Foto: FAH

RIJEČKO Gradsko vijeće održalo je u četvrtak u Sveučilišnom kampusu tematsku sjednicu o razvoju istraživačkih kapaciteta i infrastrukture na Sveučilištu te o njegovoj suradnji s gradom i gospodarstvom.

U uvodnom dijelu rektor Sveučilišta Pero Lučin istaknuo je da je jedan od glavnih smjerova razvoja "pametna specijalizacija" u kojoj bi se, u suradnji sveučilišta, lokalne samouprave i gospodarstva trebalo pronaći smjerove razvoja koji bi donosili najbolje rezultate.

"Zadaća Sveučilišta je odgovarati na potrebe zajednice", rekao je Lučin i dodao da bi se pametna specijalizacija trebala temeljiti na regionalnim strategijama te da je nužno donijeti nacionalnu strategiju pametne specijalizacije. "Neka od mogućih područja za razvoj pametne specijalizacije na ovom području su turizam, brodogradnja, zdravstvo, obrazovanje, IT tehnologije", istaknuo je.

Navodeći podatke o riječkom Sveučilištu, rekao je da ono ima 17.500 studenata te 1250 zaposlenih u znanstveno-nastavnoj i istraživačkoj djelatnosti.

194 milijuna za prenamjenu bivše vojarne

Sveučilište je na 450. mjestu u Europi po istraživačkim rezultatima, a cilj je dosegnuti 350. mjesto, rekao je Lučin.

Prorektorica Nevenka Ožanić predstavila je projekt nabave istraživačke opreme na kampusu u vrijednosti od 180 milijuna kuna, od čega je 85 posto iz europskih fondova. Namjena te opreme je razvoj istraživačkih kapaciteta, razvoj novih tehnologija, poticanje izvrsnosti te jačanje suradnje s gospodarstvom.

Kako je rekao gradonačelnik Vojko Obersnel, rezultati su postignuti zahvaljujući viziji.

Za ostvarenje ciljeva nužno je bilo ostvariti prostorne preduvjete prenamjene bivše vojarne u Sveučilišni kampus, u što je Rijeka uložila 194 milijuna kuna, koliko je vrijedno zemljište, imovinsko-pravna dokumentacija i drugo, rekao je gradonačelnik.

Istaknuo je da grad sa Sveučilištem promišlja budućnost, traži prostor za znanstveno-tehnološki park te utvrđuje novu namjenu fakultetskih zgrada nakon što se oni presele na kampus.

Prihvaćen prijedlog o riječkoj aglomeraciji

Zajednički projekti omogućit će konačni dovršetak tranzicije Rijeke iz grada teške industrije u grad čiji je razvoj utemeljen na znanju i novim tehnologijama, istaknuo je.

Na današnjoj sjednici prihvaćen je gradonačelnikov prijedlog o utemeljenju riječke urbane aglomeracije u kojoj će, osim Rijeke, biti osam okolnih jedinica lokalne samouprave. Za prijedlog su glasovali svi vijećnici, osim HDZ-ovih, koji su bili suzdržani.

Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je da se utemeljenje aglomeracije temelji na novom zakonu o regionalnom razvoju. "Te administrativne asocijacije će omogućiti privlačenje novca iz europskih fondova namijenjenog upravo ovakvim oblicima udruživanja gradova i općina", rekao je Obersnel i dodao da Hrvatska za projekte urbanih aglomeracija ima na raspolaganju 345 milijuna eura.

Odluku o udruživanju u aglomeraciju donosila su predstavnička tijela u općinama i gradovima oko Rijeke. Udruživanje su prihvatili Čavle, Kostrena, Kraljevica, Viškovo, Kastav, Opatija, Lovran i Mošćenička Draga a protiv su bili Jelenje, Matulji, Bakar, Omišalj i Klana. Obersnel je rekao kako nikog na silu ne želi gurati u aglomeraciju te da je jedinicama lokalne samouprave otvorena mogućnost pristupa ako se na to ipak odluče na sjednicima svojih vijeća tijekom ljeta.