Foto: Hina

SABOR raspravlja o Konačnom prijedlogu Zakona o kaznenom postupku. Najvažnije izmjene vezane su uz olakšavanje oduzimanja imovine počiniteljima. Ukinut će se i unakrsno ispitivanje, a žrtva se stavlja u središte procesa kako bi bila izbjegnuta druga viktimizacija.

Hvaleći zakon SDP-ova Ingrid Antičević Marinović je istaknula da se izmjenama precizira i trenutak kada počine kazneni postupak i kada okrivljenici imaju pravo na uvid u spis, što je otvorilo vrata novom problemu - curenju informacija.

"To je nešto čemu upravo sada i policija i Državno odvjetništvo nastoje stati na kraj", rekla je Antičević Marinović.

"Kazneni postupak počinje desetak do 15 godina nakon što se zločin dogodi i nakon što su mediji pisali o njemu", nadovezao se laburist Vukšić.

"I kad se pokreću sudski postupci, mnogo se čini da se zataškaju stvari. Sad je ironično da je policajac koji je navodno pustio snimke i dao snimke medijima završio u zatvoru, međutim oni koji krše u policiji zakon, oni se nikad ne zatvaraju", istaknuo je Vukšić.

"Najvažnija izmjena je obveza Državnog odvjetništva da se već kod izvida kaznenih djela, dakle, kada postoji osnova sumnje, počne pratiti ta imovina. Ne samo njezina vrijednost, nego da se prati i što se događa s tom imovinom. Ideja je da kad kasnije počne kazneni postupak, znamo gdje je što i da to možemo oduzeti", kazao je Miljenić.Uvodi se i niz novih rokova, čvršća pravila igre, a žrtva se stavlja u središte kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija, a ukida se i unakrsno ispitivanje koje po ministru „nije zaživjelo“.

Oporba je na prvoj raspravi izmjene okarakterizirala kao pogodničarske.

Mlakar: Novim Zakonom stvorit će se normativna prašuma

Najvažnije izmjene vezane su uz olakšavanje oduzimanja imovine počiniteljima, pojasnio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić na što je reagirao laburist Branko Vukšić podsjetivši na Ivu Sanadera te Nadana Vidoševića i načinu na koji su pravdali imovinu.

"Preciziramo pojam onih financijskih istražitelja što jeste usmjereno upravo na dizanju kvalitete borbe protiv financijskih malverzacija i otkrivanja imovine", rekao je Miljenić.

"Profite poput Sanaderovih nije ostvarivala ni američka pornografska industrija. To što si je sve priuštio Vidošević svakom je laiku bilo sumnjivo. Njegovo opravdanje 'imao sam nos za ulaganje' pije vodu jedino kod budala i jataka. S uglancanim Zakonom o kaznenom postupku neće prolaziti ni kod Bajića, a ni kod USKOK-a", izjavio je Vukšić.

HDZ-ov Davorin Mlakar se kritizirajući zakon pozvao na mišljenje sudaca.

"Oni kažu da će nastupiti kaos jer će istovremeno vrijediti tri zakona o kaznenom postupku, a porast će broj ukinutih odluka. Tu treba još podsjetiti da imamo dva kaznena zakona koji trenutno vrijede. To je normativna prašuma iz koje je vrlo teško naći izlaz", istaknuo je Mlakar.

Milanović: U Hrvatskoj je razvijen sport obijesnog parničenja

Vlada je danas u Sabor uputila amandman na Zakon o kaznenom postupku, a premijer Zoran Milanović istaknuo je apsurd, refereirajući se tako neposredno na poruke Ustavnog suda prema kojima je javna rasprava o prijedlogu nacrtu Ustavnih promjena prekratka. Vlada ide s amandman na vlastiti prijedlog konačnog prijedloga zakona o čemu neće biti provedena nikakva javna rasprava, poručio je između ostalog premijer .

"Spominje se javna rasprava za izmjene Ustava. Izmjene Ustava su strogo formalan postupak: mijenja li čitav Ustav - iz republike u monarhiju ili obrnuto ili dva tri članka. A pravila su ista. I ponašamo se kao da su ista, a nisu ista, jer se ne radi o jednakoj magnitudi, istom značaju".

Milanović je rekao da se oko nekih stvari ne može uvesti striktna norma već se oko njih treba dogovoriti budući da ne zavrjeđuju sve izmjene istu pažnju. A prilikom rasprave o amandmanu na konačan prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, Milanović je ustvrdio kako ih sigurno čeka nekoliko ustavnih tužbi. Naime, umjesto obveze za tijela koja raspolažu državnom imovinom da pribave mišljenje državnog odvjetnika, izmjenama se uvodi mogućnost pribavljanja mišljenja.

"Možemo očekivati jedno 5-6 ustavnih tužbi. Moram to reći, to je naprosto sport obijesnog parničenja, koji je razvijen u Hrvatskoj. I s tim računamo, dakle, taj život živimo. Ako je to prijedlog iza kojeg stojimo, mi ćemo ga predložiti. Ja ga ne problematiziram, ne dovodim ga u pitanje, ali netko hoće, 100 posto. Ne možemo se ukopati i čekati, to treba javno reći. Između može i mora je ogromna razlika. Može znači neće. Kao što Sabor može pitati Ustavni sud oko referendumskog pitanja i ne mora. Ali može znači - može, ako odluči, dakle stvar diskrecije. A tu je u ovim stvarima velika razlika. Ali treba se na kraju krajeva znati tko u ovoj zemlji preuzima odgovornost. Ovdje se radi o raspolaganju imovinom, a to bez obzira na ovlasti i dužnosti državnog odvjetništva, ipak radi Vlada i njene agencije i ministarstva", poručio je premijer.