Foto: FAH

SABORSKA oporba obrušila se danas na Vladino izvješće o izvršenju državnog proračuna u 2013., tvrdeći da je stvarni deficit znatno veći od prikazanog, a iz kretanja u prvim mjesecima ove godine vidljivo je kako će i novi manjak biti veći od planiranog pa Hrvatska neće uspjeti ispuniti obveze iz procedure prekomjernog deficita.

"U prva četiri mjeseca ove godine deficit proračuna bio je 7,4 milijarde kuna, a plan je ukupno 13,6 milijardi. Prošle godine u prva četiri mjeseca deficit je bio 6,5 milijardi, a završili smo na 16,2 milijarde. Koliko će onda biti deficit ove godine, ako je već u prva četiri mjeseca veći milijardu kuna nego lani kada smo planirali 10, a završili na 16,2 milijarde ili više", upitala je HDZ-ova zastupnica Martina Dalić.

Dalić: Proračunski manjak bio je 17,9 milijardi

Upozorila je kako je državna revizija izrazila "značajne sumnje" u ispravnost knjiženja proračunskih prihoda te ponovila kako je trgovanje dionicama JANAF-a između Hrvatske agencije za naftne derivate (HANDA) i Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) bilo protuzakonito, te da se nije smjelo knjižiti kao prihod državnog proračuna.

Dalić je procijenila da je stvarni proračunski manjak lani bio 17,9 milijardi, a Vladu je upitala i čemu služe kratkoročni krediti kojima u zadnje vrijeme često zadužuju Hrvatsku.

"Zadužuje li Ministarstvo financija vrlo ležerno i nepotrebno zemlju i onda na to plaća kamate, jer ne vidim smisao ovih kratkoročnih kredita, ne vidim koji je smisao uzeti u prosincu kratkoročni kredit s dospijećem u ožujku", kazala je Dalić.

Upitala je zašto u analitici državnoga duga stoji da je državni proračun financijskoj instituciji izvan javnog sektora dao kredit od 7,6 milijardi kuna. "Kome su dani ti novci, gdje su ti novci, što to znači", upitala je Dalić.

Podsjetila je kako je izvješće o izvršenju proračuna za 2013. rezultat dvaju rebalansa, suprotno onome što je Vlada na početku očekivala, a ne vjeruje ni u najave da će se pozitivni efekti Vladinih politika vidjeti u ovoj godini.

"Mislim da vašem samozadovoljstvu o velikim efektima gospodarske politike i fiskalnih instrumenata naplate nema nikakva mjesta", rekla je Dalić ministru financija Borisu Lalovcu.

Lesar: Nema naznaka kada će se i kako ukloniti nedostaci koje je uočio Državni ured za reviziju

Vladin optimizam ne dijeli ni Laburist Dragutin Lesar, koji upozorava na daljnji rast nezaposlenosti, pad osobne potrošnje i kupovne moći, te rast siromaštva.

I on podsjeća da je Državni ured za reviziju upozorio na niz propusta u izvršenju proračuna, da je netočno iskazan deficit, različito su knjiženi rashodi, a neuknjiženi ostali otpisi, reprogrami ili prijeboji različitih poreznih dugovanja.

Nalazi revizije govore da je vrijednost novih financijskih jamstava viša od zakonskog maksimuma te da se proračunska zaliha nenamjenski trošila na rashode koji su mogli biti planirani ili se provode redovito, upozorio je Lesar.

Smeta ga što Vlada nije dala mišljenje na nalaz državne revizije i što nema naznaka kada će se i kako ukloniti uočeni nedostaci, zbog kojih je revizija izvršenju proračuna dala uvjetnu ocjenu.

"Tek u ovom mandatu započinju ozbiljnije reforme"

Vladajući su pak ponavljali da je država u dugogodišnjoj gospodarskoj krizi te isticali da je Vlada poduzela niz mjera čiji će se efekti vidjeti ove i idućih godina.

"Tek u ovom mandatu započinju ozbiljnije reforme koje se odnose na tržište rada, niže opterećenje rada, poreznu reformu koja smanjuje i poreznu evaziju, reformu javne uprave, pravosuđa, zdravstva, socijale", ustvrdila je SDP-ova zastupnica Dragica Zgrebec.

"Da do sada poduzimane mjere daju izvjesne rezultate na makro planu pokazuju i određeni rezultati koji su vidljivi već u 2013. godini, a trend se nastavlja i u ovoj godini", tumači Zgrebec.

Dodala je kako treba uzeti u obzir činjenicu da velik dio stanovništva ovisi o proračunskim transferima te podsjetila kako, unatoč krizi, nisu smanjivane mirovine i socijalna davanja.

Grubišić fiskalizaciju usporedio s uvođenjem reda u mrtvačnici

Tijekom saborske rasprave o izvješću o izvršenju lanjskog proračuna HDSSB-ov Boro Grubišić upozorio je na velik problem zaduženosti građana i gospodarstva.

Grubišić upozorava da su tisuće poduzetnika danas u Hrvatskoj u dužničkom ropstvu.

"Netko kaže 60, a netko čak preko 80 tisuća tvrtki je u blokadi. I sad mi raspravljamo o tom proračunu iz 2013. godine. Možemo ovdje okretati tko je kriv. Da li HDZ-ova vlada, koja kažu da su se vraćale kamate od gotovo 10 milijardi kuna da bi se vratili stari krediti. A tko će vratiti ove koji su lani podignuti od 3,3 milijarde eura? Tko će to vratiti?", pita Grubišić.

Upozorava da izvješće, koje je vezano uz proceduru prekomjernog deficita, pokazalo da je proračun došao u neki red, ne znači ništa bez porasta BDP-a. No investicija nema, dok građani, kaže, jedino mogu pratiti razvikane najave i obećanja.

"I najave i putovanja, i dolaske raznoraznih svjetskih moćnika ovdje. Iz arapskog svijeta, Rusije, Amerike itd. koji jednostavno dođu, prođu i nakon toga se više ništa ne događa. Znamo i za pregovore s Azerbejdžancima, Katarom, SAD-om, Rusijom i kim sve ne, ali unatoč tome investicije u Hrvatskoj stoje".

Grubišić je na primjeru turističkih rezultata u stilu bivšeg potpredsjednika Vlade Radimira Čačića ironično ocijenio učinke svega poduzetog.

"Iako imamo stalne pohvale kako naš turizam cvate, usporedimo 2008. i 2014. godinu. U najboljem slučaju stagnira u odnosu na 2012., a u odnosu na 2008. je u padu. Zapravo, ova uspostava reda, a to je fiskalizacija, rekao bih metaforički u mrtvačnici jer je zapravo sve zamrlo, eto donijela je neke rezultate. I ja sam za red", ustvrdio je HDSSB-ov Grubišić.