Foto: Hina

ZABLUDA je da će se ukidanjem poticaja na stambenu štednju ostvariti ušteda u državnom proračunu u skorije vrijeme, ističe Odbor za stambenu štednju pri Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) u priopćenju u kojem "želi demantirati današnju izjavu ministra financija Slavka Linića da će se ukidanjem poticaja za stambenu štednju ostvariti ušteda u proračunu".

Iz HUB-a navode kako potencijalna ušteda po osnovi ukidanja poticaja od oko 100 milijuna kuna može biti vidljiva tek u proračunu za 2016. godinu, s obzirom na činjenicu da su ove godine isplaćeni poticaji za 2011., dok se poticaji za 2012. očekuju početkom 2014., a za 2013. početkom 2015. godine.

Istodobno, u slučaju ukidanja poticaja na stambenu štednju, stambene štedionice bit će prisiljene odmah zaustaviti kreditnu aktivnost koja trenutno iznosi oko 600 milijuna kuna stambenih kredita godišnje, uz dodatnih 300 do 400 milijuna kuna štednih uloga klijenata koji se troše za stambene namjene, a što će se u značajnoj mjeri trenutno osjetiti u građevinskom sektoru i svim ostalim vezanim djelatnostima, ističu iz HUB-a.

"Gašenje štedionica imat će negativan utjecaj na BDP"

Navode kako stambene štedionice svojim poslovanjem generiraju 0,17 posto BDP-a Hrvatske i njihovo gašenje imat će negativan utjecaj na rast BDP-a.

Napominju kako štedionice svojim poslovanjem stvaraju fiskalne prihode proračuna koji su veći od 300 milijuna kuna godišnje, a koji će također izostati već 2014.

Dakle, ukidanjem poticaja državnom proračunu za 2014. nanosi se dodatna šteta, bez ikakve uštede, zaključuju u HUB-u.

Što se tiče ministrove izjave o lobiju stambenih štedionica, iz HUB-a navode da nije riječ o lobiju, već isključivo o tome da sustav stambene štednje ima toliko koristi za građane i samu državu, da navedene argumente vrlo lako i brzo prepoznaju svi pojedinci u državnim strukturama koji su odgovorni prema svom poslu i kojima je u interesu dobrobit građana i države.

Linić ne odustaje od ukidanja poticaja za stambenu štednju

Ministar financija Slavko Linić, koji ustrajava u stavu da se ukinu državni poticaji za stambenu štednju, izjavio je danas novinarima kako smatra da ako Vlada štedi, smanjuje plaće zaposlenima u javnom sektoru, onda zaista treba štedjeti na svim pozicijama.

Ocijenio je kako protivljenje njegovom prijedlogu o ukidanju poticaja za stambenu štednju pokazuje da je "lobi stambenih štedionica vrlo jak".

Stambena štednja je dobrodošla, treba je podupirati, ali u vrijeme rezanja ne iz državnog proračuna, dodao je Linić.

Ministar financija Slavko Linić ustraje u stavu da se ukinu državni poticaji za stambenu štednju, dok ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ističe kako o tome još treba razgovarati u Vladi.

"Ako Vlada štedi, smanjuje plaće zaposlenima svima u javnom sektoru - učiteljima, profesorima, liječnicima, činovnicima - onda smatram da zaista treba štedjeti na svim pozicijama. Neprihvatljivo je da se štedi na onima koji najmanje dobivaju. Rezat ćemo i dio većih mirovina - dozvolit ćete, 5500 kuna nije velika mirovina, ali i tu ćemo rezati", rekao je danas Linić novinarima ispred Banskih dvora.

Ocijenio je kako protivljenje takvom njegovom prijedlogu pokazuje da je "lobi stambenih štedionica vrlo jak".

"Moje je mišljenje da trebamo biti odgovorni, znači štedjeti i rezati i jednima i drugima. Stambena štednja je dobrodošla, treba je podupirati, ali u vrijeme štednje (rezanja) ne iz državnog proračuna", dodao je Linić.

Maras traži dodatnu raspravu

Ministar Maras kazao je kako po pitanju ukidanja poticaja za stambenu štednju ne može reći ni da ni ne, dodajući da će o tome razgovarati u Vladi.

Smatra da o ukidanju poticaja treba razmisliti jer dio sredstava iz kredita koje daju stambene štedionice dobiju upravo mali i srednji poduzetnici kroz adaptacije stanova.

"A to je 500-600 milijuna kuna godišnje prometa za obrtnike i male i srednje poduzetnike i to je meni, naravno, interesantno. Ja o tome želim razgovarati unutar Vlade", rekao je Maras dodavši da Vlada konačni stav još nije zauzela.

Svoje ću mišljenje, rekao je, uputiti ministru Liniću, ne preko medija, već u pismu s argumentima "kako misli da treba biti". Na upit novinara znače li njegove riječi da je on osobno "više za to da se poticaji ne ukinu", odgovorio je "probajte zaključiti iz mog odgovora".