Foto: Ante Čizmić/Cropix

U SVOJIM uskrsnim poslanicama hrvatski se biskupi redom osvrću na krizu i siromaštvo u kojem su se našli Hrvati. Iako svi ističu kako treba širiti nadu, teško se oteti dojmu da u njihovim porukama nije nikad bilo više pesimizma.

Barišić: Nudi nam se lažna sreća konzumizma i hedonizma, svijeta tržišta i profita

"Prije se govorilo da nada zadnja umire, a danas, čini se, prva. Velike ideologije obećavale su nadu zemaljskog raja, a sada gledamo njihove grobove. I sami smo s tolikim nadanjima očekivali slobodnu, neovisnu, prosperitetnu i pravednu Hrvatsku, a potopilo nas je beznađe lažnih obećanja. Ne može se živjeti bez nade, a da bismo preživjeli, pokušavamo je zamijeniti i svesti nadu na razinu želja. Postali smo djeca želja - nametnutih, umjetnih, industrijskih želja. Nudi nam se lažna sreća konzumizma i hedonizma, svijeta tržišta i profita. U svemu tome čovjek ostaje i bez sreće pa i bez svoje slobode. Dakako, nada uključuje i želje, ali nade nema bez pouzdanja. Međutim, upravo je pouzdanje upitno jer često se pretvara u razočaranje", između ostalog u svojoj uskrsnoj poruci navodi splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.

"Tko moli, vjeruje i pouzdaje se u Boga ljubavi i blizak je čovjeku u potrebi. Na taj način nosimo u sebi nepobjedivu nadu poput svjetiljke koja ne osvjetljava samo naš put u tami kriza i lutanja, već nas vodi dolinom smrti do stola kuće Oca nebeskoga. Znamo da nas na tom putu prate nestabilnosti, ubrzane promjene i krize: moralne, gospodarske, političke. Suočavamo se s problemom nezaposlenosti i siromaštva. Iako prolazimo pored tolikih grobova ideoloških nada, lažnih obećanja i industrijskih želja, unatoč svemu, Crkva se ne boji naviještati Radosnu vijest nade, Krista Uskrsloga, temelja rađanja i ostvarenja novog čovjeka. Za novog čovjeka i bolji svijet, pored materijalnih sredstava daleko više su nam potrebni svjedoci žive nade jer iz krize ljudskosti, beznađa i besmisla proistječu sve druge krize. Investicija nade nam je najhitnija. Potrebni su nam investitori-svjedoci uskrsne nade na svim poljima i razinama društvenog života. Promatrajući stanje gospodarstva, politike, zdravstva, zakonodavstva i odgoja još snažnije i uvjerljivije postaju nam proročke riječi bl. Ivana Pavla II. koje je na dan svog ustoličenja uputio nama i svijetu: `Ne bojte se! Štoviše, širom otvorite vrata Kristu. Otvorite njegovoj spasiteljskoj vlasti granice država, gospodarske i političke sustave, široka područja kulture, uljudbe, razvitka. Ne bojte se! Krist zna što je u čovjeku. Samo On to zna!`", ističe Barišić.

"Budimo svjedoci uskrsne nade u svojoj ograničenosti i grješnosti, patnji i boli, siromaštvu i nezaposlenosti, zaboravu i odbačenosti, tami i beznađu. Otvorimo svojom ljudskošću prozore i vrata obzorjima uskrsne nade koja ne će razočarati jer u sebi nosi Božji potpis. Kao ljudi nade unosimo ljudskost i budućnost u zakonodavne norme, društvene programe, mjere i reforme, jer samo s nadom možemo graditi humano društvo i dati smisao životu", dodaje.

Devčić: Onima kojima je crna sadašnjost i koji ne vide nikakve perspektive za budućnost, teže je povjerovati u Krista i njegova obećanja

"Obično se smatra da oni koji ovdje na zemlji imaju sve što mogu poželjeti, slabije mare za Krista i teže se odlučuju za njegov stil života. Sam je Isus isticao kako je teško bogatašu ući u kraljevstvo nebesko, teže nego `devi kroz ušice iglene` (Mk 10, 23-25). Kako se god tu Isusovu izreku tumačilo, očito je da je Isus zemaljsko bogatstvo smatrao velikom preprekom na putu odlučivanja za njega i njegovo evanđelje. No, manje smo svjesni činjenice da je podjednako velika prepreka za nasljedovanje Isusa i siromaštvo. Isus nas usmjerava prema vječnosti, do koje put vodi preko zauzimanja za život u sadašnjosti i preko nade u bolju budućnost. Imamo li to pred očima, razumije se da je onima kojima je crna sadašnjost i koji ne vide nikakve perspektive za budućnost, teže povjerovati u Krista i njegova obećanja. Istina je da se u kriznim situacijama mnogi ljudi obraćaju Bogu, ali isto tako i od njega odvraćaju. U onoj mjeri u kojoj je nekome zatamnjena budućnost, lako mu postaje zatamnjen i Krist. Zbog toga, ljudski gledano, imamo razloga strahovati za vjeru u Boga u ovome vremenu sve većeg straha za budućnost. Svjesni toga, trebali bismo u Godini vjere pokušati bolje sagledati moguće posljedice opće svjetske krize za vjeru, odbacujući rašireno, ali ničim ozbiljno dokazano mišljenje kako materijalna kriza i kriza općenito ljude usmjerava prema Bogu i neprolaznim vrijednostima", navodi riječki nadbiskup Ivan Devčić u svojoj poruci za Uskrs 2013.

"Očito u tom smislu možemo i u današnjem pretjeranom konzumerizmu, kao i u strahu od investicija što ga prati, prepoznati posljedicu gubitka nade u budućnost, koja je pak posljedica gubitka nade u vječnost koju nam Krist nudi. `Ne želi se investirati, jer to pretpostavlja nadu, nego se samo još konzumira`, komentirao je tu pojavu jedan njemački teolog. Možda teološki i religiozno trebamo na taj način tumačiti i antiinvesticijsku klimu kod nas, iz koje nikako da iziđemo? Ipak ne smijemo ostati samo na objašnjavanju i tumačenju. Oni koji u svojim srcima nose kršćansku nadu utemeljenu na Isusovu uskrsnuću, trebaju znati i djelovati, a to znači i mijenjati svijet u skladu s tom nadom ili, bolje, snagom te nade. Zato, dok ovog Uskrsa budemo ponovno slavili Isusovo uskrsnuće, molimo usrdno rasvjetljenje Duha Svetoga da bismo spoznali kako tu uskrsnu nadu donijeti onima koji je nemaju i kako ih njome `zaraziti`. Ali molimo također da nam on, Duh Božji, dadne snage i u djelo provesti ono što kao pravo i istinito spoznamo, pa da tako pridonesemo rješavanju naših društvenih problema što mogu samo oni koji stvarno u Krista vjeruju i njega nasljeduju. Možda tada nekima bude podnošljivija sadašnjost jer će im zasjati nada u bolju budućnost. To će možda imati za posljedicu da će im postati prihvatljivijom i privlačnijom sama vjera u Isusovo i naše uskrsnuće, tj. u vječnost u Bogu", ističe Devčić.

Mrzljak: Neki ostaju bez zaposlenja, nekima su uskraćene zaslužene plaće, neki trpe zbog bolesti i starosti, neki proživljavaju obiteljske tragedije, roditelji strepe nad budućnošću svoje djece i pitaju se kakav odgoj dobivaju u školi i društvu općenito

"I mi se, braćo i sestre, uključujemo na taj put kojim Crkva hoda kroz povijest dijeleći sa svijetom i ljudima našega vremena radosti i nade, žalosti i tjeskobe, posebno siromašnih i obespravljenih. U našoj domovini mnoge obitelji i mnogi pojedinci ovih dana prolaze kroz razne životne teškoće. Neki ostaju bez zaposlenja, nekima su uskraćene zaslužene plaće, neki trpe zbog bolesti i starosti, neki proživljavaju obiteljske tragedije, roditelji strepe nad budućnošću svoje djece i pitaju se kakav odgoj dobivaju u školi i društvu općenito. Možemo li prolaziti mimo njih i ne vidjeti teškoće u kojima se nalaze?! Što možemo učiniti? Jesmo li nemoćni u svemu tome?", navodi se između ostalog u uskrsnoj poruci varaždinskoga biskupa Josipa Mrzljaka.

"Iz dana u dan okružuje nas mnoštvo riječi, mnoštvo informacija. Nikad u povijesti čovjek nije dnevno dobivao toliko informacija, toliko riječi. Tiskani i elektronički mediji, a i izravni sugovornici natječu se tko će dati, ali i primiti više informacija. Gdje je u svemu tome Božja riječ?! Može li se ona probiti kroz mnoštvo tako privlačnih vijesti i informacija? Nije li često puta stavljena u stranu, pa i od nas kršćana uz ispriku `nemam vremena`? Zato je ova molitva koju upravljamo Gospodinu, da nam pomogne da nađemo vremena za slušanje njegove riječi, itekako važna. Korizma nas poziva na odricanje. Odričemo se nečeg manje vrijednog i manje važnog da bismo zadobili ono što je najvrjednije. Riječ Božja nije samo slušanje ili čitanje, ona pretpostavlja otvorenost uma i srca da nas ta riječ prožme i postane stvarna i djelotvorna u našemu životu. Riječ Božja je i zahtjevna. Ona nas ne mami tjelesnim užicima i jeftinim obećanjima. Ona traži nošenje svagdanjeg križa. Ona traži nasljedovanje Učitelja, Isusa Krista. Ona nas kroz smrt vodi u život. Uskrs je radosna proslava života. Proslava ovozemaljskog vremenitog života, ali i još više vječnoga života u zajedništvu s uskrslim Gospodinom. Pođimo, braćo i sestre, zajedno tim putem jer ćemo na taj način počastiti Krista u proslavi ovogodišnjeg Uskrsa", dodaje se.

Škvorčević: Svjesni smo da se stanje u kojemu se nalazimo neće brzo značajnije poboljšati, možda ni do kraja našega života

"Želio bih sa svima vama podijeliti radost vjere u Isusovu pobjedu nad smrću, u njegovu trajno djelatnu prisutnost među nama po Crkvi, u snagu žrtve njegove ljubavi kojom liječi našu ranjenost zlom i grijehom, darivajući nam dioništvo u božanskome životu i podržavajući nadu naše uskrsne proslave. Od srca Vam čestitam Uskrs u Godini vjere! Navedene dobre želje kao da odudaraju od stvarnosti u kojoj se nalazimo. Naime, svakodnevno hrvanje s nedaćama, s nevoljama zbog ozbiljnih gospodarskih poteškoća, potom gubitci radnih mjesta, siromaštvo, društvene napetosti, obiteljske razmirice i nerazumijevanja te patnje i bolesti na zaoštren način postavljaju pitanje: Kamo nas vode sva teška zbivanja u koja smo bez vlastita htijenja upleteni? Svjesni smo da se stanje u kojemu se nalazimo neće brzo značajnije poboljšati, možda ni do kraja našega života. Osim toga, znanstveni napredak i tehničke mogućnosti ne uspijevaju dati odgovor na pitanje prevladavanja naše prolaznosti, trpljenja i smrti pa se pred tim činjenicama pojavljuje najveći problem smisla našega osobnog života. Čovječanstvo do sada nije dobilo izazovnijega odgovora na stanje svoje bezizlaznosti nego li je Isus Krist. On je nastupio božanskom sigurnošću upravo na granicama i u uvjetovanostima našega postojanja", poručio je između ostalog požeški biskup Antun Škvorčević.

Župan: Sile zla, smrti i besperspektivnosti kao da uništavaju svaku vjeru u život

U poruci krčkog biskupa Valtera Župana između ostalog se navodi sljedeće: "Mučne prilike u svijetu kao da nam oduzimaju sposobnost povjerovati da je Bogu moguće i dalje nastaviti stvarati novi svijet. Sile zla, smrti i besperspektivnosti kao da uništavaju svaku vjeru u život i stvaraju dojam da je Bog daleko i da neće učiniti ništa. U ovoj godini vjere sjetimo se da su ovakve prilike uvijek prethodile Božjem zahvatu. Mnogo je već puta izgledalo da su laži i pokvarenost uzele maha i potpuno nadjačale. Nije Isus uzalud upozoravao: `Tko ustraje do konca taj će se spasiti` (Mt 10, 22). Za one koji su trpjeli i Veliki Petak i Velika Subota činili su se jako dugima. Ali isplatilo se vjerovati. Što je zlo nasrtljivije, bezočnije i arogantnije to obično bude znak da mu je preostalo malo vremena. Upravo mi kršćani pozvani smo da budemo nositelji te nade".

Jezerinac: Kad se osvrnemo na stvarno stanje u svijetu, odasvud vrišti praznina, besmisao, nesigurnost

"Kad se osvrnemo na stvarno stanje u svijetu, odasvud vrišti praznina, besmisao, nesigurnost. `Kriza` je danas najprisutnija riječ u govoru svih izvješća. Mediji bruje, ljudi ponavljaju govor o krizi: socijalnoj, gospodarskoj, financijskoj… Mogli bismo nabrojati sva područja ljudskoga života i čovjekova djelovanja i naišli bismo gotovo uvijek na isto stanje. Tako je i s duhovnošću", dio je uskrsne poruke vojnog biskupa Jurja Jezerinca.

Uzinić: Budimo strpljivi sami sa sobom i s drugima

"U Godini vjere razmišljajmo i o rastu naše osobne vjere koji se može dogoditi ne samo u situacijama kad nam se sve čini dobro, nego još više u situacijama straha, tjeskobe, patnje, napuštenosti. Nemojmo pritom zaboraviti da smo bića koja se postupno razvijaju i da naša vjera i naša sloboda nisu u sebi dovršene stvarnosti. Budimo strpljivi sami sa sobom i s drugima, ali trajno opredijeljeni za zajedništvo s Bogom i usmjereni prema njemu. Neka nam u tome uvijek pred očima bude primjer bogočovjeka Isusa Krista i njegov život koji je vrhunac imao u događaju križa i uskrsnuća kojima nam je objavljena konačna istina i o Bogu i o čovjeku", poručio je između ostalog dubrovački biskup Mate Uzinić.