Foto: Tom Dubravec/Cropix

CROATIA SUMMIT, koji je u Dubrovniku okupio visoku diplomaciju, šefove Vlada zemalja iz regije, Europske unije i SAD-a, ali i južnog Mediterana, drugog je dana nastavljen raspravom o europskim perspektivama zemalja Jugoistočne Europe i izgradnji države u postkonfliktnim društvima.

Tadić iznenada stigao na Croatia summit

Iako je već bilo izgledno da ni ove godine Srbija, koja još nema Vladu, neće sudjelovati na Croatia summitu, jutros je na konferenciju u Dubrovniku iznenada stigao bivši srpski predsjednik Boris Tadić. To je prvi put da visoki politički dužnosnik Iz Srbije sudjeluje na ovakvom regionalnom skupu lidera zemalja u Hrvatskoj.

Ranije se spekuliralo o mogućnosti da se Tadić sastane s kosovskim premijerom Hashimom Thaqijem. Dosad se niti jedan srpski visoki dužnosnik nije sastao s legitimno izabranim kosovskim premijerom pa će biti vrlo zanimljivo ako se to dogodi upravo danas u Hrvatskoj. Posljednja dva dana u Beogradu je boravio pomoćnik američke državne tajnice za europska i euroazijska pitanja Philip Gordon pa je vrlo izvjesno da je izvršio pritisak na srpsku stranu da započne razgovore s Kosovom.

Povijesno rukovanje

Iznenadni dolazak bivšeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, bacio je raspravu u europskim perspektivama jugoistočne Europe na Croatia summitu u drugi plan. Nagađalo se da je Tadić došao kako bi se sastao s kosovskim premijerom Hashimom Thaqijem, koji je pak novinarima rekao da je sada za to prekasno.

Nikakvog službenog sastanka i razgovora nije bilo, ali su se Tadić i Thaqi na kraju Croatia Summita ipak srdačno rukovali i izmjenili par kurtoaznih rečenica. Dok je bio na položaju predsjednika Srbije Tadić je i samu mogućnost takvog susreta izbjegavao u širokom luku. Danas je po tom pitanju ipak malo rasterećeniji, pa samom susretu ne treba pridavati poseban značaj, kako je i sam Tadić naglasio. Ali bez obzira na to što Tadić više nije predsjednika, ipak je najviše ranigarni srpski političar koji se s kosovskim premijerom susreo na nekom međunarodnom skupu.

Mogući sastanak pozdravio je i predsjednik Ivo Josipović. "Bilo bi bolje da se sretnu oni koji vode Vlade jedne i druge strane. Dakle, i sa srbijanske strane da bude premijer ili predsjednik. Dobro je da je upravo Dubrovnik mjesto gdje se ljudi nalaze i to samo koristi hrvatskoj afirmaciji kao zemlje koja konstruktivno sudjeluje u diplomatskim i svim drugim razgovorima u međunarodnoj zajednici", rekao je Josipović.

SAD ne želi da Dačić bude premijer Srbije

Kad je u pitanju politička situacija u Srbiji, valja napomenuti kako su srpski mediji već objavili kako SAD zahtijeva koaliciju Nikolić-Tadić, te da im nije prihvatljivo da predsjednik Vlade bude Ivica Dačić.

Pitanje je to i za premijera Milanovića. "To ne mogu komentirati. Srbija će imati Vladu koju Srbija odabere i u tom smislu nemamo nikakve ni ambicije ni prava se miješati u to. Gospodina Tadića sam osobno pozvao u Dubrovnik. On je bivši predsjednik, on je predsjednik jedne velike srbijanske stranke koja ja tehnički još uvijek u Vladi. Ovo rukovanje gospode Tadića i Thaqija je za mene dobra stvar", kazao je hrvatski premijer.

"Hrvatska se nametnula kao lider u regiji s brzim političkim reformama koje su joj omogućile članstvo u euroatlantskim institucijama"

Uz čestitku Hrvatskoj na uspješnom završetku pregovora, pomoćnik američke državne tajnice Philip Gordon istaknuo je da sve zemlje trebaju postati djelom euroatlantskih integracija. "Hrvatska se nametnula kao lider u regiji s brzim političkim reformama koje su joj omogućile članstvo u euroatlantskim institucijama. Njezin primjer pokazuje da se može napredovati uz težak rad i žrtvovanje kako bi ispunili ciljevi građana", rekao je Gordon.

"Definirali smo tri ključna cilja - svesti javne financije u održive omjere, provesti duboke strukturne reforme te omogućiti snažno uključivanje hrvatskih tvrtki na europsko tržište"

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić osvrnuo se na tešku ekonomsku situaciju u Europi, koja nije zaobišla ni Hrvatsku. "Ova je Vlada svjesna situacije u kojoj se nalazimo, i glavni nam je cilj svesti javne financije u održive omjere za što su nužne duboke strukturne i institucionalne reforme. To je ono na čemu inzistiramo i Vlada će ovih tjedana izaći s jednim urgentnim planom reformi koje bi trebalo provesti možda već do kraja ove, a najdalje do sredine sljedeće godine", rekao je Grčić.

"Definirali smo tri ključna cilja - svesti javne financije u održive omjere, provesti duboke strukturne reforme te omogućiti snažno uključivanje hrvatskih tvrtki na europsko tržište, ali istovremeno poboljšati poslovnu klimu u Hrvatskoj i otvoriti put transferu znanja, novih tehnologija, ali i vrlo konkretnih greenfield projekata, novih investicija koje su nažalost u ovom vremenu krize zastale", rekao je Grčić.

"BiH je zamorac različitih znanstvenika koji sjede za dubrovačkim stolom"

"Zamorac različitih znanstvenika koji sjede za dubrovačkim stolom", tim je riječima svoju zemlju opisao ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija. Zahvalio je predsjedniku Josipoviću što je posjetio Srebrenicu, ističući kako je i premijer Milanović obećao da će učiniti isto. Pozvao je da primjer slijede i prijatelji s istoka. "Srebrenica je globalni simbol, ne bosanski. Tko god to ne razumije ima problem, ne mi", istaknuo je Lagumdžija.

Milanović o kočenju ulaska u EU zbog bilateralnih pitanja: Hrvatska tu ima veliko, dugo iskustvo, nekih dijelova bi se najradije odrekla

Sedmi po redu Croatia summit, prvi u Vladi Zorana Milanovića, prolazi u znaku skorog hrvatskog ulaska u Europsku uniju. Tako je i premijer Milanović u uvodnom govoru istaknuo kako će Hrvatska biti ravnopravan partner i primjer svim zemljama u regiji. "U ovom trenutku smatram potrebnim ponoviti da otvorena bilateralna pitanja, poput međunarodnih granica, ne smiju kočiti pristupanje država kandidata u Europsku uniju. Hrvatska tu ima veliko, dugo iskustvo. Nekih dijelova bi se najradije odrekla, jer je naprosto predugo trajalo", kazao je Milanović.

"Nedovršeni procesi, nejasni državni okviri i izloženost političkim nesigurnostima nisu dobra poruka za sveobuhvatne reforme koje čekaju svaku zemlju na putu integracije u Europsku uniju"

Da iskustvo Hrvatske u približavanju Uniji može pomoći u izgradnji demokracije u postkonfliktnim društvima te doprinijeti stabilizaciji južnog Mediterana potvrdio je i predsjednik Ivo Josipović. "Nedovršeni procesi, nejasni državni okviri i izloženost političkim nesigurnostima nisu dobra poruka za sveobuhvatne reforme koje čekaju svaku zemlju na putu integracije u Europsku uniju. Posebno želim istaći slabosti onoga što u ekonomiji zovemo izgubljene mogućnosti", kazao je predsjednik.
 
Dvodnevni summit okupio je sedam premijera iz regije i desetak ministara vanjskih poslova, kao i čelnike UN-a, NATO-a i SAD-a.