeli proračun nam je bio otuđen, onda se i drugdje može", zaključuje Ambrušec za Index.