Foto: Arhiva

ZLATO je na svjetskim financijskim tržištima zadnjih godina, ponajviše zahvaljujući financijskoj krizi, postalo vruća roba. U investitorskim se krugovima zlato uglavnom doživljava kao "sigurna luka", jedan od najboljih mogućih načina štednje.

U Hrvatskoj je situacija sasvim drugačija. Na hrvatskom tržištu u zlato nije moguće investirati. Odnosno moguće je, ali je sasvim neisplativo. Razlog tome su neobjašnjivi i nelogični porezni nameti, zbog kojeg Hrvati na investicijsko zlato, ukoliko ga žele uvesti, moraju platiti oko 60 posto poreza. Prilikom uvoza zlata iz inozemstva, carini ćete ostaviti 5 posto vrijednosti, 25 posto će vas koštati PDV, a dodatnih 30 posto otpada na porez na luksuzne proizvode.

Sasvim nadrealno zvuči podatak da je u 2011. godini iz Hrvatske izvezeno 33,6 milijuna eura zlata, iako u Hrvatskoj ne postoji niti jedan zlatni rudnik, niti bilo koji drugi oblik ekstrakcije zlata iz prirode. Ukupni uvoz, s druge strane, doseže vrijednost od tek 234 tisuće eura.

U Hrvatskoj porez kakvog nema nigdje drugdje u svijetu

"Porezno opterećenje na investicijsko zlato kakvo postoji u Hrvatskoj, ne postoji nigdje drugdje u svijetu", kaže nam Sven Sambunjak, glavni urednik portala Srebrozlato.com. Sambunjak, koji se zadnje četiri godine bavi proučavanjem međunarodnog tržišta plemenitih kovina, zgrožen je hrvatskim poreznim sustavom, koji de facto onemogućava građanima ulaganje u zlato. Apsurd je, ističe Sambunjak, da u Hrvatskoj ni otvoreni investicijski fondovi ne smiju ulagati u zlato.

U Europi je situacija sasvim drugačija. Unutar Europske unije na investicijsko se zlato ne plaća nikakav porez. "EU od svojih članica zahtjeva da usklade zakonodavstvo po pitanju zlata s europskim standardima. To znači da će PDV na zlato nakon što uđemo u EU morati biti ukinut, a nestat će i carina. Ali bojim se da će porez na luksuz i dalje ostati", kaže Sambunjak.

Ulagači u zlato moraju preko granice

Nigdje u EU regulacijama, naime, ne stoji da zemlje članice ne smiju naplaćivati porez na luksuz na investicijsko zlato. S obzirom da je Hrvatska jedina zemlja u Europi koja ima takav porez, do sada to nije bilo ni potrebno regulirati. "Vjerujem da će se taj porez održati barem nekoliko godina, vjerojatno dok neki političar ne shvati da mu je to dobra prilika da zaradi", kaže Sambunjak.

Do tada, potencijalnim hrvatskim investitorima u zlatne poluge ne ostaje ništa drugo osim da se upute u neku od susjednih zemalja. Među najpopularnija je Slovenija. "Ljudi koji žele ulagati u zlato, uglavnom ga kupuju i pohranjuju u inozemstvu. Kapital na taj način izlazi iz Hrvatske, ali sve je sasvim legalno", kaže Sambunjak.

Zlato među najsigurnijim investicijama

Hrvatske vlasti u ovom pogledu, uvjeren je Sambunjak, pokazale su zavidan nedostatak mudrosti. Zlato je, prema njegovom mišljenju, u vremenima krize jedna od sigurnijih investicija. "Nisam sklon raspravljati o tome radi li se o sigurnom ulaganju ili ne. Ali reći ću da je zlato, prema mom iskustvu, trenutno možda i najsigurnija investicija", tvrdi Sambunjak.

"Ako imate npr. kovanice iz Austro-Ugarske na kojima piše 20 kruna i papirnatu notu na kojoj također piše 20 kruna, tim kovanicama, koje su se izrađivale od zlata, danas možete kupiti istu stvar koju ste mogli kupiti u Austro-Ugarskoj prije sto godina. Vrijednost je možda malo skočila ili pala, ali papirnati novac, s druge strane, kada dođe do devalvacije ili promjene valuta više ništa ne vrijedi", objašnjava Sambunjak.