Foto: Arhiva

U VLADAJUĆOJ koaliciji već neko vrijeme zajednički jezik, očigledno, ne nalaze. Novi potez SDP-a izazvao je novi komentar HNS-ovca: "Mi nemamo ništa s tim". Nakon sukoba oko uvođenja poreza na nekretnine, najnovija tema oko koje se Kukuriku koalicija podijelila je novi model plaćanja HRT pristojbe. Da bi slučaj bio bizarniji, ne samo da je HNS-ov dio Kukuriku koalicije ustvrdio kako o prijedlogu pojma nemaju, već je i sam SDP danas poručio kako se modelu protive nakon što im je "probni balon" u javnosti blago rečeno - eksplodirao.

"HNS niti u jednom trenutku nije bio upućen u razgovore oko moguće promjene modela HRT pristojbe koji su u nadležnosti Ministarstva kulture, niti u izradu mogućih novih prijedloga koji su tema aktualne javne rasprave. Slijedom toga, HNS nije predložio niti podržao bilo koji od spornih modela koji su navedeni kao mogućnost, a s kojima je medije upoznao glavni savjetnik za medije u Ministarstvu kulture Milan F. Živković (SDP)", poručili su jutros iz HNS-a.
 
"Pritom podsjećamo da se HNS oštro protivi bilo kakvom novom poreznom opterećenju građana u vrijeme gospodarske krize, kako uvođenju poreza na promet nekretnina, tako i promjeni načina plaćanja HRT pristojbe prema modelu o kojemu su i javnost i HNS informirani isključivo putem medija", dodaju.

Kolman: Živković je oko HRT-ove pristojbe nastupao samostalno

Iz HNS-a kažu kako su o mogućoj promjeni modela HRT pristojbe informirani isključivo putem medija. SDP-ov savjetnik u Ministarstvu kulture Živković oko moguće promjene HRT pristojbe nastupao je apsolutno samostalno, poručio je HNS-ov Igor Kolman.

"Nije inicijativa HNS-a. Radi se o prijedlogu koji je potpuno mimo bilo kakve koordinacije ili dogovora predstavljen od strane gospodina Živkovića javnosti. Dakle, HNS u tome nije sudjelovao", kaže HNS-ov saborski zastupnik Igor Kolman.

"Sve je mimo bilo kakvih konzultacija ili dogovora unutar ili izvan HNS-a ili s HNS-om. Gospodin Živković je izašao u medije s informacijom o navodnom novom načinu obračuna pretplate na HRT. Moje mišljenje je da je tu došlo do ozbiljnog narušavanja povjerenja i u tom smislu treba preispitati daljnju suradnju", ističe Kolman.

Lučin: Mislim da je to vrhunska glupost

Iz SDP-a je prva stigla reakcija Šime Lučina na mogućnost da pretplatu plaćaju svi građani, a ne kao dosad ovisno o broju prijemnika. "Ne znam koji je stav SDP-a. Mogu reći svoj osobni stav - mislim da je to vrhunska glupost", jasan je bio Lučin.

Ideja je loše odjeknula i kod trećeg partnera. "Nije zabranjeno nikome nešto predlagati. Ako se ocijeni da je neprovedivo i glupo, on snosi posljedice za to. Nećemo tu vrstu kreativnosti blokirati", ističe Silvano Hrelja iz HSU-a.

Zlatar Violić: Ako promjena u načinu pristojbe bude, stižu tek krajem 2013.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić preuzela je  danas političku odgovornost što je, ističe, teorijska rasprava o mogućem novom modelu naplate HRT-ove pristojbe dobila političke konotacije. "Ne radi se ni o kakvom konačnom zakonskom prijedlogu već o analizi u sklopu rada na medijskoj strategiji. Ako promjena i bude, one će stići tek krajem 2013.", poručila je ministrica.

Uz to, Zlatar Violić opovrgnula je da se radi o sukobu koalicijskih partnera te se ispričala građanima zbog uznemirenosti medijskim napisima. Dodala je i da će se o sudbini savjetnika za medije, SDP-ovog Milana Živkovića, odlučivati na razini Vlade.

Saborski zastupnici protiv nove naplate HRT-ove pristojbe

"Plaćanje pretplate HRT-u prema visini dohotka ne dolazi u obzir", poručio je SDP-ov Igor Dragovan nakon što je u javnost izašao prijedlog novog modela plaćanja. Na pitanje čiji to na kraju prijedlog oko čega se lome koplja HNS-ov ili njihov, Dragovan je odgovorio: "Prvo, valjda u tom ministarstvu postoji ministrica. Netko upravlja tim ministarstvom. Ja ću još jednom ponoviti - ne dolazi u obzir nikakvo povećanje, nikakvi nameti prema građanima i treba najozbiljnije razmisliti o tome da se taj parafiskalni namet u dogledno vrijeme smanji", rekao je Dragovan.

HDSSB-ov Boro Grubišić je ideju o novom modelu plaćanja HRT-ove pristojbe prokomentirao na sarkastičan način. "Možda je to u ovom novom investicijskom ciklusu ove Vlade od ovih devet milijardi. Možda će time nešto ubrati. To je nešto poput engleskog poreza na dimnjak. Očekujem da će ova Vlada u svom novim investicijskom ciklusu uvesti i porez ili pristojbu na dimnjak. To je u povijesti već zabilježeno", rekao je Grubišić koji ne smatra da je prijepor SDP-a i HNS-a oko HRT-ove pristojbe uzrok krize u koaliciji. "Nisu uopće u krizi. Oni su suglasni, samo malo paradiraju s tim kontradiktornim izjavama i mišljenjima, ali oni su zapravo vrlo suglasni i složni. Nema tu nikakve krize", istaknuo je Grubišić.

I Laburist Dragutin Lesar ne smatra kako bi novi model bio dobar. "Ova ideja o novom parafiskalnom nametu kao da je izašla iz neke dječje radionice i liči mi otprilike na to da će sutra cestarinu plaćati oni koji nemaju auto ili telefonsku pretplatu oni koji nemaju telefon. Financiranje javnog servisa HRT-a je preozbiljna tema da bi se na ovakav način uopće mogla pojaviti kao predmet rasprave", rekao je Lesar. I njega su novinari pitali smatra li da su međusobna kritiziranja SDP-a i HNS-a uzrok krize. "Nova disciplina povlačenja konopa. Natječu se u povlačenju konopa unutar koalicije", pojasnio je Lesar kako on vidi cijelu situaciju. Međutim, u toj novoj situaciji ne zna se pobjednik. "Nema sudca pa se ne zna rezultat", istaknuo je Lesar.

S druge strane, Jasen Mesić iz HDZ smatra da je ovo dokaz krize. "Dokaz krize, ali i dokaz pripremljenosti u upravljanju. Ovo će izazvati i reakcije Europske komisije u Bruxellesu jer je ovaj Zakon o HRT-u, posebno vezano uz ovaj dio o prikupljanju pristojbi, usuglašavan s Europskom komisijom jer se radi o državnim potporama", rekao je Mesić pojasnivši kakve bi sve probleme donijelo uvođenje novog načina naplate HRT-ove pristojbe. "Prije svega što će to biti novi porezni namet na hrvatske građane. Drugi problem je da će se s time ukinuti nezavisnost javnog servisa. nezavisna pretplata je jedan od granata neovisnosti medija. HRT ima jedno od najuspješnijih ubiranja pretplata u Europi. To garantira neovisnost jer sami pribavljaju sredstva. Ako bi to išlo u proračun, onda onaj koji određuje proračun, određuje i visinu naknade. Tu je mogućnost političke kontrole", zaključio je Mesić.

Ministarstvo kulture: Nikako se ne radi ni o kakvom novom porezu!

A zbog brojnih upita o reformi HRT-a, Ministarstvo kulture odlučilo je jučer napisati obrazloženje u kojem tvrde kako nije riječ ni o kakvom novom porezu. I njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

"Reforma HRT pristojbe jedna je od ključnih tema rasprave o medijskoj politici koja se intenzivira i koja će biti otvorena do sredine 2013. Dakle, riječ je o jednoj od tema važnih za reformu medija u Hrvatskoj, a kako će se i kada moguća reforma pristojbe provesti ovisit će o ishodu rasprave cjelokupne medijske strategije.

Razlog za pokretanje rasprave i o tom pitanju je potreba da se uspješan modela financiranja javnog radija i televizije proširi i na druge medije i medijske sadržaje od javnog interesa. Drugi važan razlog je da ne možemo ignorirati učestale prigovore na visinu pristojbe koja dolaze od pučkog pravobranitelja, udruga umirovljenika i nezaposlenih.

Ciljevi koji bi se reformom pristojbe mogli ostvariti su pravednost, potpuni obuhvat i viši prihod koji bi se onda trebao usmjeriti u financiranje različitih medija i medijskih sadržaja od javnog interesa, odnosno onih usmjerenih društvenim, a ne tržišno, definiranim ciljevima kao što su pravovremena, potpuna i svakome dostupna informacija i koja ispunjava funkcije obrazovanja i orijentacije u društvu i politici.

Polazno načelo te reforme bi trebalo biti da se prihodi HRT-a od pristojbe ne smanje. Drugo načelo - da pristojba više ne bude svojevrsni "flat tax", nego da njen iznos ovisi o visini (različitih vrsta) dohotka obveznika, tako da se postojeće porezno opterećenje u odnosu na dohodak, ne povećava. Obaveza plaćanja ne bi više proizlazila iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a umirovljeni, recimo, ili nezaposleni nižu ili nikakvu pristojbu.

Lako je pretpostaviti i da bi tako reformirana pristojba, ako bi o njenoj naplati brinula porezna uprava, imala potpuni obuhvat obveznika, ostvarujući pritom i značajnu uštedu u nemalim (milijunskim) troškovima naplate koje danas snosi HRT.

Osim što otvara mnogobrojna važna pitanja raspodjele sredstava, naravno da reforma pristojbe u neku vrstu doprinosa za javne medije podrazumijeva i poprilično krupne promjene, različite strahove i s njima povezane otpore.

Pritom, ipak, ohrabruju dvije stvari:

1. Kriza medija svakim danom, čini se, sve više i najvatrenijih zagovornika tržišta razuvjerava u njegovu mogućnost da društvo opremi medijima u demokratskoj i obrazovnoj funkciji.

2. Slične reforme počinju poduzimati i europske zemlje na koje se obično volimo ugledati, poput Finske, Švicarske ili Njemačke gdje su također uvidjeli da samo tržišna regulacija medija ne garantira ni neovisnost niti proizvodnju sadržaja od javnog, društvenog interesa.

Nikako se ne radi ni o kakvom novom porezu koji će opteretiti građane i svaka odluka biti će, dakako, koordinirana s cjelokupnom vladinom politikom".