Foto: FAH

U HRVATSKOJ je lani zabilježeno nešto više od 97 tisuća kaznenih djela, što je za 7,2 posto manje nego godinu ranije, a policija je razriješila 58,4 posto djela prijavljenih u 2014. stoji u izvješću o obavljanju policijskih poslova koje je Saboru poslao ministar Ranko Ostojić.

Stopa kriminaliteta bila je 2.285 kaznenih djela na 100 tisuća stanovnika, više od Slovačke s 1.499, a manje od Mađarske s 4.534 kaznena djela na 100 tisuća stanovnika.

U izvješću se, međutim, napominje kako uspoređivanje "golih" brojeva daje nerealnu sliku, budući da zakonodavstva različitih zemalja poznaju različita kaznena djela - ono što je kazneno djelo u jednoj, ne mora biti i u drugoj državi.

U strukturi kriminaliteta najviše je kaznenih djela općeg kriminaliteta (78,7 posto), a slijedi kriminalitet droga sa 2.729 kaznenih djela ili 4,8 posto te gospodarski kriminalitet s 6.393 kaznena djela ili 1,2 posto.

Na organizirani kriminal odnosi se 1.599 kaznenih djela, na terorizam i ekstremno nasilje 19, a na ratni zločin 14 kaznenih djela.

Razriješena sva ubojstva

Tjelesnih ozljeda manje je za 7,3 posto, a ubojstava za 14,6 posto. Policija je razriješila svih 35 lani prijavljenih ubojstava i jedno prijavljeno u ranijem razdoblju.

U porastu je broj prijavljenih kaznenih djela protiv spolne slobode i ćudoređa te spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Takvih je djela lani bilo 10,8 posto više nego godinu ranije.

Zbog nasilja u obitelji prekršajno su prijavljene 14.874 osobe, 10,2 posto manje nego u 2013.

Tijekom 2014. prijavljeno je 14 ratnih zločina iz vremena Domovinskog rata, što je za 36,4 posto manje nego 2013.

Nastavljen je trend smanjivanja broja prometnih nesreća i najtežih stradavanja. U 2014. godini dogodile su se 31.432 prometne nesreće, u kojima je poginulo 308 osoba.

Porast gospodarskog kriminaliteta, značajan pad korupcije

Lani su otkrivena 6.393 kaznena djela gospodarskog kriminaliteta, za što je osumnjičeno 2.177 osoba - 151 pravna i 2.026 fizičkih osoba.

U odnosu na 2013. broj takvih kaznenih djela u porastu je za 1,2 posto, ali je osumnjičenih osoba manje za 7,1 posto.

Prijavljeno je i 920 korupcijskih kaznenih djela, čak 52,6 posto manje nego godinu ranije. Ministar u izvješću, međutim, naglašava da je 10-godišnji prosjek 698 djela te da je u 2014. prijavljeno 31,8 posto više korupcijskih djela od tog prosjeka.

I počinitelja korupcije manje je nego u 2013, a materijalna šteta iznosila je ukupno nešto manje od 311 milijuna kuna.

U izvješću se tumači da je do pada broja prijavljenih korupcijskih kaznenih djela došlo zbog velikog broja takvih djela u 2013., a ističe se i kako je fokus s tzv. ulične korupcije u posljednjih nekoliko godina pomaknut prema srednjoj i visokoj razini korupcije, s velikom materijalnom štetom za državni i lokalne proračune.

Ministar najavljuje da će borba protiv korupcije ostati tako usmjerena i u narednom razdoblju.

Među značajnim javnim okupljanjima nema Savske 66

Policija je lani, među ostalim, nadzirala 18.595 javnih okupljanja, a kao značajna javna okupljanja sa sigurnosnog aspekta navode se Gay Pride u Splitu i Osijeku, prosvjedi protiv ćiriličnih ploča, prikupljanje potpisa za referendume o "outsourcingu", monetizaciji i izbornim pravilima, sindikalni i "Facebook prosvjedi", čak i manifestacije poput motorijade u Biogradu, dok se braniteljski prosvjed u Savskoj uopće ne spominje.

U 2014. godini zabilježeno je 87.805 prekršaja protiv javnog reda i mira, 2,4 posto manje nego godinu ranije.

U odnosu na 2013. pao je i broj osoba prijavljenih za prekršaje na sportskim natjecanjima – evidentirano je ukupno 1.090 osoba, među kojima je 16 žena.

Porastao je, međutim, broj onih kojima je po Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima zabranjen pristup stadionima ili određenim utakmicama. Pod takvim zabranama lani je bilo 189 osoba, čak 26 posto više nego godinu ranije.

Policija je lani putem operativnih dežurstava zaprimila ukupno 245.492 dojave, prosječno oko 935 dojava dnevno. U odnosu na 2013. javljanja građana su u padu 5,2 posto.

Policijske poslove obavljalo je ukupno 20.562 službenika, među kojima je 3.581 žena, odnosno nešto više od 17 posto.