Ilustracija: Shutterstock

ISTOVREMENO dok pacijenti koji ne mogu samo tako dobiti prijeko potrebne lijekove kao što smo vidjeli na primjeru Lovorke Hančić koja je na kraju teškom i dugotrajnom borbom uspjela dobiti terapiju koja joj odgovara, u Hrvatskoj se milijuni kuna doslovno bacaju u smeće.

Povremeno se u nekim gradovima, uglavnom Zagrebu organizira akcija prikupljanja starih lijekova i tad na vidjelo izlazi koliko ih ostaje neiskorišteno i bačeno u smeće iako su se mogli ili još uvijek mogu upotrijebiti.

Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore u razgovoru za Index rekao je da je akciju prikupljanja starih lijekova nekad povremeno organizirala Pliva i tada su se lijekovi odlagali u posebne spremnike koji su bili postavljeni u ambulantama.

Dodao je kako su to znale raditi i gradske ljekarne u Zagrebu, no da je problem jer još nema posebnog pravilnika kojim bi se regulirao farmaceutski otpad, budući da ističe, ljekarne ne mogu same financirati prikupljanje i odvoženje farmaceutskog otpada.

Čak 40 posto lijekova koji se bace su mogli biti iskorišteni

"Ono što znamo je da je veliki postotak lijekova neiskorišten, čak 40 posto. Veliku ulogu u smanjenju broja neiskorištenih lijekova mogu imati ljekarne i farmaceuti. Ljekarnikova uloga ne završava izdavanjem lijeka. On treba provjeriti da li pacijent uzima terapiju te da li je ispravno uporabi. To je jedan od problema, a gdje se pak mogu ostvariti uštede u zdravstvu. Zna se često dogoditi da pacijent kojemu je propisan antibiotik već nakon par dana prestane s njegovim uzimanjem iako bi trebao, a tako ostatak baca.

Zakon o lijekovima je propisao da se mogu samo originalna pakiranja lijekova propisivati. U ovakvom slučaju mi tu ne možemo ništa jer ne smijemo vaditi lijek iz originala", rekao je Portolan.

Danijela Jonjić, magistra farmacije i javnog zdravstva, koja je prije radila u Kanadi kaže da tamo nema rasipništva na lijekovima.

"U Kanadi smo morali razbrojavati lijekove, imali smo posebnu spravu za to. Pacijent tamo nikad ne dobije kutiju lijeka, već točnu dozu koja mu je potrebna i to dobije u pakiranju s njegovim imenom i prezimenom i tako se štedi", kaže ona.

Njezin znanstveni rad na temu neiskorištenih lijekova iz kućanstva objavljen je i u svjetskim zdravstvenim časopisima, a kaže kako bi po sadašnjem zakonu sve neiskorištene lijekove morali zbrinjavati tako da vratimo lijek u ljekarnu, no da ljekarnici to ne potiču i ljudi ne znaju bi to trebali.

U Kanadi nema bacanja: Lijekovi se broje i daje točna doza potrebna pacijentu

"Problem je što se zbrinjavanje starih lijekova vrši o trošku ljekarne, a privatnicima je to skupo da sami zbrinjavaju farmaceutski otpad pa oni puno manje potiču na vraćanje lijekova. Recimo u akciju zbrinjavanja bio je uključen samo grad Zagreb i u samo mjesec dana prikupljeno je 505 kilograma lijekova.

Statistički gledano značajna su dva faktora. Ljekarne u vlasništvu grada su značajno više sakupile od onih koje su privatne.

Isto tako važna je anonimnost. Ako se anonimno odlagalo više se prikupilo za razliku od slučaja kad se predavalo u ruke ljekara.

Problem je što i ljekarnici i liječnici ne prate uzimanje lijeka i zašto se stvaraju zalihe, a isto tako je i problem što i pacijenti ne uzimaju propisane lijekove. Treba se povećati skrb o pacijentu i od strane liječnika i ljekarnika pa se toliko lijekova ne bi bacalo u smeće", rekla je Danijela Jonjić.

Na upit kako komentiraju podatke da se velika količina lijekova baca u smeće iako se mogla iskoristiti u HZZO-u su nam odgovorili da je odgovornost na liječniku koji pri propisivanju lijekova na recept mora voditi brigu da bolesniku propiše na recept ono pakiranje lijeka koje će biti dostatno za primjenu kroz točno određeni period, tj. potrebnu količinu lijeka za preporučeni period liječenja.

HZZO: U Hrvatskoj nije predviđeno "razbrajanje" lijekova

"Ukoliko ne postoji pakiranje koje odgovara u potpunosti preporučenom trajanju liječenja, mora se voditi računa da se propiše pakiranje koje je najbliže preporučenom.

Prema važećim propisima koji se odnose na izdavanje lijekova na području Republike Hrvatske, nije predviđeno "razbrajanje" lijekova prema potrebi (izdavanje pola pakiranja primjerice).

Način propisivanja i izdavanja lijekova propisan je Pravilnikom HZZO-a o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept kojeg donosi ministar zdravlja.

Na lijekove koji se nalaze u Osnovnoj i Dopunskoj listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dodatno se primjenjuje Pravilnik o načinu propisivanja i izdavanja lijekova na recept HZZO-a.

Prema odredbama oba Pravilnika, na recept se može propisati lijek koji ima odobrenje za stavljanje u promet koje izdaje Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europska agencija za lijekove (EMA) i odobrenje se izdaje isključivo za originalno pakiranje lijeka", stoji u odgovoru HZZO-a.