Foto: Hina

PRVA godina članstva u Europskoj uniji bila je vrlo uspješna i donijela je Hrvatskoj mnoge koristi, među kojima je dugoročno najvažnija upisivanje na energetsku kartu Europe, a u idućem joj je razdoblju najvažnija zadaća mobilizacija svih snaga kako bi što više iskoristila europske fondove koji su joj na raspolaganju, ocijenila je prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić povodom prve godišnjice hrvatskog članstva u EU.

"Čestitam svima. Vrlo uspješna godina što se tiče članstva iz cijelog niza razloga", rekla je Pusić u intervjuu Hini.

U toj godini ukinute su carine između Hrvatske i svih zemalja EU-a, od čega su možda najviše profitirale srednje i male tvrtke koje izvoze na europsko tržište, koje su konkurentne i danas više nisu u neravnopravnom položaju na tom tržištu. Hrvatski građani sada mogu jeftinije telefonirati i putovati samo s osobnom iskaznicom po zemljama članicama, rekla je Pusić istaknuvši da je hrvatska ambicija da do druge godišnjice ulaska, 1. srpnja 2015., ispuni sve uvjete za ulazak u Schengen, na čemu se ubrzano radi. Mobilnost ljudi, mogućnost putovanja, studiranja i, kada se ispune uvjeti vezano za slobodu kretanje radne snage, mogućnost zapošljavanja, goleme su prednosti, kazala je Pusić.

"Naravno, ako ste loši onda u svemu vidite opasnost i u svemu potencirate opasnost - pa i u mogućnosti odlaska ljudi. Međutim, ako ste dobri, a to je naš cilj, onda je to prednost, da ljudi mogu odlaziti ali i dolaziti", naglašava ministrica.

Jer osim mogućnosti studiranja u zemljama članicama po istim uvjetima kao njihovi građani, prednost će biti i mogućnost stjecanja iskustva nekoliko godina rada u različitim inozemnim tvrtkama na različitim radnim mjestima i s tim iskustvom doći natrag u Hrvatsku, tu raditi, dizati tvrtke i dizati domaće gospodarstvo, rekla je Pusić. "To je golem plus".

U ovih godinu dana članstva spasila su se hrvatska brodogradilišta, nastavila je Pusić, što nije uspjelo baš svim državama članicama, nekima mnogo većim i snažnijim od Hrvatske. Završen je proceduralni dio međunarodne arbitraže za određivanje granica između Hrvatske i Slovenije. Hrvatska je dobila i europsku prijestolnicu kulture 2020.

"To su sve stvari koje su se realizirale u ovoj godini. Dobivena su sredstva iz europskih fondova i za pomoć proračunu i za Schengen i za neke veće projekte, te za cijeli niz lokalnih i regionalnih projekata za koje se mogu kandidirati općine, gradovi i županije", kazala je.

Zaštita energetskih i sigurnosnih interesa

Po mišljenju šefice hrvatske diplomacije, dugoročno je najvažniji dobitak prve godine članstva to što je Hrvatska sada jedna od važnih energetskih točaka na karti Europe, na kojoj do prije godine dana nije postojala.

"Za to smo zaista iskoristili naše članstvo i Hrvatska danas ima dva od naših nekoliko ključnih energetskih projekata na listi strateških energetskih projekata EU-a: LNG terminal i Jadransko-jonski plinovod", rekla je.

Po njezinim riječima, to nije samo gospodarsko pitanje nego i pitanje samostalnosti i neovisnosti Hrvatske, a pridonijet će i većoj energetskoj neovisnosti jugoistočne Europe.

Pusić je podsjetila da su se u godinu dana hrvatskog članstva u EU dramatično promijenili uvjeti u Europi, točnije odnosi između EU-a, Zapada i Rusije zbog krize u Ukrajini te smatra da je RH postala članicom "u zadnji čas prije velikih tektonskih promjena". I zato je članstvo još važnije jer Hrvatskoj pruža sigurnost, naglašava.

Članstvo u EU donijelo je Hrvatskoj i važnu poziciju i mogućnost da štiti svoje interese u regiji jugoistočne Europe zato što kao članica može utjecati na odluke o dobivanju statusa kandidata i otvaranje pregovora država iz regije.

"To je izuzetno važno, ključna stvar za nas, jer je pitanje naše sigurnosti. U ovoj regiji, ako imate susjede koji su nestabilni ili odlaze u nekom pravcu gdje će regulirati svoj život pravilima koja su potpuno različita od naših i od onog što se poštuje u EU, teško da možemo sami sebi garantirati stabilnost", naglasila je Pusić.

EU je vjerojatno pretpostavljao, s obzirom na reputaciju koju ima Balkan, da će Hrvatska kada postane članicom početi kočiti napredovanje svih susjeda, kaže Pusić. "Mi to nismo učinili iz zaista racionalnog prepoznavanja vlastitog interesa, a to je da si na najučinkovitiji način osiguramo što stabilnije okruženje i tu zaista imamo rezultate".

Hrvatska se snažno angažirala da Albanija dobije status kandidata te oko pokretanja pregovora sa Srbijom i napredovanja Kosova, a predložila je i novi pristup Unije prema BiH, nabrojila je Pusić.

Angažirali smo se snažno na novom konceptu za BiH - da ta zemlja nema samo visoke kriterije kao preduvjet, nego i da EU u suradnji s tamošnjim vlastima pokrene aktivnu politiku kako bi BiH dosegla te kriterije unutar samog procesa, kaže Pusić. "Naša je zadaća, zato smo to pokrenuli ove godine, a svakako ćemo s tim dočekati i novu Komisiju, da BiH ne siđe s dnevnog reda europskih institucija", kazala je.

Iskorištenost fondova mogla bi biti bolja

Kada su u pitanju iskorištavanja sredstava iz europskih fondova, to uvijek može bolje, istaknula je Pusić. Po njezinim riječima, ni Poljska, koja se često navodi kao primjer uspješnosti u tome, nije otpočetka bila tako sjajna. Imala je neke fondove koje je iskoristila odlično, neke koje je iskoristila slabije. "Treba neko vrijeme da se posloži taj sustav", kaže šefica hrvatske diplomacije.

Potrebno je napraviti dovoljno veliku zalihu projekata koji se mogu kandidirati za dobivanje tih sredstava budući da uvijek ima nekih koji ne prođu kvalifikaciju, a onda više nema vremena za smišljanje novih, kaže Pusić koja ne vidi u problem u tome da Hrvatskoj možda nedostaju stručnjaci koji znaju napraviti kvalitetne projekte za povlačenje novca iz fondova.

"Ima ih, samo ih treba usmjeriti na jedinice lokalne samouprave, na poduzetnike, ali i na velike projekte za koje se kandidira država. U tome moramo puno manje birokratizirati i biti učinkovitiji kako bi napravili dobru zalihu projekata s kojima ćemo onda moći iskoristiti sredstva", rekla je.

Pusić također naglašava kako nije istina da Hrvatska uplaćuje veći godišnji iznos EU za članstvo od onoga koji uspijeva povući iz fondova. "To nije točno jer iz europskih fondova dobivamo i iznose bespovratnih sredstava. To su schengenska sredstva, sredstva za ribarski fond, za pomoć proračunu, za pomoć poljoprivredi, za regionalni razvoj, dakle cijeli niz adresa s kojih dobivamo sredstva i nećemo platiti više nego što ćemo povući, iako to naravno nije jedina mjera koristi EU-a za Hrvatsku".

U pisanju FT-a ima istine

Pusić je komentirala i članak nedavno objavljen u Financial Timesu o gospodarskom stanju u Hrvatskoj u kojemu se navodi da je RH sada preuzela od Grčke neslavnu titulu ekonomski najnefunkcionalnije zemlje EU-a.

"U njemu također piše da je, nažalost, i ova hrvatska vlada inertna u reformama kao i sve prethodne vlade. Dakle da postoji jedna tradicija u Hrvatskoj da se u reforme ne ide, odnosno da se reformi svi boje. Ja bih vrlo rado rekla da to nije istina, ali donekle jest", kaže Pusić, ali misli da hrvatski problem nije onolikih dimenzija kakav je bio grčki.

"Mislim da mi imamo puno lakši i očitiji i način i put izlaska, ali da smo neke od reformi trebali raditi brže, energičnije i s većom spremnosti da nas se jako kritizira, to je istina. To je i moje mišljenje i s tim nikog ne kritiziram nego preuzimam i sama dio odgovornosti i mislim da je jedina moguća razumna reakcija na to raditi više, bolje i brže", rekla je ministrica.

Izazovi u budućnosti

Pusić kaže da će Hrvatska u predstojećem razdoblju biti i dalje vrlo aktivna u regiji jer je to pitanje njezine sigurnosti i najavljuje veliku aktivnost na nekim infrastrukturnim projektima "koji su ključni za Hrvatsku, a po logici stvari su europski".

Radi se o Pelješkom mostu za koji se priprema studija isplativosti koja bi trebala biti završena do kraja 2015. Predstudija je ranije pokazala da je most najbolje rješenje.

Drugi je regionalni projekt regulacije toka rijeke Save nakon katastrofalnih poplava koje su nedavno pogodile BiH, Srbiju i Hrvatsku. "To je apsolutno i europski interes i naš regionalni", kazala je.

Kako je najavila, do kraja godine trebala bi biti formirana Jadransko-jonska makroregija koja bi bila treća makroregija u Europi i Hrvatskoj dala mnoge prednosti.

Neposredno, glavna je zadaća povlačenje sredstava iz fondova EU-a. "Treba jedan sustavni, ciljani kontinuitet u mobiliziranju svih: od individualnih poduzetnika preko lokalnih vlasti, županijskih vlasti do državne razine u izradi projekata koji će se kandidirati za europske fondove", kazala je Pusić.

"Iskreno, najviše bih voljela doživjeti da Hrvatska bude zemlja koja je toliko uspješna da na kraju više plaća nego prima iz europskog proračuna. Ne zato što nije sposobna raditi projekte nego zato što je kao Nizozemska ili kao Švedska, kao države koje su zaista gospodarski uspješne, ali i vrlo koncentrirane kada se radi o prijavama za sredstva iz europskih fondova. Dakle, to je nešto što je pred nama i što nam je glavna zadaća u idućem razdoblju", zaključila je Pusić.

Jesmo li dobro iskoristili članstvo u EU?

Idućeg utorka napunit će se 1. godina dana od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Jesmo li ulazak iskoristili dobro ili smo ipak nešto propustili učiniti? Vladajući i oporba, očekivano, iznose potpuno različito viđenje 1. rođendana posljednje članice EU.

Pogled na sat koji je otkucao ponoć tog 1. srpnja 2013. godine gotovo kod svih je građana Hrvatske pobudio neku nadu: sada kada smo dio Europe - možda će ipak biti lakše. Jer kriza je pogodila zemlju, imamo visoku stopu nezaposlenosti, gospodarstvo stoji na mjestu. Godinu dana kasnije za mnoge i dalje sve isto - čak i gore. Ipak, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova uvjerava - ulazak smo iskoristili u potpunosti i u zadnji čas - budući da su se odnosi u Europi i bliskom europskom susjedstvu dramatično promijenili.

"Činjenica da je Hrvatska ušla i postala punopravnom članicom EU zapravo povećava našu sigurnost i stabilnost nemjerljivo u odnosu na ono kakva bi situacija bila da se to nije dogodilo, odnosno, da u tome nismo uspjeli", smatra prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić.

Pusić kaže kako smo postigli i konkretne rezultate poput ukidanja carina, a nada se kako ćemo iduće godine u ovo vrijeme aplicirati za Schengen. Ono što možda dugoročno je najdramatičnije od rezultata postavljanje je Hrvatske na energetsku kartu Europe, dodaje Pusić koja smatra da u ovih godinu dana nismo ništa propustili učiniti.

"Mislim da smo tu sve što se dalo pa i ono više od toga nego što se od nas očekivalo. Naročito kako nas se gledalo na početku. Uvijek ima nekih stvari koje smo mogli propustiti, odnosno neučiniti. Ili koje smo mogli intenzivnije gurati," kaže Pusić.

Za bivšeg ministra vanjskih poslova, HDZ-ovog Gordana Jandrokovića, ono što smo definitivno mogli neučiniti jest natezanje oko tzv. Lex Perkovića. Ne možemo biti zadovoljni s ovih godinu dana jer Hrvatska nije iskoristila sve što je trebala, a u ulazak je uložen ogroman trud.

"Međutim onda samim ulaskom dolazi do određenog zastoja, po mojem mišljenju, glavni krivac za to je upravo aktualna Vlada. Podsjetio bih da je sve započelo slučajem Lex Perković kada smo, umjesto na velika vrata ušli u EU, izazvali tešku političku krizu zbog koje se Hrvatska našla u središtu, ali ne pozitvinog nego negativnog medijskog odjeka u EU, skoro smo došli pod udar sankcija. Dakle, cijela priča započela je vrlo loše", smatra Jandroković.

U ovih godinu dana nije došlo ni do dodatne europizacije hrvatskog društva, narušeni su mnogi standardi koje smo kroz proces pregovora izgradili, a što je najgore od svega - nismo povukli dovoljno sredstava iz EU fondova, mišljenja je Jandroković.

"Dakle ukupna ocjena je da Hrvatska u ovih godinu dana nije ispunila sve što je trebala, a glavni krivac za to je Vlada Zorana Milanovića" - ocjenjuje Jandroković.

"Godinu dana je prošlo od ulaska, a mi kao da smo to zaboravili. Moje je mišljenje da smo drugačije trebali iskoristi ulazak nove 28. članice Europske unije", ocjenjuje pak bivša premijerka Jadranka Kosor kojoj se čini da smo danas premalo ponosni na činjenicu članstva. Podsjeća na Lex Perković, događaje 18. studenoga u Vukovaru, smatra i da se nismo energično postavili po pitanju poplava, a jednako tako i oko važnog pitanja razminiranja.

"Najvažnije od svega mi se čini da smo nevjerojatno ignorirali činjenicu da smo članica EU kod donošenja proračuna. Ne mogu shvatiti kako je Vlada pustila proračun sa 17,5 milijardi deficita, a znalo se da će EK reagirati, da ćemo ući u sustav prekomjernog deficita. Prema tome; tu smo trebali pokazati snagu, odlučnost, zainteresiranost, kao nova članica, da mi možemo sami uređivati svoju kuću", ocjenjuje bivša premijerka.

Osvrćući se na članak u Financial Timesu prema kojemu je Hrvatska postala gora od Grčke, a Vlada, između ostalog, ocijenjena intertnom, Kosor kaže kako je intertna cijela politička scena jer se oko važnih stvari ne mogu postići konsenzusi, a što bi, na kraju krajeva, poslalo i snažnu poruku jedne članice Europske unije. Sama je, kaže tražila od predsjednika Sabora, da se preporuke EK rasprave u Hrvatskom saboru i o tome donesu odluke.

"To je par excellence politička tema o kojoj treba raspravljati u Saboru. Odgovor nisam dobila. Tu bi mogli istjerati na čistinu i vladajuće i oporbu da se izjasne oko, recimo, rada do 67 godine i zamislite da to postane zajedničko stajalište svih u parlamentu da mi to ne možemo provesti do 2032. ili ne znam koje godine? To bi bila snažna politička poruka, snažne članice Europske unije. I sve druge preporuke koje tamo stoje... ", kaže Kosor.

Nakon svega ostaje zaključiti sljedeće: znamo da je do 1. srpnja prošle godine političkog konsenzusa oko ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilo. No znamo i da ga danas - od 1. srpnja na ovamo o ocjeni godišnjice članstva - nema.