Stranački paraziti uništit će državu: Za vrijeme krize zaposleno još 22.000 uhljeba!

M.R.

20:14, 13. srpnja 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ilustracije: Index (Podaci Lider i DZS)

U ZEMLJI u kojoj gospodarstvo pada već šest godina, broj zaposlenih se smanjuje, investicija nema, tvrtke propadaju, ipak nešto raste – broj ovisnika o proračunu i njihove plaće.

> DZS: U državni sektor ne ulaze javna uprava i obrana, zdravstvo, obrazovanje i kultura

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koje je objavio poslovni tjednik Lider, od početka recesije 2008. pa do 2013. broj zaposlenih u Hrvatskoj pao je za gotovo 10 posto (sa 1,252.089 na 1,132.246). Istodobno, u tom je razdoblju broj zaposlenih u državnom sektoru porastao za gotovo šest posto, a broj zaposlenih u realnom sektoru smanjen za više od 16 posto, piše Lider.

Za vrijeme najgore krize, masa plaća u državnim službama porasla za 3 milijarde kuna!

Početkom recesije ukupna masa bruto isplaćenih plaća iznosila je 113 milijardi kuna, a 2013. spala je na 108 milijardi na godišnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U državnim službama, za vrijeme najgore krize, iznos koji se odvaja za plaće povećan je s 37 na 40 milijardi kuna, dok je u privatnom sektoru masa isplaćenih plaća pala sa 76 na 68 milijardi kuna.

Prosječna neto plaća 2013. godine iznosila je 5515 kuna.

Zaposleni u državnim službama imali su 400-tinjak kuna više od tog iznosa, a oni u privatnom sektoru imali su 200 kuna manji prosjek.

Znači, privatni sektor štedi, da bi država mogla više trošiti.

Interesi stranačkih parazita važniji od budućnosti države

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako su sve Vlade godinama upozoravane da moraju smanjiti troškove, jer će u suprotnom potpuno uništiti ekonomiju, interesi stranačkih parazita očito su im važniji od interesa države, koju će na kraju "pojesti".

Rezultat toga je da je Hrvatska visoko zadužena zemlja, koja je istovremeno u svjetskom vrhu po visini poreza. Javni dug je krajem prošle godine iznosio oko 220 milijardi kuna, odnosno 67% BDP-a, a do kraja godine očekuje se njegov rast do 70%.

Deficit proračuna, koji također raste, "krpa" se novcem prebačenim iz drugog mirovinskog stupa.

Ekonomija na umoru: Veći porezi, a prihodi od poreza padaju

Porez na dodanu vrijednost, koji je jedan od najvećih prihoda proračuna, podignut je na 25%, što je treća najviša stopa u svijetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da takve „mjere“ ubijaju ekonomiju, pokazuju i podaci o prihodima od PDV-a koji su usprkos povećanju stope sve manji.

PDV je prošle godine činio 64% ukupno naplaćenih poreza i 37% ukupnih prihoda proračuna. Prihodi od PDV-a u lipnju su dosegnuli 3,78 milijardi kuna, a u istom razdoblju prošle godine bili su nešto manji od četiri milijarde. U prvoj polovici godine država je od PDV-a ubrala 18,8 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine taj iznos bio 20,2 milijarde.

Da bi ostvarila planiranih 42 milijarde, u drugom bi polugodištu država trebala prihode od čak 23,2 milijarde ili 23% više nego u prvom.

Da situacija postaje beznadna primjećuju i svjetski mediji, pa je tako ugledni Financial Times Hrvatsku nedavno proglasio "basket caseom", odnosno pacijentom kojem nema pomoći.

Financial Times: Javni sektor sa zaposlenima na poslovima koji ne služe javnom interesu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U Hrvatskoj, baš kao i u Grčkoj, postoji neučinkovit javni sektor sa zaposlenima na poslovima koji očito ne služe javnom interesu te samo prikrivaju pravu razinu nezaposlenosti. Ovaj problem je uvećan nedostatkom kompanija iz privatnog sektora koje mogu stvoriti radna mjesta uspješno se natječući na EU tržištu.“ navodi se u tekstu Financial Timesa.

Treba rezati, a stižu izbori i nove tisuće "uhljeba"

Iako je Hrvatska ušla u proceduru za smanjenje prekomjernog deficita, u koju mnogi polažu nade, procjene nekih stručnjaka kažu da bi to moglo potrajati godinama.

Hrvatska je dužna ostvariti ciljni ukupni deficit od 4,6 % BDP-a u 2014., 3,5 % BDP-a u 2015. i 2,7 % BDP-a u 2016.

"Na žalost, predizborna i izborna godina u Hrvatskoj nikada nisu bile dobre godine za ozbiljne reforme i uštede. Tada su obično obavljane neznatne 'kozmetičke' promjene u sustavu prihoda s malim fiskalnim učincima. Treba se ipak nadati da političke elite dobro shvaćaju ozbiljnost fiskalnih problema te da će - bez obzira na predizborno vrijeme - pružiti potporu provedbi rezova u sustavu rashoda opće države", upozoravali su stručnjaci sa Instituta za javne financije još krajem prošle godine.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.