Foto: Hina

U HRVATSKOJ ljekarničkoj komori (HLJK) očekuju da bi od 1. lipnja dio ljekarni mogao početi s pilot-projektom dodatnih ljekarničkih usluga, poput sprječavanja nuspojava i interakcija među lijekovima, provjeravanja suradljivosti pacijenata, te mjerenja krvnog tlaka i glukoze u krvi.

Ljekarnici će u tome surađivati s liječnicima, a iz HLJK-a poručuju da nemaju nikakvu namjeru liječnicima uzimati poslove niti sredstva namijenjena primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

"Svjesni smo da su kompetencije ljekarnika u zdravstvenom sustavu ograničene. Nemamo namjeru miješati se u terapiju, ali možemo upozoriti liječnike na eventualne probleme u njezinoj provedbi", istaknuo je predsjednik HLJK-a Mate Portolan na konferenciji za novinare predstavljajući novi model ugovaranja za ljekarničku djelatnost i dodatne ljekarničke usluge.

Na temelju osnovne djelatnosti izdavanja lijekova ljekarne danas ne mogu pokriti ni osnovne troškove. Stoga je oko 1100 hrvatskih ljekarni prisiljeno dio prihoda ostvariti na slobodnom tržištu - od prodaje bezreceptnih lijekova i drugih proizvoda, a izvanredne prihode ostvaruju i od dobavljača i proizvođača koji, kaže Portolan, "život znače za velik broj ljekarni", posebice jer Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) mjesecima kasni s plaćanjem.

Po novom modelu, ljekarnama bi se plaćali dijagnostičko-terapijski postupci (DTP), no HLJK još nema nikakvih garancija da će HZZO, koji sada 210 dana kasni s plaćanjem lijekova, nove usluge plaćati na vrijeme, odnosno u zakonski predviđenom roku od 60 dana.

HZZO trenutačno duguje ljekarnama više od dvije milijarde kuna za lijekove na recept. HLJK očekuje da bi se, na temelju zadnjeg rebalansa proračuna, najmanje milijardu i 400 milijuna kuna trebalo preusmjeriti ljekarnama.

Više od 50 posto kroničnih pacijenata terapiju ne provodi na propisani način

Stručna suradnica u HLJK-u Tihana Govorčinović najavljuje da će ljekarnici pratiti propisno uzimanje terapije, s obzirom da istraživanja pokazuju da više od 50 posto kroničnih pacijenata nije suradljivo, odnosno da terapiju ne provodi na propisani način.

No, zasad u Hrvatskoj neće biti cijepljenja u ljekarnama, kao što se to radi u nekim drugim europskim zemljama i SAD-u. To je kao mogućnost tek ostavljeno za budućnost.

HLJK još uvijek pregovara s HZZO-om o modelu plaćanja dodatnih ljekarničkih usluga, a to će se najvjerojatnije pokrivati sredstvima namijenjenim preventivi. Nove usluge u ljekarnama neće zahtijevati izmjenu zakonskih propisa, jer su te usluge već uključene u postojeći Zakon o ljekarništvu, a iz tih se zakonskih okvira neće izlaziti, poručio je Portolan.

Istraživanja provedena u Europskoj uniji pokazuju da je upravo intervencija ljekarnika smanjila opterećenje zdravstvenog sustava za 25 posto, a HLJK ističe da bi se uštede, ostvarene u potrošnji lijekova, mogle vratiti ljekarništvu kroz ljekarničku naknadu.

Upozoravaju i da postojeće naknade podcjenjuju ljekarničku djelatnost. "Ne očekujemo da se odmah izdvoji 100 ili 200 milijuna kuna za nove usluge, ali očekujemo da se naše usluge adekvatno nagrade", poručuje Portolan.

Problem su, ističe, i proračunska sredstva namijenjena za lijekove u 2014., koja su rebalansom smanjena za 135 milijuna kuna, kao i činjenica da HZZO sustavno smanjuje cijene lijekova na svojoj listi.

Iako su nedavno cijene lijekova na listi HZZO-a prosječno pale za 9 posto, kroz koji dan se očekuju nove izmjene liste i daljnja sniženja cijena.

"Proizvođači generičkih lijekova ušli su u trku snižavanja cijena kojoj je ishod neizvjestan. Bojimo se teških posljedica za opskrbu lijekovima, a posebno za domaću farmaceutsku, uglavnom generičku, industriju", kaže Portolan.

To bi moglo dovesti do zatvaranja radnih mjesta u domaćoj farmaceutskoj industriji, koju Vlada ni na koji način ne štiti, upozorava HLJK.