Foto: Grgur Žućko/Pixsell

ISPUNJAVANJE svih braniteljskih prohtjeva stajalo bi 20 milijardi kuna godišnje, izračunao je ministar branitelja Predrag Matić, koji je na izvanrednoj konferenciji za novinare javnosti predstavio samo dio povlastica koje udruge i pojedinci iz braniteljskih redova žele uvrstiti u novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji.

> Matić: Dostojanstvo hrvatskih branitelja ima cijenu i ona iznosi 20 milijardi kuna!

> Koja sve prava imaju i koliko to košta: Država godišnje veteranima Domovinskog rata daje 6 milijardi kuna

Radi se o prijedlozima koji su stigli na adresu saborskog Odbora za ratne veterane, koji je krajem prosinca prošle godine počeo prikupljati sugestije, te se obvezao da će do 1. srpnja ove godine Saboru predložiti novu verziju predmetnog Zakona. Važno je napomenuti da različiti prijedlozi dolaze od različitih udruga i pojedinaca, odnosno da braniteljska zajednica nije jedinstvena po pitanju povlastica koje zahtijevaju. No, čak i kad se svaki od nabrojanih prijedloga promatra posebno, primjetno je da braniteljske zajednice ne shvaćaju gospodarske i društvene okolnosti u kojima žive, kao i da su potpuno neosjetljivi prema socijalnim potrebama onog dijela populacije koji nema braniteljski status.

Svoje prijedloge za izmjenu zakona u Sabor su, prema dokumentu kojeg je Index dobio na uvid, tako dostavili Udruga pripadnika 110. brigade Zbora narodne garde/Hrvatske vojske Karlovac, Republička koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Udruga nezaposlenih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Udruga obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Karlovačke županije, Udruga 108. brigade Zbora narodne garde Republike Hrvatske - Slavonski Brod, Udruga dragovoljaca Narodne zaštite Domovinskog rata Podružnica Novi Zagreb, Zajednica županijskih zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske, Udruga hrvatskih branitelja oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja Šibensko-kninske županije, Udruga hrvatski branitelji Kamenica 91., Udruga hrvatskih branitelja oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja Šibensko-kninske županije, Udruga nezaposlenih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, Udruga obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Karlovačke županije, Udruga 100%-tnih HRVI I skupine, Zajednica udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske, te Udruga branitelja i invalida Domovinskog rata HŽ-a, kao i nekolicina pojedinaca.

Povlastice teške 20 milijardi kuna

Već na prvi pogled jasno je da bi novi prijedlog zakona značio drastično povećanje proračunskih izdataka za braniteljska prava, s obzirom da se predlaže širenje kruga osoba koje bi ta prava mogli ostvariti. Rasli bi i postojeći troškovi, s obzirom da braniteljske udruge traže da se svim braniteljima s navršenih 60 godina starosti i 35 godina staža osigura pravo na punu mirovinu, dok bi pravo na prijevremenu mirovinu imali branitelji s 55 godina starosti i 30 godina staža.

Žele mirovinu poput prosječne plaće u RH

Među prijedlozima je i zahtjev da mirovina branitelja ne bude manja od prosječne plaće u RH, te da se svim braniteljima mirovina uvećava ovisno o vremenu koje su proveli u ratu. Također, udruge traže i da se bračnom drugu umrlog branitelja omogući da već sa 45 godina "naslijedi" obiteljsku mirovinu. Braniteljske udruge žele osigurati najnižu zajamčenu mirovinu i pripadnicima neborbenog sektora, te u jednoj varijanti predlažu da ona iznosi 2370 kuna, a u drugoj da bude visine prosječne neto plaće u RH, te da se svake godine usklađuje s rastom plaća.

Žele braniteljski, invalidski i socijalni dodatak

Branitelji traže i da se dragovoljcima koji su u ratu bili u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. omogući izakonsko pravo na posebni novčani dodatak, čoja bi se visina određivala svake tekuće godine, a isplaćivao bi se također jednom mjesečno. Zahtijevaju i pravo na braniteljski, invalidski i socijalni dodatak čija bi visina ovisila o vremenu provedenom u ratu, invalidnosti, zaslugama i socijalnom statusu.

Naknadu od 3000 kuna za nezaposlene, da ne mogu dobiti otkaz

Također, traže da nezaposleni branitelji od HZZO-a dobivaju mjesečnu naknadu od 3000 kuna, te da se uvede zakonska obveza zapošljavanja djece umrlih branitelja koja bi, smatra braniteljska zajednica, također trebala imati pravo na mjesečnu naknadu od HZZO-a. Braniteljske udruge traže da se u zakon uvrsti i odredba prema kojoj branitelj zaposlen u javnom sektoru ne može dobiti otkaz, osim svojom vlastitom krivnjom.

Žele biti oslobođeni od plaćanja komunalnog doprinosa

Udruge traže i da se branitelje koji su vlasnici građevinskih čestica oslobodi od plaćanja komunalnog doprinosa. Među prijedlozima je i uvođenje osobne invalidnine od 1200 kuna na koju bi imao pravo svaki branitelj stariji od 50 godina. Među prijedlozima je uvođenje i braniteljske i dragovoljačke naknade za članove braniteljske populacije koji su nezaposleni, a nisu u mirovini.