Screenshot: YouTube

BRITANSKI ministar financija George Osborne pohvalio se da je uspio prepoloviti dodatni iznos koji Britanija treba uplatiti u europski proračun, što drugi sudionici sastanka osporavaju, ističući da je London samo dobio mogućonst da u dva navrata plati iznos od 2,1 milijarde eura i to nakon parlamentarnih izbora u svibnju.

Ministri financija zemalja članica pristali su u petak na kompromis i odobrili Velikoj Britaniji da dodatni iznos u europski proračun može platiti u dvije rate.

"Prepolovili smo iznos, odgodili plaćanje računa i nećemo platiti kamatu zbog odgode plaćanja", rekao je Osborne nakon sastanka ministara financija zemlja članica EU-a. "Račun će umjesto 1,7 milijardi funti (2,1 milijardi eura) biti oko 850 milijuna funti", dodao je Osborne.

Međutim, drugi ministri osporavaju tvrdnju da je iznos prepolovljen.

"Iznos koji Britanija treba platiti nije smanjen", rekao je irski ministar financija Michael Noonan.

Paradoksalno, ali i jedna i druga strana mogu biti u pravu. Naime, Britanija će iznos od 2,1 milijarde eura platiti umjesto do 1. prosinca ove godine tek nakon tamošnjih izbora u svibnju s krajnjim rokom do rujna. Upravo tada, Britanija može dobiti povrat iz europskog proračuna, za koji se još 1980-tih godina izborila tadašnja premijerka Margareth Tchatcher. Kada se od iznosa koji Britanija mora platiti odbije povrat novca koji će dobiti, onda ispada da će platiti upola manje.

Britanci zbog rasta gospodarstva duguju dodatnih 2,1 milijardi eura

Prema novom obračunu bruto naconalnog dohotka, Velika Britanija je dužna ove godine uplatiti u europski proračun 2,1 milijardu eura više nego ranijih godina. Zbog toga je britanski premijer David Cameron napravio scenu na zadnjem summitu EU-a prošli mjesec kada je na konferenciji za novinare ljutito lupao šakom govoreći da neće platiti taj iznos do 1. prosinca, do kada sve zemlje članice trebaju uplatiti svoj doprinos.

Postignutim dogovorom izlazi se u susret Cameronu, koji je zaprijetio da će EU imati "veliki problema" ako se ne postigne dogovor o produljenju roka za uplatu.

Prema dobro upućenim izvorima, Cameron je na summitu najviše inzistirao da to pitanje ne treba politizirati, a onda je izišao na konferenciju za novinare i učinio sve suprotno.

To je prije dva dana neizravno potvrdio i predsjednik Eurpske komsije Jean-Claude Juncker. "Ja sam radio bilješke na summitu i kada usporedim ono što je rečeno u dvorani i izvan nje nikako se ne slaže", rekao je Juncker.

Obračun za zajednički obračun jednak je za sve

Eurostat svake godine izračunava bruto nacionalni dohodak (GNI), koji između ostaloga, služi za izračun koliko svaka zemlja članica treba doprinijeti u zajednički europski proračun.

Izračun se radi prema pravilima koje su odobrile sve zemlje članice i na temelju podataka kojemu dostave zemlje članice.

Objašnjenje zašto ove godine Velika Britanija treba platiti znatno veći iznos je zato što je tijekom više godina imala primjedbe na način izračuna GNI-a i ove je godine to pitanje riješeno nakon što su i Britanija i Komisija postigle suglasnost oko toga što sve uključuju u nacionalno bogatstvo. Ispalo je da je po britanskim izračunima, njihovo nacionalno bogatstvo prikazivano manjim nego što je doista bilo i sada zbog toga treba platiti razliku sve od 2002.

Kod nekih zemalja izračun je pokazao da trebaju platiti više, a neke manje. Primjerice, Francuska treba uplatiti milijardu eura manje, Njemačka oko 779 milijuna eura, a Hrvatska 32,5 milijuna eura.