Foto: Index, Davor Pongračić (Cropix)

STEČAJ TŽV Gredelj možda se ne bi dogodio da su uprave HŽ Holdinga i tvrtke Končar u svibnju ove godine prihvatile pismo namjere njemačkog veleposlanika Bernda Fischera o "poslu desetljeća" - gradnji 350 željezničkih vozila s njemačkim Siemensom.

Vrlo konkretna ponuda

Umjesto da prihvati ponudu za najveću narudžbu iz inozemstva koje su dva domaća proizvođača ikada dobili, i s njom započne revitalizaciju Gredelja, Rene Valčić predsjednik uprave HŽ Holdinga na nju se nije udostojio niti odgovoriti. Bernd Fischer koji je bio veliki prijatelj Hrvatske i odličan promotor hrvatsko-njemačkih poslovnih odnosa, u srpnju je napustio Hrvatsku i otišao na drugu dužnost, razočaran ponašanjem obiju hrvatskih vlada.

O mogućnosti zajedničkih poslova najveće njemačke kompanije i dvaju domaćih proizvođača vlakova, njemačko je veleposlanstvo potkraj 2011. izvijestilo tadašnju upravu HŽ Holdinga. U dokumentu naslovljenom: Projekt "Zajednička proizvodnja željezničkih vozila Hrvatska&Regija&Globalno, Gredelj-Končar-Siemens-d.d.", iznose se vrlo konkretni prijedlozi za stratešku suradnju u proizvodnji vlakova za regionalno i globalno tržište.

Što je pisao Fischer?

"Samostalan nastup proizvođača vozila iz hrvatske na kompleksnom izvoznom tržištu teško je ostvariv. Evidentan primjer su i svi dosadašnji pokušaji izvoza tramvaja . od Finske do Srbije."- piše u uvodu dokumenta bivši njemački veleposlanik B.Fischer, analizirajući uvjete na međunarodnom tržištu.

"Hrvatska ima dva potencijalna proizvođača šinskih vozila: Končar i Gredelj. Iskustva na izvozu tramvaja više su pomogla Gredelju koji je shvatio i prihvatio činjenicu da trajno održivu proizvodnju i izvoz može ostvariti samo suradnjom s jednim od vodećih svjetskih proizvođača. Prosudba je da najbolje komparativne prednosti može iskoristiti suradnjom sa Siemensom."- tvrdi Fischer obrazlažući potom prednosti njemačkog giganta nad drugim proizvođačima. U tom dijelu pisma namjere njemačkog veleposlanika vidi se njegova odlična upućenost i u prilike na hrvatskom tržištu.

Razočarani bivši njemački veleposlanik

"Siemens u svojoj Diviziji prodaje sektor Mobility, ima sve proizvode za prometovanje na tračnicama kao i proizvode za željezničku infrastrukturu. U proizvodnji vlakova Siemens koristi tehnologiju aluminijske konstrukcije vlaka. Siemens d.d. uočio je potražnju za vlakovima s čeličnom konstrukcijom sanduka i prije više od pet godina započeo aktivnosti uključivanja potencijalnih proizvođača vlakova iz Hrvatske u zajedničke projekte. Taj kapacitet danas, zajedno sa znanjima stručnjaka Gredelja, predstavlja potencijal za ozbiljnu proizvodnju željezničkih vozila čelične konstrukcije."- smatrao je njemački veleposlanik.

Fischer izvješćuje upravu HŽ Holdinga da su u cilju pripreme za projekt modernizacije putničkog prometa u Hrvatskoj, TŽV Gredelj i Siemens već razmijenili niz informacija, te da rade na pripremi podloge za zajednički vlak. Iako su predstavnici Siemensa o tome vodili razgovore i s upravom našeg "Končara" želeći suradnju triju tvrtki, Fischer izvješćuje HŽ Holding da je Končar odbio suradnju. "Od strane Končara odgovor je bio rezolutan: da ima namjeru razviti vlastiti vlak i slično kao s tramvajem nastupati samostalno."- tvrdi u non-paperu  bivši njemački veleposlanik B. Fischer.

Končar ugrozio akviziciju

Tvrtka Končar u međuvremenu je, u suradnji s TŽV Gredelj, razvila i pustila u promet prototip svog niskopodnog vlaka koji kao i njihov niskopodni tramvaj prolazi isključivo na domaćem tržištu. Protiveći se proizvodnji Siemensovih vlakova za inozemno tržište i Končar je ugrozio možda najveću poslovnu akviziciju Gredelja koja je tu tvrtku mogla izvući iz financijskih problema. U pismu B.Fischera o tome se kaže i slijedeće: "Iako su Gredelj i Siemens imali zajedničke planove bazirane na Desiro ML konceptu, zbog različitih formalnih i neformalnih pritisaka Končara na Gredelj, ova tvrtka je prisiljena promijeniti vlastiti razvojni koncept i danas radi jedan od naručenih prototipskih vlakova, regionalni dizel-električni vlak, s opremom Končara."

Obzirom da ni do danas nisu učinjeni značajniji napori i troškovi na proizvodnji prototipskog dezel-električnog vlaka jer su i Gredelj i Končar primarno koncentrirani na elektromotorne vlakove za hrvatske željeznice, nužno bi bilo vratiti se na raniji koncept Siemensa i Gredelja, upozorava Fischer bivšu upravu HŽ Holdinga. Bivši njemački veleposlanik tvrdi da su uz zajedničku obradu tržišta šanse Gredelja i Siemensa više nego udvostručene, za što je nužan dokaz prihvaćenost istog proizvoda od strane Hrvatskih željeznica. Drugim riječima, Ficher smatra da se vlakovi proizvedeni u Gredelju i Siemensu trebaju prodavati i na domaćem tržištu uz suradnju Hrvatskih željeznica, kako bi zajedničkom proizvodnjom "otvorili međunarodno tržište za više od 350 zajedničkih vlakova." Uz taj strateški projekt mogli bi se povezati i drugi poput zajedničke porizvodnje putničkih vagona,  smatra bivši njemački veleposlanik u pismu namjere. Napominje i da bi Gredelj u istom poslu mogao vezati i niz malih proizvođača iz Međimurje, te postati bitan integrator sustava malih dobavljača, budući da Siemens ima "manjak kapaciteta u proizvodnji čeličnih konstrukcija."

Zašto se odustalo?

To bi, dakako, značilo spas za male hrvatske proizvođače  i otvaranje novih radnih mjesta u metaloprerađivačkoj industriji. Razlozi zbog kojih je tvrtka Končar odbila suradnju s Gredeljem i Siemensom su krajnje prozaični, a svode se na monopolizaciju tržišta u RH koja je očito dio poslovne strategije Končara.

No, zbog čega su  od projekta odustali nova uprava HŽ Holdinga i hrvatska država koja u Končaru ima tek manjinski udio dok je u stopostotnom vlasništvu tvrtke Gredelj?

Na upit Indexa, zbog čega nije odgovorio na zahtjeve bivšeg njemačkog veleposlanika o zajedničkoj suradnji Gredelja i Siemensa, predsjednik uprave HŽ Holdinga odgovorio je kratko – "Za tu ponudu ne znam, o njoj me nitko nije informirao, pa se o njoj ne mogu očitovati."

No, bivši predsjednik uprave HŽH Zlatko Rogožar tvrdi da je to neistina, jer non-paper kao i sva prateća dokumentacija i korespodencija o pismu namjere Siemensa i njemačkog veleposlanika, stoji u odjelu Međunarodnih odnosa HŽ Holdinga. Teško je povjerovati da predsjednik uprave HŽ Holdinga od dolaska na tu funkciju u ožujku, nije uspio zaviriti u arhivu potencijalnih inozemnih akvizicija, s obzirom na proklamirano otvaranje inozemnim tržištima.

Korespodencija opovrgava

 "Osim toga, o tome sam osobno obavijestio gospodina Valčića, a pokušao sam i organizirati njegov sastanak s njemačkim veleposlanikom Fischerom, no, niti ja niti njemačko veleposlanstvo nikad nismo dobili odgovor od gospodina Valčića."- kaže Rogožar. Indexu je predao i mail korespodenciju s Reneom Valčićem koja to potvrđuje.