Foto: Hina

SPALJIVANJE otpada ne smije biti prioritet na hijerarhiji gospodarenja otpadom, poruka je Udruge za zaštitu okoliša Resnik (UZOR) koja je danas u u središtu tog mjesta organizirala prosvjed protiv gradnje spalionice, a uoči skorog odlučivanja o predloženom Planu gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu kojim je predviđena njezina gradnja na Resničkom Rukavcu.

Pod motom "Ne spalionici - zdravlje nema cijenu", članovi udruge, uz potporu drugih ekoloških udruga, ukazivali su na štetnost spalionice po zdravlje Zagrepčana i stanovnika Zagrebačke županije te ekološki sustav cijelog područja.

Prosvjedovalo je oko 300 građana, bez incidenata ili remećenja javnog reda i mira, doznaje se u PU zagrebačkoj.

Predsjednica UZOR-a Branka Genzić-Horvat izrazila je zadovoljstvo održanim prosvjedom s kojega su predlagačima Plana gospodarenja otpadom te zastupnicima zagrebačke Gradske skupštine koji će o njemu odlučivati poručili da je Plan suprotan europskim direktivama i domaćem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

Ne znaju se ni kapaciteti, ni tehnologija spalionice, pa pozivamo predlagače da povuku Plan, kazala je u razgovoru za Hinu predsjednica UZOR-a.

"Predloženim rješenjem gradnje spalionice stvaraju se dalekosežne posljedice za Zagreb i njegove građane i šire. Ona je nepotrebna jer je štetna, skupa i ne štedi resurse"

Zastupnike Gradske skupštine pozvala je da stranačke, partikularne interese stave po strani te odbace Plan jer, naglašava, radi se o općem interesu svih građana.

"Predloženim rješenjem gradnje spalionice stvaraju se dalekosežne posljedice za Zagreb i njegove građane i šire. Ona je nepotrebna jer je štetna, skupa i ne štedi resurse", kazala je Genzić-Horvat.

Ističe da, prema europskim direktivama o otpadu te Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, na hijerarhiji gospodarenja otpadom prvenstvo imaju sprječavanje nastanka otpada, njegova ponovna uporaba i odvojeno prikupljanje, recikliranje i kompostiranje, a tek onda drugi oblici zbrinjavanja i odlaganja.

"A predloženim Planom u Zagrebu je na prvo je mjesto, kao prioritet, stavljeno spaljivanje koji je na najdonjim granicama te hijerarhije koju od nas traži Europa i mi sami od sebe", kazala je.

Koncepciju spaljivanja otpada napuštaju svi u Europi, naglašava navodeći primjer Ljubljane koja je, prema nedavno objavljenim podacima, u vrlo kratkom roku postigla 60 posto odvojenog prikupljanja otpada.

"A praksa u svijetu pokazala je da se čitav sustav komunalnog zbrinjavanja otpada financira već na bazi 40 posto odvojenog prikupljanja otpada", ističe Genzić-Horvat.

Kaže kako je glavni razlog za gradnju spalionice zbrinjavanje 350 tisuća tona nagomilanog mulja s centralnog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda te dodaje da je to nepotrebno jer se taj otpad može riješiti biološkom obradom.

"Taj mulj je niske gorljive vrijednosti i pitam se čime će se postići efikasnost i ekonomska opravdanost spaljivanja otpada koji je niske gorljive vrijednosti i upornim inzistiranjem na toj spaljivačkoj koncepciji", upozorava, kao i na to da su svi njihovi argumenti tijekom javne rasprave o planu gospodarenja otpadom apsolutno odbijani.

"Ako je poznato da se Zagreb hrani povrćem u neposrednoj blizini potencijalne spalionice, svaki komentar je suvišan"

Spalionica je štetna ne samo za stanovnike Resnika, već i cijelog Zagreba i županije jer je njena lokacija planirana na vodozaštitnom području, unutar naseljenog područja, upozorava.

Pritom se poziva na znanstvena istraživanja provedena u više zemalja u svijetu koja pokazuju da spalionice utječu na pojavnost karcinoma, degenerativnih promjena na ljudima, na reproduktivni sustav ljudi u krugu od 30 kilometara, pojavu teških metala i otrovnih spojeva na povrću unutar 20 kilometara.

"Ako je poznato da se Zagreb hrani povrćem u neposrednoj blizini potencijalne spalionice, svaki komentar je suvišan", zaključuje Genzić-Horvat.

Današnji prosvjed podržalo je devet ekoloških udruga, među njima i Zelena akcija, Udruga za zaštitu okoliša Jakuševec, Udruga povrćara Zagreb, Udruga eko Zagreb, Krizni eko stožer Zagreb, Udruga novi Jelkovec, Akcija za Turopolje te Krizni eko stožer Marišćina iz Rijeke.