Screenshot: YouTube

ISTRAŽIVANJE Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u sklopu kojega se mjerila zagađenost zraka u 1.600 gradova u 91 zemlji svijeta pokazalo je da je najzagađeniji u New Delhiju, da ni u Pekingu nije puno čišći, a najzdravijim zrakom mogu se pohvaliti kanadski gradovi, među kojima je i Vancouver. Hrvatska nije bila uključena u istraživanje.

Istraživanje je potvrdilo pretpostavku prema kojoj je zrak zagađeniji od posljednjeg istraživanja iz 2011. kojim je bilo obuhvaćeno manje gradova, osobito u siromašnim zemljama. Zagađenje stanovnike dovodi u veću opasnost od obolijevanja od karcinoma, moždanih udara ili srčanih bolesti.

Tijekom 2012. od posljedica onečišćenog zraka umrlo je oko sedam milijuna ljudi, stoji u priopćenju WHO-a objavljenom u travnju. Trinaest od 20 najonečišćenijih gradova nalazi se u Indiji. Prva četiri mjesta drže New Delhi, Patna, Gwalior i Raipur. U indijskome glavnom gradu prostorni metar zraka zagađen je sa 153 mikrograma sitnih čestica.

Peking, poznat po smogu na 77. je mjestu sa 56 mikrograma po prostornom metru, što je malo više od trećine zagađenja zabilježenog u Delhiju.

Stručnjaci WHO-a navode da su kineski podaci iz 2010., no pekinške su ih gradske vlasti počele objavljivati u siječnju 2012. Godinu dana nakon početka objave ovih informacija kvaliteta zraka u Pekingu je prema podacima Greenpeacea uvjerljivo najgora. U jednom je trenutku dosegnula čak 900 mikrograma sitnih čestica po prostornome metru. Pekinške vlasti tvrde da se tijekom posljednjeg mjeseca koncentracija sitnih čestica bitno ne mijenja te da je u 2013. prosječno dnevno iznosila 89,5 mikrograma po prostornom metru, što Peking svrstava na 17. mjesto po zagađenosti.

Među 32 grada s najčišćim zrakom u kojima je zagađenost samo pet mikrograma sitnih čestica po prostornom metru tri četvrtine ih se nalazi u Kanadi, a među njima je i Vancouver. Tu je i sedam američkih gradova te islandski Hafnarfjordur.

WHO ističe kako namjera istraživanja nije bila "staviti najprljavije svjetske gradove na stup srama", osobito s obzirom na činjenicu da su se gradske vlasti dobrovoljno odazvale istraživanju. Direktorica WHO-ova odjela za okoliš i javno zdravstvo Maria Neira kazala je kako je svrha istraživanja bila pomoći gradskim upravama da postanu svjesnije u kakvoj sredini njihovi stanovnici žive te da na to pokušaju utjecati.