Screenshot: YouTube

KUBA je nakon pet godina zatvora pustila na slobodu američkog humanitarnog radnika Alana Grossa tijekom razmjene zarobljenika sa SAD-om, a Washington je ocijenio da je današnji potez nagovještaj nove američke politike prema Havani, javljaju agencije.

Američki dužnosnik je kazao da je Gross pušten zbog humanitarnih razloga, a CNN izvješćuje da je tijekom razmjene zarobljenika Kuba pustila i jednog američkog obavještajca, dok je SAD na slobodu pustio trojicu kubanskih agenata.

Bijela kuća je priopćila da će se predsjednik o cijelom slučaju očitovati u podne te da će Obama također objaviti i zaokret u politici prema Kubi. Istovremeno će se o razmjeni zarobljenika oglasiti i kubanski predsjednik Raul Castro.

Pola stoljeća neprijateljskih odnosa

Kubanci su sada 65-godišnjeg Grossa uhitili 3. prosinca 2009. i potom podizvođača Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) osudili na 15 godina zatvora za uvoz zabranjene tehnologije i pokušaj uspostave tajne internetske usluge za kubanske Židove. Njegov slučaj izazvao je podozrenje zbog prakse USAID-a da u neprijateljski nastrojenim zemljama prema Americi za tajne zadatke angažira privatne osobe.

Kuba i SAD su u neprijateljskim odnosima već više od pola stoljeća i Obamu će zasigurno u Washingtonu i unutar kubanske zajednici u Miamiu, na Floridi, dočekati bjesni komentari zbog oslobađanja trojice kubanskih agenata nakon što su u američkom zatvoru proveli 16 godina. Oni su uvjereni da će se njihovo oslobađanje na Kubi protumačiti kao pobjeda Raula Castra.

SAD i Kuba bliže se normalizaciji odnosa

Sjedinjene Države i Kuba približavaju se normalizaciji diplomatskih odnosa koji su više od 50 godina bili prekinuti, objavit će američki predsjednik Barack Obama danas navečer, a to će biti povijesni pomak u politici.

Visoki američki dužnosnici koji pregledavaju Obamin govor zakazan za podne po lokalnom vremenu (navečer po srednjoeuropskom vremenu), kažu da će SAD i Kuba razgovarati o otvaranju veleposlanstava u glavnim gradovima.

Obama je jučer o tim promjenama gotovo sat vremena na telefon razgovarao s kubanskim predsjednikom Raulom Castrom. Obama isto tako planira početi proces ukidanja dugogodišnjeg trgovinskog embarga SAD-a protiv Kube kao dijela niza promjena u odnosima prema tom karipskom otoku, rekao je jedan izvor iz Kongresa.

Pomak će značiti olakšavanje trgovine i transporta iz SAD-a u Kubu, kažu dužnosnici. Američki državni tajnik John Kerry razmotrit će i status Kube kao države sponzora terorizma.

Jedan dužnosnik je rekao da se politika mijenja zbog uvjerenja unutar Obamine administracije da američki embargo protiv Kube ne djeluje.

Papa odigrao presudnu ulogu

Papa Franjo i Sveta Stolica su imali važnu posredničku ulogu u povijesnom približavanju Sjedinjenih Država i Kube nagoviještenom u srijedu, rekao je visoki američki dužnosnik.

Papa je tako u pismu ljetos uputio osobni apel Baracku Obami i posebno Raulu Castru, a Vatikan je primio izaslanstvo dviju zemalja kako bi dovršio približavanje, rekao je taj dužnosnik.

Nakon susreta s Obamom početkom ove godine, "papa Franjo je odlučio uputiti osobni apel, što je veoma rijetko, koliko znam nikada nismo imali takav oblik komunikacije Pape", obrazložio je.

"Početkom ljeta je izravno pisao predsjedniku Obami i odvojeno predsjedniku Castru", rekao je. "To je dalo jači poticaj i polet za nastavak".

Izravne pregovore Washingtona i Kube odobrio je Barack Obama u proljeće 2013. a prvi susret se dogodio u Kanadi u lipnju 2013. Dvije strane su nastavile pregovore do studenoga.

Pregovori su zaključeni na susretu izaslanstava dviju zemalja organiziranom u Vatikanu.

Dogovor počeo u tajnosti

Povijesna normalizacija odnosa Sjedinjenih Država i Kube počela je u proljeće 2013. kad je predsjednik Barack Obama odobrio tajne pregovore s Havanom, istu taktiku kojom je otvorio i nuklearne pregovore s Iranom.

Mjeseci razgovora u Kanadi i u Vatikanu, u kojima je sudjelovao i jedan od najbližih Obaminih suradnika, kulminirali su u utorak jednosatnim telefonskim razgovorom Obame s kubanskim predsjednikom Raulom Castrom, tijekom kojega su dali konačan pristanak za korake kojima bi moglo završiti gotovo polustoljetno neprijateljstvo dviju zemalja.

Obama je smatrao da "ako postoji ijedan aspekt američke vanjske politike kojemu je rok trajanja istekao, onda je to politika prema Kubi", rekao je visoki Obamin dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

On je istaknuo kako je ključnu ulogu u približavanju Washingtona i posljednje utvrde komunizma u zapadnoj hemisferi odigrao papa Franjo. Početkom ljeta papa Argentinac poslao je Obami i Castru osobna pisma u kojima ih poziva da razmijene zatvorenike i poprave odnose. Prije toga, kad je papa krajem ožujka u Vatikanu primio američkoga predsjednika, kaže taj dužnosnik, Kuba je "bila veoma važan dio razgovora".

"Vatikan je odigrao važnu ulogu", kaže demokratski senator iz Illinoisa Richard Durbin i dodaje da je u tim razgovorima sudjelovao i kardinal Jaime Ortega, havanski nadbiskup.

U ljeto 2014. američki je državni tajnik John Kerry četiri puta nazvao kubanskog ministra vanjskih poslova i razgovarao isključivo o sudbini Amerikanca Alana Grossa, humanitarca zatvorenog na Kubi, rekao je jedan visoki američki dužnosnik.

Prvi izravni pregovori o razmjeni zatvorenika i ponovnoj uspostavi diplomatskih odnosa dogodili su još u ljeto 2013., u Kanadi koja odavno ima diplomatske odnose s Kubom.

Kanadska odluka da ugosti tajne pregovore SAD-a i Kube o normalizaciji odnosa omogućila je tim dvjema zemljama diskreciju koja im je trebala, rekao je u srijedu kanadski premijer Stephen Harper.

U kratkoj izjavi Harper je čestitao stranama na uspješnom dijalogu i rekao da Kanada podupire budućnost u kojoj Kuba prihvaća "vrijednosti slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine zakona".

Američko izaslanstvo u kanadskim i vatikanskim pregovorima vodili su Ben Rhodes, bliski Obamin pomoćnik i zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost, te Ricardo Zuniga, vodeći specijalist Nacionalnog vijeća sigurnosti Bijele kuće za Latinsku Ameriku. Još nisu objavljena imena kubanskih pregovarača.

Tajni su se razgovori izravno ticali problematičnih pitanja, kaže američki izvor.

Amerikanci ustrajni i kraj protivljenja Kubanaca

Iako su Kubanci otvoreno rekli da se protive američkim programima borbe za demokraciju na Kubi koje Havana odavno smatra slabo prikrivenim pokušajem rušenja socijalističkog režima, Amerikanci su najavili da te programe neće gasiti.

Američka strana, rekao je američki dužnosnik, tražila je da Kuba oslobodi jednog neidentificiranog špijuna koji je radio za Washington i pomogao da se otkriju i progone kubanski špijuni u SAD-u.

Taj čovjek čije ime američki dužnosnici ne žele objaviti, "učinio je za Ameriku junačko djelo, sebe je doveo u veliku opasnost, a u kubanskome je zatvoru već gotovo dvadeset godina", kažu američki dužnosnici, a ni Reuters nije uspio identificirati toga špijuna.

Washington koji je tražio da Grossov izlazak na slobodu ne bude dio zamjene špijuna jer SAD odbacuje tvrdnje Havane kako je Gross obavještajac, kao znak normalizacije odnosa pustio je trojicu kubanskih agenata koji su u američkim zatvorima proveli 16 godina.

Republikanci protiv promjene smjera prema Kubi

Senatori John McCain i Lindsey Graham, dva vodeća republikanska stručnjaka za vanjsku politiku, osudili su planove predsjednika Baracka Obame da ublaži politiku prema Kubi.

Promjena politike odražava "propast Amerike i njezinih vrijednosti", naveli su senatori u priopćenju, jednome od nekoliko koje su izdali republikanci ustajući protiv nove politike.

Radi se o "umirivanju autokratskih diktatora, nasilnika i naših protivnika, što vodi smanjenju američkog utjecaja u svijetu", ističu Mccain i Graham.

Njih dvojica obnašat će važne vanjskopolitičke dužnosti u Senatu u kojem većinu imaju republikanci i koji će zasjedati u siječnju.

Predsjednik Zastupničkog doma John Boehner oštro je kritizirao Obaminu promjenu smjera prema Kubi nazivajući je "još jednim u nizu besmislenih ustupaka" okrutnoj diktaturi.

"Odnose s Castrovim režimom ne treba mijenjati, a kamoli normalizirati, sve dok kubanski narod ne bude slobodan", istaknuo je Boehner u izjavi.

Republikanski senator Jeff Flake koji je stigao s Kube zajedno humanitarnim radnikom Alanom Grossom koji je pušten na slobodu iz kubanskog zatvora, rekao je pak da vjeruje kako većina njegovih kolega zastupnika podupire promjenu američke politike prema Kubi.

"Mislim da većina mojih kolega smatra da smo to odavno trebali učiniti i mislim da je takva politika dobra", rekao je Flake, republikanac iz Arizone.

Dodao je da SAD treba otvoriti veleposlanstvo na Kubi i imenovati veleposlanika na tom otoku.

Flake se usprotivio republikanskom kolegi Marcu Rubiju koji je kritizirao plan presjednika Obame o normalizaciji veza s Havanom i najavio protivljenje svakoj odluci o ukidanju višedesetljetnog američkog embarga prema Kubi.

"Bijela kuća je sve dala, a malo je dobila"

Senator Rubio je kritizirao Obaminu odluku o normalizaciji odnosa s Kubom, rekavši da je Bijela kuća premalo dobila promjenom politike prema tom komunističkom režimu.

"Bijela kuća je sve dala, a malo je dobila", rekao je Rubio, republikanac s Floride koji ima i kubansko državljanstvo.

Najavio je da će se usprotiviti nastojanjima Bijele kuće da imenuje veleposlanike i financira američka veleposlanstva kako bi potaknuo administraciju da riješi kubansko pitanje.