Poslodavci o proceduri prekomjernog deficita: Plaće u javnom sektoru pri vrhu su liste za "rezanje"

M.R.

12:52, 29. siječnja 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Foto: scx.hu

ULAZAK Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita po mišljenju Hrvatske udruge poslodavaca predstavlja zadnju prigodu da se u ovoj i sljedeće dvije godine riješi strukturni problem javnih financija, priopćeno je iz HUP-a.

"Visina poreznih i neporeznih opterećenja, neefikasni javni izdaci i prevelik deficit koji izaziva previsoke troškove financiranja usporavaju ekonomski rast i onemogućavaju brže otvaranje novih radnih mjesta. Fiskalna konsolidacija je stoga preduvjet ubrzanja rasta i povećanja broja zaposlenih“, poručio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

HUP je uz podršku Arhivanalitike analizirao iskustva osam zemalja članica EU koje su imale iskustva s procedurom prekomjernog deficita: Češke, Slovenije, Slovačke, Poljske, Bugarske, Mađarske, Latvije i Rumunjske, kako bi potaknuo javnu raspravu o pitanjima fiskalne konsolidacije u okviru europske procedure s ciljem donošenja i usvajanja politike koja će, prema njihovom mišljenju, potaknuti ekonomski rast.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaključci HUP-ove analize su sljedeći:

Zemlje koje su bilježile jači pad BDP-a bile su potaknute da hrabrije uđu u fiskalnu konsolidaciju. Nasuprot tome, Poljska je odgađala konsolidaciju dok je imala relativno stabilan rast, tako da se danas i dalje nalazi u proceduri prekomjernog deficita i više nema nadprosječnu stopu rasta kao prijašnjih godina.
Nekoliko puta veći prosječni doprinos fiskalnoj prilagodbi dolazi s rashodne u usporedbi s prihodnom stranom proračuna. Prilagodba kroz povećanje poreznog i neporeznog opterećenja može ugroziti rast i konsolidaciju, dok samo rashodna prilagodba jamči dugoročnu održivost proračuna i izlazak iz recesije.
Plaće u javnom sektoru u svim su se zemljama našle na vrhu popisa stavki na koje je usmjeren teret prilagodbe.
Mirovine su posvuda osim u Mađarskoj (gdje su u početku smanjene) bile zadnja linija obrane.
Odustajanje od mirovinske reforme nikome nije bitno pomoglo, o čemu svjedoči slučaj Poljske koja je odustala od drugog stupa, ali unatoč tome nije izašla iz procedure prekomjernog deficita. U Mađarskoj su druge mjere pomogle smanjenju deficita.

"Općenito, izgleda da konsolidacija na rashodnoj strani nigdje nije umanjila potencijale za ekonomski rast. Naprotiv, pomogla ih je ojačati. S obzirom na relativno visoko opterećenje gospodarstva teretom države, u Hrvatskoj je neophodno jačati konkurentnost kroz smanjivanje poreznih i neporeznih opterećenja. Da bi to bilo moguće nužna je konsolidacija na rashodovnoj strani proračuna“, zaključio je Davor Majetić.

HUP je svoju analizu dostavio i stavio na raspolaganje Ministarstvu financija i Uredu premijera Milanovića. Nalaze analize predstavnici HUP-a prezentirali su i članovima Gospodarskog savjeta predsjednika Josipovića.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.