Foto: AFP

DVIJE trećine nezaposlenih, 71 posto Latinoamerikanaca i ostalih manjina, uvjerljiva većina žena, mladog i pretežno urbanog stanovništva.

To je bila biračka snaga koja je iznijela pobjedu Baracku Obami, kandidatu koji je u ovoj kampanji obećavao socijalnu sigurnost, oporezivanje bogatih, zaštitu ugroženih, jednaka prava za sve, legaliziranje statusa ilegalnih imigranata te u pobjedničkom govoru pozvao na gotovo zaboravljene društvene vrednote poput solidarnosti i sućuti, nasuprot bogatašu koji je najavljivao milijune novih radnih mjesta, smanjivanje poreza, manju državu, rezanje javne potrošnje, ukidanje Obamacarea.

Ovo je bila pobjeda neke druge Amerike.

Američki san postao noćna mora

Nacija odgojena na potrazi za američkim snom u kojem je svatko sam za sebe, a svatko je kovač svoje sreće, pokazala je da se sve više pretvara u naciju željnu solidarnosti, sigurnosti, socijalne zaštite, pomoći nemoćnima i ugroženima.

Ako je Georgea W. Busha na vlasti držao strah Amerikanaca od terorizma, Baracka Obamu na vlasti je održao strah od siromaštva, krize, nezaposlenosti.

Prije četiri godine, američke birače vodila je nada. Sada ih je vodila strepnja što ih čeka u budućnosti.

Romney kao prijetnja

Mitt Romney, bogataš s stotinama milijuna pohranjenim na off-shore računima, špekulant koji je obogatio na bolnim rezovima i otpuštanjima u tvrtkama koje je restrukturirao, za ovu novu Ameriku više je predstavljao prijetnju, nego spas.

Još gore, simbolizirao je upravo one koji su Sjedinjene Države bacili u najveću gospodarsku krizu u proteklih osamdeset godina, one koji su se bogatili na grbači radnika i prosperirali nauštrb nemoćnih i neprivilegiranih.

Ukratko, percipiran je kao predstavnik one kaste protiv koje se bunio pokret Occupy Wall Street. Pokret čiji se konkretan učinak osjetio s malom odgodom.

Sebična i pohlepna Amerika

Iako se Romney u kampanji odmaknuo od rigidnih stavova protiv homoseksualaca, imigranata, ateista, svejedno je ostao simbolom brutalne, sebične, pohlepne, bezobzirne Amerike.

Prije četiri godine, kada je Barack Obama najavljivao uvođenje zdravstvenog osiguranja za sve Amerikance, republikanski protivnici poručivali su da "Amerika neće biti Švedska". Odnosno, njezini marljivi i samoprijegorni građani neće plaćati velike poreze državi kako bi pomagali onima koji ne žele raditi.

A ovog utorka, Amerika je ipak odlučila biti Švedska.

Barem dati do znanja da je nakon najgore gospodarske krize, financijske propasti, osiromašenja, pada životnog standarda, financiranja smanutih ratova i orgijanja Wall Streeta, željna toplog zagrljaja države.

Sigurnosti, stabilnosti, solidarnosti.

Europa nasuprot Amerike

I dok se u Europi, pa i u Hrvatskoj, teret krize svaljuje na obične građane, Obama najavljuje da će promijeniti trend: oporezivat će najbogatije kako bi pomogao najsiromašnijima. Pomoći će onima koji si ne mogu pomoći sami. Pomoći će onima koji žive od svog, a ne od tuđeg rada.

I to je većina biračkog tijela prepoznala.

Nakon suludih ratova, antiterorističke histerije, korporacijske pohlepe, bankarske bezobzirnosti, Amerika se pod novim/starim predsjednikom okreće svojim građanima.

U isto vrijeme, Europa se na svojim građanima vadi.

> Ostale komentare autora pročitajte ovdje