Foto: Hina

USKORO bi se moglo dogoditi da osnovne i srednje škole u manjim sredinama ostanu bez profesora i učitelja. Potezi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) doprinijet će tome da niti jedan učitelj neće htjeti predavati u tim školama što bi moglo hrvatsko školstvo vratiti u prošlo stoljeće.

Prema riječima Branimira Mihalinca, predsjednika Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjem školstvu, vrlo lako se može dogoditi da će, baš kao nekad, jedan učitelj predavati pet predmeta, a od toga samo jedan za kojeg je i stručan.

Naime MZOS je izbrisalo čak 90 članaka iz Granskog kolektivnog ugovora, među kojima je i naknada za prijevoz.

Iako se ona još uvijek isplaćuje dok traje otkazni rok ovog ugovora, uskoro će se naknada određivati prema Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) kojem se ona ukida ili se pak znatno umanjuje profesorima koji na posao dolaze osobnim automobilima.

Ministrima skupi Audiji, a profesorima 75 lipa po kilometru

"Naknada koja je predviđena TKU ne može pokriti troškove prijevoza i ovako zamišljena naknada će destimulirati učitelje da odu raditi u male sredine, čime dovode opstojnost obrazovnog sustava u malim sredinama. Vlada želi dati učiteljima 75 lipa po prijeđenom kilometru što im nikako nije dovoljno, a u većini malih sredina nema osiguranog javnog prijevoza. Uz sve to učitelji koji rade po malim školama u nekim manjim mjestima rijetko mogu ondje ostvariti puno radno vrijeme pa im je plaća znatno manja i ako će si još sami morati plaćati dolazak na posao, bit će u minusu i to im se nikako neće isplatiti", objasnio je za Index Mihalinec.

Tvrdi kako je Ministarstvo raskinulo njihove kolektivne ugovore prvenstveno zbog prijevoza jer na njemu žele uštedjeti.

"Osim toga u Ministarstvu su poručili da će ići u rezanje i ostalih dodataka na plaću, ali još ne znamo kojih. Sramota je za demokratsku zemlju da MZOS o smanjenu prava učiteljima razgovara s Ministarstvom financija, a ne sa sindikatima. Ugovori sa zaposlenicima se ne poštuju, a s druge strane poštuju ugovore s dobavljačima njihovih skupocjenih automobila", rekao je Mihalinec.

Njegov sindikat se u utorak priključuje generalnom Štrajku solidarnosti koji će se provoditi u znak potpore radnicima ZRC Lipik d.d. koji su u štrajku od 20. veljače 2014. godine i radnicima Arena Modna kuća d.o.o. Tako u utorak od 12 do 14 sati neće biti nastave u školama.

Fleksibilnost tržišta rada dovela do sve veće nejednakosti u društvu

"Od štrajka očekujemo da se veliki dio radnika odazove jer se izmjenama Zakona o radu dovodi u pitanje opstojnost Hrvatske kao socijalne države", rekao je Mihalinec.

Ističe kako su iskustva drugih europskih zemalja koje su pokušale smanjiti prava radnicima pokazale da je takva fleksibilnost tržišta rada dovela do sve veće nejednakosti u društvu.

"Europska komisija je ustanovila takve negativnosti. Nijedna zemlja se nije izvukla iz krize takvim postupcima nego su se uvukle u još veću spiralu krize i siromaštva budući da su time dovele do još većeg raslojavanja društva pa i zaposleni postaju sve siromašniji", zaključio je Mihalinec.

Štrajku solidarnosti priključuje se i Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) kojem je najveća boljka novi Pravilnik o tjednim zaduženjima učitelja i stručnih suradnika, a koji je krenuo u raspravu.

U 800 osnovnih škola 30 posto učitelja ostaje bez punog radnog vremena i 20 posto plaće

Prema njemu će većina učitelja predmetne nastave ostati bez punog radnog vremena.

"U 800 osnovnih škola u Hrvatskoj oko 30 posto učitelja će zbog novog pravilnika ostati na nepunom radnom vremenu zbog čega će im se plaće smanjiti za barem 20 posto. A ukoliko će imati mali broj sati učitelji neće dolaziti raditi u mala mjesta. Tako bi sve škole u malim sredinama mogle ostati bez profesora fizike, kemije, biologije, likovnog, glazbenog, tehničkog, a jedino će profesori matematike, hrvatskog i stranog jezika moći imati punu satnicu", rekla je za Index Tinka Zemunik, voditeljica područnog ureda SHU Split.

Upozorava kako bi primjerice cijela Lika kao i hrvatski otoci mogli ostati bez profesora.

Predsjednica SHU Sanja Šprem za Index je rekla kako je između ostalih ukinut i članak 80 iz Granskog kolektivnog ugovora (poslovi koji su se smatrali redovitim nastavom - zbor,estetsko uređenje, izborna iz tehničkog, zadruga, vođenje županijsko stručnog vijeća…) sada neće ulaziti u satnicu.

Svaka škola će imati samo po jedan sat dopunske, dodatne i sat izvannastavne aktivnosti. Sve ostale aktivnosti kao što su zbor, sportski klub, zadruge po kojima su neke škole prepoznatljive neće se više održavati.

Učitelji bi trebali besplatno raditi za školu?!

Tina Zemunik kao primjer navodi OŠ Ostrog iz Kaštel Lukšića koja ima najpoznatiji botanički vrt. Za njega su kaže bila zadužena dva do tri učitelja koja su sa djecom vodila brigu o njemu, a novim Pravilnikom predviđen je sad samo jedan sat izvannastavne aktivnosti.

"Znači da bi ti učitelji trebali od sad besplatno raditi za školu ako žele dalje održavati aktivnosti poput ovog vrta za kojeg je potrebno više od jednog sata tjedno. Stvar je u tome što će sada sve moguće grupe i aktivnosti koje su djeca imala u školama biti ukinute, a time su ogolili školu koja će biti samo odgojno obrazovna ustanova po nastavnom planu i programu. Sve dodatne aktivnosti i mogućnost dodatnog rada s djecom se ukidaju pa će puno darovite djece izgubiti mogućnost da dobiju kvalitetu u školi, nego će takve aktivnosti morati plaćati privatno", rekla je Zemunik.

Štrajkom solidarnosti, sindikati, kaže, šalju poruku Vladi da ih ne smiju ignorirati jer će se narod u Hrvatskoj početi buditi i ovakvo ponašanje vladajućih više neće trpjeti.