Screenshot: RTL

HANS-WERNER SINN, autor ekonomskog programa HDZ-a i predsjednik Instituta IFO, u intervjuu za RTL Danas osvrnuo se na mnogobrojne probleme koji pritišću hrvatsko gospodarstvo, na svoju suradnju s HDZ-om te na pretpostavke koje su nužne kako bi se posrnula hrvatska ekonomija ponovno pokrenula.

Sinn je istaknuo kako se hrvatsko gospodarstvo nalazi u lošem stanju te konstatirao probleme na koje je Hrvatsku u ovotjednom izvješću upozorila i Europska komisija.

"Hrvatsko gospodarstvo nije u dobrom stanju. Kriza koja je zahvatila južnu Europu je očigledno zahvatila i Hrvatsku. Nezaposlenost je vrlo visoka. Ukupna stopa nezaposlenosti od 17 posto je treća najviša u eurozoni nakon Grčke i Španjolske. Skoro polovina mladih koja ne pohađa školu je nezaposlena".

Kao jedan od glavnih uzroka situacije u kojoj se Hrvatska nalazi Sinn je istaknuo komunističko naslijeđe.

Opterećeni komunističkim naslijeđem

"Hrvatska iza sebe ima težak put iz komunizma. Još ne posjeduje strukture tržišnog natjecanja koji su dio tržišnog gospodarstva. Postojao je jedan djelomično povoljan razvoj. Država je bila ovisna o inozemnim kreditima, vanjski dug je snažno rastao u odnosu na BDP. To je slično kao i u drugim zemljama eurozone koje se nalaze u krizi. Hrvatska je imala stabilan tečaj, kao da je euro već uveden. Sad se nalazi u teškoj situaciji, jer su cijene visoke, prerađivačka industrija nije konkurentna, poljoprivreda je u poteškoćama. Dakle, cjelokupna situacija nije dobra".

Predsjednik Instituta IFO nije htio predetaljno govoriti o suradnji s HDZ-om, no kazao je kako je rad na projektu stigao do sredine puta.

Sinn: HDZ će poslušati preporuke

"O preporukama HDZ-u još ne mogu govoriti. Radimo na projektu, došli smo do sredine. Bilo bi prerano govoriti o preporukama. Bit će to sigurno preporuke za strukturna poboljšanja hrvatskog gospodarstva, jačanje konkurentnosti industrije, privlačenje inozemnih ulaganja - jer izravna ulaganja su hitno potrebna - te povećanje fleksibilnosti tržišta rada".

Ne mogu još govoriti o rezultatima, jer ih još nemam. Ali pogledajte što je Njemačka učinila prije 10 godina. Proveli smo, primjerice, reformu tržišta rada, koja je uvela aktivirajuću socijalnu politiku. Dok je prije toga država dodjeljivala novac pod uvjetom da ne sudjelujete na tržištu rada, sad je davala više novca za sudjelovanje u njemu. Na taj je način tržište rada postalo fleksibilnije, nastalo je pravo čudo. Reforme su bile djelomično teške, ali stopa nezaposlenosti se prepolovila, dok je u čitavoj eurozoni rasla. Moguće je provesti reforme koje donose veću zaposlenost i blagostanje".

Sinn je dodao i kako je uvjeren da će HDZ poslušati preporuke.

"Sigurno će poslušati, jer imamo kao zadatak projekt za koji je Institut plaćen. Okupili smo niz dobrih znanstvenika s puno iskustva koji rade na njemu".

Program bi u obzir trebala uzeti i opozicija

Na pitanje o tome postoji li šansa da HDZ ublaži reforme uslijed parlamentarnih izbora, ugledni ekonomski stručnjak kazao je kako su prijedlozi koje će isporučiti neovisni o strankama.

"Riječ je samo o prijedlozima. Oni su neovisni o strankama, jer bi ih trebala uzeti u obzir i opozicija. Imamo iskustva drugih zemalja koje su provele reforme. Treba provjeriti što je od toga provedivo u Hrvatskoj, a to ne ovisi o vladajućoj stranci".

Usto, Sinn je odbio komentirati rad aktualne Vlade.

"Ne, sigurno neću kritizirati Vladu. Nije moj zadatak miješati se u hrvatsku politiku".

Što se tiče rezultata, naglasio je kako bi se na djelovanje ovih reforma moglo čekati i pola desetljeća.

Pola desetljeća potrebno da strukturne reforme počnu djelovati

"Strukturne reforme nikad ne djeluju odmah, za to uvijek treba nekoliko godina. Uzmimo primjerice  reforme u Njemačkoj početkom prošlog desetljeća. Donesene su 2003., provedene su prvi put 2004., vidljive su bile 2007. a tek 2010. smo osjetili jače, značajne efekte.

Potrebno je pola desetljeća dok strukturne reforme djeluju. Nešto malo možda i prije, ali ne od danas na sutra. Uvijek se može provesti politika kojom se u ovom trenutku nešto malo pokreće. Država se može, naprimjer, zadužiti, kako bi pokrenula potražnju za proizvodima iz privatnog sektora za koje nema kupaca u svijetu, ali to ne doprinosi poboljšanju gospodarstva", zaključio je Hans-Werner Sinn za RTL.

Javni sektor nije prevelik?

Predsjednik Instituta IFO za Novu TV dodao je kako smatra da hrvatski javni sektor nije prevelik.

"Javni sektor nije prevelik, koliko ja vidim, normalan je. Ali mnogo je tvrtki u vlasništvu države i mogla bi se razmotriti privatizacija. To ne bi značilo da bi radna mjesta nestala, naprotiv, mogle bi postati konkurentnije i stvoriti još više radnih mjesta”, kazao je, dodajući kako prilikom privatizacije ipak preporučuje oprez i ravnotežu, a naglasio je kako nema smisla privatizirati vodovodne tvrtke ili željezničku infrastrukturu.