Foto: Davor Pongračić (Cropix)

POREZ na imovinu kojeg najavljuje ministar financija Slavko Linić trebao bi biti u visini od 2 posto za nekretnine koje nisu iskorištene, dok bi se na nekretnine koje se iznajmljuju plaćalo 0,4 posto godišnje, a u onima u kojima se živi porez bi trebao biti 0,2 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine.  Postotak se uzima od procijenjene vrijednosti nekretnine pa bi se na stan ili kuću u vrijednosti od 100 tisuća eura plaćao godišnji porez od 1.500 kuna.  

> Detalji poreza na imovinu: Na nekretninu vrijednu 100 tisuća eura godišnje plaćate 15 tisuća kuna državi!?

Vlada Zorana Milanovića kao i sam ministar Linić tvrde kako se i ovim zakonom približavamo Europi odnosno Europskoj uniji, no čini se kako Hrvatska s 0,2 do dva posto poreza se nalazi u gornjem razredu EU gdje se porez na neiskorištenu imovinu kreće od jedan do tri posto.  No, naravno treba uzeti u obzir da neke zemlje ni ne poznaju taj porez dok kod drugih to određuje lokalna uprava pa do onih koje imaju fiksirane iznose po metru četvornom.

Kada je riječ o susjedima naglasimo kako su Slovenci nedavno donijeli odluku da oni koji posjeduju nekretnine u vrijednosti većoj od milijun eura naredne dvije godine plaćat će državi krizni porez. Slovenci koji posjeduju nekretnine u vrijednosti do dva milijuna eura na njih će plaćati 0,5 posto poreza. Državljani Slovenije koje posjeduju nekretnine vrjednije od dva milijuna eura, plaćat će 1 posto poreza. U Mađarskoj pak, porez na nekretninu koja nije iskorištena diktira lokalna vlast, a ona može najviše iznositi 25 eura po metru kvadratnom.

Austrija primjerice nema definiran porez na stambene nekretnine, no ima za najam poslovnih nekretnina/poslovnih površina te porez na prijenos odnosno transakcije nekretninama.

Različite prakse

Prema podacima iz prosinca 2011. godine koje je objavio Vedran Lovrinčević doktorand Ekonomskog fakulteta u Osijeku u svom stručnom radu "Porez na nekretnine u EU i implikacije za Hrvatsku" razvidno je kako je praksa oporezivanja u EU sasvim različita od zemlje do zemlje.  Neke zemlje ni nemaju porez na imovinu u kojoj se živi poput Irske.

Lovrinčevićevo istraživanje odnosi se na poreze iz 2010. godine pa se tako u Bugarskoj na nekretninu u kojoj se živi plaća u prosjeku od 0.01 posto te 0,25 posto na poslovne nekretnine. Sjeverne zemlje imaju sasvim drugačije sustave pa tako Estonija uopće ne poznaje porez na nekretnine ali ima porez na zemljište dok Latvija ima poreze od 0,1 do 3 posto u odnosu na katastarsku vrijednost dok je u Litvi prosjek od 0.3 do 1 posto. 

U Njemačkoj se plaća porez u ovisnosti od lokacije nekretnine pa je najniži porez od 0,26 posto a najveći 1 posto. Na jugu, Grčka koja ima komplicirani sustav oporezivanja na koncu za nekretnine plaća od 0,3 do 0,9 posto od vrijednosti nekretnine, dok je u obližnjoj Italiji porez varira od 0,4 do 0,6 posto vrijednosti nekretnine.

Donosimo i tablicu poreza po državama koju je objavio Lovrinčević na temelju vlastita istraživanja.