Foto: H-alter.org

USTAVNOPRAVNI stručnjak i vanjski član saborskog Odbora za Ustav Branko Smerdel predložio je danas da se posebnim ustavnim zakonom uvede moratorij na održavanje referenduma dok se ne donese novi Zakon o referendumu, a njegovu je ideju na sjednici Odbora podržao HDZ-ov Vladimir Šeks.

Odbor za Ustav danas je odlučio Saboru predložiti da od Vlade zatraži provjeru potpisa prikupljenih u sklopu inicijative za raspisivanje referenduma na kojem bi građani odlučili o zabrani izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru, tzv. "referenduma o outsourcingu".

Smerdel: Prvo urediti referendumsku proceduru

Smerdel je ocijenio kako je odlučivanje o toj inicijativi dobra prigoda da se zastane s raspisivanjem referenduma dok se ne uredi referendumska procedura.

"Ovo pitanje posebno je pogodna tema za to, jer nema teškog političkog naboja kakav je imala inicijativa o ćirilici, ni biblijskog značenja kao rasprava o tome što je brak", rekao je Smerdel.

Ustavnim promjenama 2010. izbrisan je referendumski prag, nakon čega je nastala pravna praznina koju, kaže Smerdel, "sada iskorištavaju narodne inicijative koje služe podrivanju demokratskog poretka, koji se temelji na ravnoteži predstavničkog i sustava neposrednog izjašnjavanja".

Ustavna odluka o moratoriju

Predlaže zato da se donese ustavna odluka o moratoriju i "razborit zakon o referendumu", koji bi se primijenio retroaktivno i na sve inicijative koje su u tijeku.

Uvjeren je da će referendumska inicijativa o zabrani "outsourcinga" pasti na Ustavnom sudu, i to zbog "zlouporabe prava", budući da jedan od inicijatora ima registriranu tvrtku koja provodi "outsourcing".

Šeks uz Smerdela, Lesar protiv

"Snažno podupirem ideje koje je iznio kolega Smerdel", nadovezao se Vladimir Šeks i ocijenio da Sabor mora po brzom i kratkom postupku donijeti Zakon o referendumu.

Protiv takve ideje je Laburist Dragutin Lesar, koji je podsjetio da su Hrvatski sabor i svi zastupnici odgovorni što od 2010. do danas nisu doneseni Zakon o referendumu ni ustavne promjene.

"Zbog grijeha nečinjenja ne smije se intervenirati blokadom referenduma. Moramo trpjeti posljedice koje smo izazvali mi, a ne građani. Nitko Sabor nije priječio da radi", rekao je Lesar.

Slično misli i SDP-ov Nenad Stazić, koji je protiv bilo kakvih zabrana referenduma.

GONG-ov Dragan Zelić također upozorava na manjkavost referendumske procedure zbog koje je teoretski moguće izmijeniti Ustav sa svega pet ili šest glasova.

Rekao je kako mu je žao što su propale ustavne promjene koje je lani predložila Vlada, a koje su se, među ostalim, bavile i referendumskom problematikom.

Ustavne promjene još "na stolu"

"Nisu propale. One su na stolu. Moja stranka je pokušavala i pokušava postići konsenzus", uzvratio mu je SDP-ov predsjednik Odbora Peđa Grbin najavljujući da će Odbor do kraja mjeseca započeti proceduru izmjena Zakona o referendumu, o čemu će se provesti široka javna rasprava.

Lesar je bio suzdržan oko prijedloga da se od Vlade zatraži provjera potpisa za referendum o "outsourcingu", te je zatražio da se Vladi za taj posao dade rok od 30 dana, a istovremeno s provjerom potpisa da se referendumsko pitanje pošalje na ocjenu ustavnosti, kako se cijela priča ne bi dodatno odugovlačila, no njegovi prijedlozi nisu prošli.

Grbin je ustvrdio kako Ustav ne dopušta da se istovremeno potpisi šalju na provjeru, a predloženo referendumsko pitanje na ocjenu ustavnosti.

Grbin: GONG-ov prijedlog najsuvisliji

Prijedlog izmjene izbornog sustava na inicijativu udruge GONG najsuvisliji je od svih dosadašnjih prijedloga, o njemu treba raspravljati i vidjeti je li to nešto na čemu će se moći graditi izmjene izbornog zakonodavstva, izjavio je danas predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin.

Skupina saborskih zastupnika, na inicijativu GONG-a, u saborsku je proceduru uputila prijedlog uvođenja preferencijalnog glasovanja, zabranu istodobnog obnašanja zastupničke s dužnošću gradonačelnika i načelnika općine, te zabranu kandidiranja osuđenih za teška kaznena djela.

Grbin je odbacio tvrdnje da je u inicijativama za promjenu izbornog sustava SDP-u najspornije preferencijalno glasovanje.

Nužan maksimalni konsenzus

"Najveći problem sa izmjenama izbornog zakonodavstva je pokušaj da se ono izmjeni na referendumu i da se pod krinkom preferencijalnog glasovanja građanima podvali čitav niz drugih stvari, kao što su smanjenje izbornog praga, zabrana koaliranja itd. A ovo što je danas upućeno u proceduru je definitivno najbolja tema za razgovor i daljnje građenje. To je nešto o čemu moramo razgovarati i vidjeti ima li tu materijala koji bi se dao iskoristiti za izbornu reformu", rekao je Grbin.

Ponovio je kako je za izmjenu izbornih pravila nužan maksimalni konsenzus jer je "izborno zakonodavstvo nešto što niti jedna politička stranka ne bi trebala sama mijenjati".

Grbin je komentirao i prijedlog ustavnog stručnjaka Branka Smerdela i HDZ-ova Vladimira Šeksa da se uvede moratorij na referendume do donošenja novog Zakona o referendumu, koji bi se primijenio retroaktivno i na sve inicijative koje su u tijeku.

Hrvatska pod opsadom referendumskih inicijativa

"Zamislite kako bi javnost reagirala da je SDP prije godinu dana predložio moratorij na održavanje referenduma o braku. Danas takav prijedlog dolazi s druge strane, tako da je očito kako su i drugi počeli shvaćati ono o čemu mi govorimo još od prošle godine - da treba promijeniti Ustav, Zakon o Ustavnom sudu i Zakon o referendumu, kako bi se Hrvatska svela u okvire razumne demokracije u kojoj sustav može funkcionirati bez svakomjesečne opsade referendumskim inicijativama, koje su sve češće i češće, od referenduma o pravu na uporabu jezika manjina, preko referenduma o outsourcingu itd.", kaže Grbin.

Naglasio je da nema mandat iznositi stajalište SDP-a o prijedlogu koji su Smerdel i Šeks iznijeli na današnjoj sjednici Odbora za Ustav.

"O njemu možemo razgovarati, ali svaki put kada smo pripremali određene izmjene, prvo Ustava i sada Zakona o referendumu, rekli smo da se naši prijedlozi odnose na inicijative koje će doći nakon što prijedlog stupi na snagu. Niti u jednom trenutku nismo predlagali retroaktivnu primjenu propisa, što na neki način daje odgovor o tome kakav bi naš stav o toj inicijativi mogao biti", kazao je Grbin.

Bauk: Moratorij nepotreban, Sabor promjene može donijeti već sutra

Ministar uprave Arsen Bauk danas je nepotrebnom ocijenio ideju da se posebnim ustavnim zakonom uvede moratorij na održavanje svih referenduma dok se zakonom ne uredi referendumska problematika.

Tu je ideju na sjednici Odbora za Ustav iznio ustavni stručnjak Branko Smerdel, a podržao HDZ-ov član Odbora Vladimir Šeks.

"Suglasan sam da treba promijeniti ustavne odredbe koje se tiču referenduma. Ustavne promjene su na dnevnom redu i Sabor ih može donijeti doslovno sutra", kazao je Bauk Hini.

"Ako se može naći dvotrećinska većina za moratorij na održavanje referenduma, onda se može naći i za ustavne promjene, barem u dijelu koji se tiče referendumske procedure", dodao je Bauk i zaključio da uvođenje moratorija na referendume zato smatra nepotrebnim.

Leko: Smerdelova ideja promišljena i ustavno utemeljena

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko (SDP) izjavio je danas kako se nada da je ideja ustavnog stručnjaka Branka Smerdela i HDZ-ova Vladimira Šeksa da se uvede moratorij na održavanje referenduma dok se zakonom ne uredi referendumska problematika, "promišljen i ustavno utemeljen prijedlog, koji može izdržati pravnu i političku kritiku".

"Nadam se da to nije bio ad hoc, nego promišljen prijedlog i da ima utemeljenje u Ustavu te da može izdržati pravnu i političku kritiku", rekao je Leko, gostujući u emisiji "S Markova trga" Hrvatskog radija.

Ocijenio je da je nužno cjelovito zakonski urediti referendumsku problematiku, uzimajući u obzir "navalu" referendumskih inicijativa, ali i nove tehnologije.

"Naravno, tu postoje neke materije koje se već nalaze u Ustavu, postoje limiti, zbog toga što se Ustav može promijeniti samo dvotrećinskom većinom, ali neke referendumske zavrzlame treba raščistiti izvan toga, u zakonu. Ja sam za to da idemo zakonski riješiti ono što se da, a ono što se ne da, treba razmotriti ideju kolega iz odbora za Ustav", rekao je Leko.

Naglasio je da je oko te ideje nužan oprez.

"Tu bi Ustavni sud trebao dati neke smjernice, da ne bismo ušli u područje koje nismo dobro proučili", kazao je Leko.

Na upozorenje ministra Arsena Bauka da je "ustavna rupa prevelika da bi ju se moglo pokrpati zakonom", Leko odgovara kako "ne treba čekati da se dogodi promjena Ustava, nego raditi ono što se može".

Istaknuo je i da za ustavne promjene "treba tražiti konsenzus, ako ga nismo postigli, ili ga nismo ni tražili".

Leko vjeruje da je još uvijek moguće postići konsenzus oko ustavnog uređenja referendumske problematike, u okviru prijedloga ustavnih promjena koji je prošle godine "zapeo" u saborskoj proceduri.

"Ne bih vjerovao u odgovornost političara kada ne bih mislio da postoje ljudi i zastupnici koji traže rješenja u korist svih", kazao je.

HBK: Zeleno svjetlo skupljanju potpisa pred crkvama

Hrvatska biskupska konferencija (HBK) nema ništa protiv referenduma građanske inicijative "U ime obitelji" o preferencijalnom glasovanju i promjeni izbornog sustava ako on pridonosi većoj demokratičnosti i općem dobru društva, te daje mogućnost inicijativi za skupljanje potpisa ispred crkava, izvijestio je danas Tiskovni ured HBK.

"Stalno vijeće HBK izvješćeno je o referendumu koji pokreće građanska inicijativa 'U ime obitelji' o preferencijalnom glasovanju i promjeni izbornog sustava.

Biskupi nemaju ništa protiv referenduma ako on pridonosi plodonosnijoj i većoj demokratičnosti, te uz to promiče i služi općem dobru društva", navodi se u priopćenju.

"Pogotovo", ističe se, "ako se njime ne krše pozitivni državni zakoni i propisi Republike Hrvatske, te pri tome ne narušavaju kršćanske vrijednosti koje su važna sastavnica hrvatske kulture".

"U tom vidu daje se mogućnost građanskoj inicijativi 'U ime obitelji' skupljati potpise ispred crkve", naveo je Tiskovni ured HBK.

Građanska inicijativa "U ime obitelji" će od 21. rujna do 5. listopada prikupljati potpise građana za održavanje referenduma o promjeni izbornog zakonodavstva.