Foto: Hina

SABORSKI Odbor za Ustav u petak je odlučio o raspodjeli novca namijenjenog financiranju parlamentarnih stranaka i nezavisnih zastupnika. Oni će tako u 2015. godini iz državnog proračuna dobiti pet milijuna kuna više nego ove godine.

Stranke će dobiti ukupno 55 milijuna kuna, koje su im raspodijeljene po broju zastupničkih manada koje su imale u trenutku konstituiranja ovog saziva Sabora.

SDP će tako za svoja 42 zastupnika i 19 zastupnica dobiti 22,24 milijuna kuna, što je za 1,8 milijuna kuna više nego ove godine. HDZ-u je pripalo 16,2 milijuna kuna, 1,7 milijuna više nego u 2014. godini.

Slijedi HNS kojem je namijenjeno 4,7 milijuna kuna, Laburisti će dobiti 2,15 milijuna, a HDSSB 2,12 milijuna kuna, dok će nešto više od milijun kuna pripasti IDS-u, HSU-u i SDSS-u.

Raspoređeni novac stranke i zastupnici će dobivati tromjesečno, u četiri jednaka obroka.

Predsjednik Odbora Peđa Grbin kazao je kako mu je žao što na sjednici nisu bili zastupnici HDZ-a. "Pretpostavljam da neće opet kukati kada budu u problemima s isplatom plaća", rekao je Grbin.

"Dajući više sebi, potvrđuju stereotip da su svi korumpirani"

"Svjedočimo gotovo potpunom otuđenju stranaka od društva", zaključio je u razgovoru za Index profesor Tihomir Cipek dodajući kako će  stranke postati zatvorena kasta.

"Naravno da demokracija ima određene troškove, naravno da su stranke čimbenik demokracije, ali trenutno nije situacija da stranke same sebi povećaju sredstva iz proračuna", kazao nam je Cipek koji dalje navodi kako je situacija takva da su građani razočarani strankama, smatraju da one ne rade u njihovom interesu te da su dobrim dijelom korumpirane. "Građani vide da političari nisu dio društva, i nije dobro da se upravo sada povećavaju ta sredstva. Bolje da su to dali za socijalnu pomoć. Da su to učinili, ja mislim da bi to i pomogli boljoj percepciji, građani bi ih više podržali da su taj novac dali socijali, npr. pučkim kuhinjama, djeci bez roditelja, i slično...", smatra Cipek.

"Kada bi oni donijeli takvu odluku, i umjesto sebi, dali nekom drugome kome su ta sredstva potrebnije, to bi imalo puno veći odjek u javnosti i pojačalo legitimnost stranaka. A ovako, htjeli to oni ili ne htjeli, umjesto da razviju ideju da su političke stranke nužan dio demokracije, oni zapravo pojačavaju stereotip da su svi korumpirani i ruše svoj vlastiti legitimitet u društvu. Ovaj potez je potpuno površan sa stajalište legitimnosti i demorkacije"., komentira Cipek.

"Tako što drugima oduzimaju ili ne daju, a sami sebi daju rade protiv samih sebe", kaže Cipek i dodaje da pokazuju potpuno nerazumijevanje za situaciju u kojoj se građani nalaze.

"A možda im je to i cilj. Možda žele da ljudi budu što više razočarani politikom i da ih što manje izađe na izbore. Ukoliko se ljudi udalje iz politike, to im jamči da će vječito biti na vlasti jer će na izbore izlaziti samo stranački poslušnici", smatra Cipek i dodaje kako se političke sranke trude do kraja uništiti volju i interese društva. "Umjesto da oni budu posrednici, da zastupaju interes građana u sferi politike, oni radi upravo obrnuto", dodaje Cipek.

"Hrvatska politička klasa živi u posve drugome svijetu"

Politički analitičar Davor Gjenero za Index je istaknuo kako ovakva odluka saborskog Odbora za Ustav ukazuje na temeljnu izolaciju političara od društvene realnosti hrvatskih građana.

"Sasvim je sigurno da u Hrvatskoj politička klasa živi u posve drugom svijetu od nas koji živimo od prihoda u realnom sektoru, to je nešto što je već dugo nažalost konstanta u hrvatskom društvu.

Treba biti svjestan da se hrvatskim političkim strankama uvijek u izbornoj godini isplaćuje više novca iz proračuna, zbog toga što im se isplaćuje i novac za predizbornu kampanju, odnosno za troškove te kampanje, međutim, Hrvatska je vjerojatno jedina država u Europi koja javnim novcem financira i redovito djelovanje političkih stranaka i njihove predizborne kampanje.

Od 60-ih godina javni je novac u političkim strankama, do 60-ih godina nije bilo javnog financiranja političkih stranaka, stranke su se financirale iz donacija, iz članarina, iz prihoda koje su im prenosili njihovi parlamentarni zastupnici. Stranke se smatralo osobama privatnog prava, dok danas, u cijelom spektru demokratskih država, stranke više ne smatramo osobama privatnoga prava nego osobama javnog prava. Smatra se da stranke rade određeni posao koji ima društvenu vrijednost i zbog toga ih se financira javnim novcem", napominje.

"Stranke se potiče da ne rade svoj posao"

"Ono što se čini u RH je nečuveno jer se stranke financira potpuno odvojeno od društvene realnosti, zato jer se na neki način tim financiranjem putem javnog novca stranke potiče da ne rade svoj posao.

Stranke se potiče na to da se njihove predizborne kampanje odvijaju isključivo preko medija, da se uopće ne obraćaju svome članstvu i sebi sklonome biračkome tijelu, da ga ne mobiliziraju u toku kampanje i da ne rade one najefikasnije "door-to-door" i "face-to-face" oblike promocije, nego one to odrađuju prije svega skupim posredstvom medija koje košta jako puno javnoga novca, a bez pravoga poistovjećivanja građana s političkim strankama.

I onda, s ovakvim, od zbilje udaljenim političkim strankama, teško da se građani, koji sve teže zarađuju svoj novac, mogu poistovjetiti, međutim, to očito političku klasu ne smeta.

Ono što je meni bilo naprosto frapantno na ovoj sjednici Odbora za Ustav je prostodušnost SDP-ovog Grbina, koji je zbunjen nedostatkom solidarnosti političke klase pa predbacuje političkim zastupnicima zašto nisu bili na sastancima na kojima se rješava stranačko-sindikalna stvar, ističući kako će se kasnije čuditi kad se ne bude imalo od kuda zaposlenima u stranci isplatiti plaće.

Taj tip pozivanja na sindikalnu solidarnost političke klase je naprosto frapantan, jer vam to pokazuje da taj siromašni Grbin živi u Milanovićevom Disneylandu i ne razumije temeljne odnose društvene realnosti u Hrvatskoj", zaključuje Gjenero za Index.