Foto: Guliver image/Getty images

SEDAMDESETA godišnjica savezničkog iskrcavanja u Normandiji bit će dirljivija od ijedne prije jer će se svijet na njoj oprostiti od svojeg "najbolje generacije", posljednjih neposrednih svjedoka Dana D, danas ostarjelih i mahom onemoćalih ratnih veterana.

Sedamdeseta godišnjica Dana D u petak bit će zadnja jubilarna obljetnica kojoj će u većem broju prisustvovati preživjeli ratni veterani, pripadnici, kako su je zvali, "najbolje generacije", koji su se borili u Drugom svjetskom ratu i sudjelovali u njegovu ključnom trenutku 6. lipnja 1944. godine, piše časopis Time.

To postavlja važno pitanje i za veterane i povjesničare o tome kako će se budući naraštaji sjećati toga neprocjenjivo važnog događaja kada preživjelih više ne bude i, još važnije, koliko će im biti stalo.

Stotine živućih veterana već danima pristižu u Normandiju kako bi na njezinim plažama sudjelovali u obilježavanju 70. godišnjice najmasovnije invazije u povijesti ratovanja. Invazije kojom je slomljena nacistička okupacija Europe, konačno oslobođeni stravični nacistički logori smrti i završen višegodišnji brutalni sukob koji je veći dio zapadne Europe ostavio u fizičkim i ekonomskim ruševinama.

Na Normandiju je krenula nepregledna armada sastavljena od 54 tisuće ratnih brodova i oko 300 tisuća savezničkih vojnika, najviše Amerikanaca, pa Britanaca i Kanađana. Nakon iskrcavanja probijali su se kroz Normandiju, selo po selo, kršeći polako žestoki njemački otpor u surovoj tromjesečnoj bitki.

Svjetski državnici okupljaju se 6. lipnja svakih pet godina. I ovaj će petak na normandijskim grobljima odati počast tisućama palih vojnika, uključujući i njemačke, koji leže jedni blizu drugih na sjevernoj francuskoj atlantskoj obali. Ukupno je u ta tri mjeseca oko 100 tisuća vojnika s obje strane i oko 20 tisuća normandijskih civila izgubilo živote. Deseci tamošnjih sela obilježavaju godišnjicu izložbama, okupljanjima starih ratnih drugova, vatrometima, preletima starih zrakoplova i drugim događanjima.

Američki predsjednik Barack Obama završit će svoj ovotjedni trodnevni boravak u Europi polaganjem vijenca na američkom ratnom groblju u seocetu Collevilleu-sur-Meru, gdje je pokopano 9387 mladih Amerikanaca, koji su većinom bili tinejdžeri u lipnju 1944. i čija su imena upisana u redovima jednostavnih bijelih križeva ili Davidovih štitova.

U petak će Obama i francuski predsjednik Francois Hollande predvoditi čelnike zemalja koji su se borili protiv nacista na međunarodnoj ceremoniji na plaži Sword u selu Ouistrehamu. Iako su im odnosi zategnuti zbog ukrajinske krize, s njima će biti i Vladimir Putin, čija je zemlja dala golem doprinos ratnoj pobjedi na drugoj strani Europe.

U znak poslijeratnog europskog jedinstva, odat će se počast i za 23 tisuće poginulih mladih Nijemaca, u nazočnosti kancelarke Angele Merkel i njemačkih ratnih veterana.

Iako će scene na grobljima nalikovati onima s prijašnjih obljetnica Dana D, ove će biti mnogo emotivnije. Jedan je razlog - ovo je posljednji put da će im veterani prisustvovati u većem broju. Preživjeli suborci poginulih mladića danas su devedesetogodišnji starci. Danima već pristižu u Normandiju oslonjeni na štapove ili u invalidskim kolicima, i drhtavim rukama polažu cvijeće na grobove.

Odjeveni u odore iz Drugoga svjetskog rata, svjesni su da im je ovo vjerojatno zadnji posjet, a u mnogim slučajevima i jedini. I dok će Hollywood i dalje snimati filmove o njihovim djelima i hrabrosti, njih više neće biti da pričaju priče.

Veterani Dana D strahuju da će zajedno s njihovom generacijom nestati i interesa za ono što su preživjeli. "Jako dobro znam da me neće biti na 80. godišnjici. Bojim se da bi ljudi mogli zaboraviti rat i jad koji je donio", kaže 94-godišnji američki ratni veteran Bernard Dargols. "Zamolili su me da ispričam svoju priču jer nas je još malo ostalo. Nisam o invaziji čitao u knjigama. Bio sam ondje".

Sedamdeset godina poslije Dargols se i dalje živo sjeća straha koji je osjećao tijekom invazije, dok se iskrcavao na plažu pod tepihom neprijateljskih bombi, s minimalnom vojnom obukom i bez dana ratnog iskustva. "Bio sam jako uplašen", rekao je.

Možda i zbog holivudskih prikaza, mnogi Amerikanci danas misle da je Dan D bio bitka u kojoj je pobjednik bio siguran. Međutim, u to je vrijeme invazija bila ogroman rizik. General Dwight Eisenhower upozorio je mlade vojnike u radijskom obraćanju prije napada da ih na francuskoj obali čeka "dobro uvježbani, dobro opremljeni i u ratu očvrsnuli neprijatelj".

Loše je vrijeme prisililo Eisenhowera da za jedan dan odgodi napad. Dalje odgađanje moglo je izazvati otkazivanje invazije i produljenje rata. Eisenhower se kockao. "Njegova odluka da se ide 6. lipnja jedna je od najhrabrijih ratnih odluka", rekao je britanski povjesničar rata Antony Beevor, autor knjige "Dan D: Bitka za Normandiju".

Sedamdeset godina poslije, jedno je sigurno, kaže Beevor. "Taj rat je za mnoge bio posljednji moralni rat. To je razlog zašto ima snažan utjecaj, jer su donesene odluke moralno bile važne i velike. To je najvažnija lekcija za nove naraštaje".

Iako još ima veterana poput Dargolsa da prenose te lekcije, oproštaja od njih su svjesni i domaći. "Ovo je vjerojatno zadnji put da ćemo ih vidjeti. Nekadašnji vojnici tinejdžeri približavaju se devedesetima i pitanje je koliko će ih moći doći na 75. godišnjicu", kaže turistički vodič i povjesničar Christophe Rault. "Svi su im jako zahvalni", kaže i naglašava da je zato važno da buduće generacije nastave dolaziti u Normandiju. "To mora postati svojevrsno hodočašće u spomen na njihovu žrtvu".