Polovica građana zna da ima pravo tražiti informaciju od svih tijela javne vlasti i poduzeća, ali rijetko tko ga koristi
Foto: Joško Šupić/Cropix
PEDESET posto građana zna da ima pravo tražiti informaciju od svih tijela javne vlasti i poduzeća u njihovom vlasništvu, ali gotovo 90 posto njih to pravo ne koristi. Samo oko 11 posto građana zatražilo je neku vrstu informacije od poduzeća i tijela javne vlasti, a manje od 30 posto njih je bilo zadovoljno odgovorom, pokazuje anketa TIH-a provedena na uzorku od 1.300 ispitanika.
Predsjednik Transparencyja Nikola Kristić objasnio je razloge zbog kojih ljudi rijetko traže odgovore od tijela javne vlasti. "53,3 posto nisu trebali nikakvu informaciju, 11,4 posto nisu znali da postoji ta mogućnosti, a 10,6 posto građana kaže da nisu postavili pitanje jer jednostavno ne vjeruju da će dobiti odgovor. Znači, to je već pitanje povjerenja u tijela javne vlasti", rekao je Kristić.
Iako je upućenost građana u pravo na pristup informacijama još relativno niska, ohrabruje činjenica da broj onih koji znaju da postoji Zakon koji im to omogućava od 2007. raste. Situacija se poboljšava no, ističe Kristić, vlast bi trebala biti otvorenija prema medijima i imati jasniju komunikaciju. "Vidjeli smo i sad da imamo razne velike projekte Vlade koji dosežu čak do razina određenih afera ili postavljanja određenih ljudi po političkim linijama, a ne po linijama kompetencije", ističe Kristić.
"Nevjerojatna nam je činjenica da kandidat dokazan u ovom segmentu rada ne može ući u konkurenciju s nekim drugima koji imaju formalne uvjete, ali zapravo nemaju argumentaciju"
Što se pak tiče zaštite osobnih podataka i rada Agencija za zaštitu osobnih podataka, Kristić smatra da je Hrvatskoj potreban i Povjerenik za to područje. Osvrnuo se i na natječaj za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa jer kandidati koje je podržavao TIH, Zorislav Antun Petrović i Davorka Budimir, nisu ušli u uži krug natjecanja. "Nevjerojatna nam je činjenica da kandidat dokazan u ovom segmentu rada ne može ući u konkurenciju s nekim drugima koji imaju formalne uvjete, ali zapravo nemaju argumentaciju. To jednostavno u Saboru ne bi trebalo proći na takav način", smatra Kristić.
U Transparencyju ističu i ulogu medija po pitanju informiranosti građana kao i u borbi protiv korupcije, posebice javne medije koji bi trebali biti otvoreniji i necenzurirani jer odgovaraju vlasnicima-građanima.