Što je zajedničko Ivi Josipoviću, Slavku Liniću i Milanu Bandiću?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Index
DA SU DANAS izbori, SDP bi podržalo 24,3 posto birača, a HDZ 21,1 posto, pokazalo je najnovije istraživanje političkih i društvenih preferencija agencije Promocija plus, dok su najpopularniji političari Ivo Josipović, Slavko Linić i Milan Bandić.
Referendum o ustavnoj definiciji braka i događaji oko njega bili su glavna tema proteklih mjesec dana. No njegov ishod nije bitnije promijenio odnos snaga na političkoj sceni. U prvom CRO Demoskopu nakon referenduma, SDP je usprkos jasnom svrstavanju 'protiv' zadržao rejting. I dalje je prvi na stranačkoj listi, dok je HDZ-u djelomično pala potpora.
Istodobno, rad Vlade u kojoj je najviše SDP-ovaca građani su dali ocjenu dovoljan. Za profesora Fakulteta političkih znanosti Zdravka Petka to je jasan pokazatelj da ideološka nadmetanja građanima ipak nisu ključna, već ekonomska situacija koja je loša zadnjih pet godina. A dok vodeća oporbena stranka ne uspije artikulirati ozbiljniji gospodarski program, smatra, u odnosu snaga ništa se do daljnjeg neće promijeniti.
Manje zlo
"To je ono što ljudi honoriraju. Veliki broj birača i građana ne misle da su ova Vlada, a onda i SDP savršeni, ali to još uvijek ocjenjuju manjim zlom od glavne oporbene stranke. To rezultati vrlo nedvosmisleno pokazuju", rekao je Petak.
Odličan rejting, kritičarima unatoč, ima i ministar financija. Na ljestvici najpozitivnijih političara koju i dalje predvodi predsjednik Josipović, Slavko Linić je drugi ispred zagrebačkog gradonačelnika Bandića. Profesor Petak smatra to očitim prepoznavanjem Linića kao osobe koja zna svoj posao, kao i njegove vizije i odlučnosti da sredi javne financije.
Negativni Karamarko i Milanović
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Drugo je pitanje imate li dovoljno dobrih politika koje bi mogle na neki način biti potpora tim politikama koje on otvara fiskalnom politikom. Čini mi se da se to nije dogodilo", kaže Petak.
Listu najnegativnijih ponovo predvodi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, a slijedi šef Vlade i SDP-a Zoran Milanović. Izborni prag osim dviju vodećih stranaka prelaze još samo Hrvatski laburisti sa 7,7 posto te HNS s 5,1 posto podrške.
Nakon referenduma o braku, jedna od središnjih tema bila je i podjela vukovarske kolone sjećanja, dok je puno manje građana u fokus stavilo gospodarsku krizu.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google