Ilustracija: Shutterstock

PRIJEDLOG izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a bio je danas tema sjednice Odbora za zakonodavstvo. Izmjene su izazvale lavinu reakcija zbog slučaja Perković jer se predlaže ograničenje provedbe Europskog uhidbenog naloga, koji bi se odnosio samo na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine.

Zakon stupa na snagu 1. srpnja, a članak 132A predviđa da se odnosi na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine jer je primijećeno da su mnoge članice Europske unije uvele takvo ograničenje, objasnio je pomoćnik ministra pravosuđa Gordan Markotić. Prijedlog je izradila radna skupina stručnjaka sa sudova, pravnog fakulteta i državnog odvjetništva, a ograničenje je uvedeno kako bi se donekle ublažila prva navala europskih uhidbenih naloga koji čekanju izvršenje našim ulaskom u EU 1. srpnja.

"Prema nekim procjenama s ovim ograničenjem došlo bi odmah na izvršenje 80 uhidbenih naloga, a kada bi išli na primjenu bez obzira kada su kaznena djela počinjena taj broj bi se značajno povećao. Budući da naša pravosudna tijela još nemaju iskustva s ovim procedurama, radna skupina je zaključila da bi to najbolje bilo ograničiti s ovim datumom", rekao je Markotić.

"Unatoč nezastarijevanju tih kaznenih djela zar ćemo sada sami sebi postaviti to ograničenje? To bi bilo jedno veliko razočaranje za naše građane, a ta bi se osoba i dalje izrugivala našem pravosuđu"

SDP-ov Peđa Grbin naveo je primjer bjegunca od hrvatskog pravosuđa koji je u Njemačkoj i zapitao se kako ćemo mi tražiti izručenje od Njemačke za kaznena djela od prije 2002., ako i sami imamo rok, a nadovezala se i predsjednica Odbora SDP-ova Ingrid Antičević Marinović sa slučajevima iz privatizacije i pretvorbe. "Unatoč nezastarijevanju tih kaznenih djela zar ćemo sada sami sebi postaviti to ograničenje? To bi bilo jedno veliko razočaranje za naše građane, a ta bi se osoba i dalje izrugivala našem pravosuđu", rekla je Antičević Marinović.

Umirio ih je pomoćnik ministra objasnivši da mi možemo, neovisno o našem ograničenju, tražiti izručenje od drugih država putem Europskog uhidbenog naloga, a one onda imaju ili nemaju ograničenja po datumu i tako postupaju. Njemačka konkretno, nema nikakva ograničenja. Da postavljanje roka ima praktičnu pozadinu, i da to zorno pokazuju primjeri zemalja koje imaju ograničenje, smatra Josip Kregar. Ipak, strah da će zakon izazvati poplavu prijava, ocjenjuje neopravdanim. "Mislim da je to nerazuman strah da će sada ovakav zakon izazvati poplavu prijava protiv branitelja, protiv okrivljenika razne vrste u drugim europskim zemljama".

Kako se neslužbeno doznaje, a vezano uz slučaj Perković, ako ne dođe do navale naloga, uvijek se može procijeniti da nema potrebe za ograničenjem i da se ono ukine, što bi u slučaju Perković značilo da nalog ostaje na snazi i postaje nam obvezujući, odnosno otvara se prostor za njegovo izručenje. Za slučaj ubojstva za koji ga Njemačka traži, zastara nastupa sukladno tadašnjem zakonu, tek nakon 50 godina.