Foto: Damjan Tadić/Cropix

VEĆ TJEDNIMA traje drama u Slavoniji - nepoznate osobe otvaraju Facebook stranice na kojima objavljuju fotografije djevojaka i nazivaju ih pogrdnim nazivima. Fotografije najčešće skidaju s profila tih djevojaka, pa je trenutno najbolji savjet koji im se može dati, zaključajte svoje profile.

Nasilje na društvenim mrežama i internetu općenito u Hrvatskoj je u posljednje vrijeme uzelo maha - 15-godišnja djevojčica iz Lobora pronađena je mrtva, a sumnja se da je počinila samoubojstvo jer je bila žrtvom cyberbullyinga. Naime, na stranici ask.fm pronašli su uvrede i vulgarne rečenice koje su joj upućene. U više navrata anonimne osobe napisale su joj da se "ubije" te da je "ružna i glupa".

"Svi moramo preuzeti svoj dio odgovornosti"

Što djeca koja su žrtve zlostavljanja na internetu, ali i njihovi roditelji, mogu učiniti kako bi se zaštitili, upitali smo pravobraniteljicu za djecu Milu Jelavić. Jelavić tvrdi da se nasilju i vrijeđanju na internetu može stati na kraj, ali da svi trebamo preuzeti svoj dio odgovornosti.

"Vjerujem da može, a sigurno se može mnogo više učiniti i na sprečavanju ovakvih problema, ali svi moramo preuzeti svoj dio odgovornosti: i policija, i davatelji usluga društvenih mreža, i roditelji, i djeca, i odgojno-obrazovni sustav", kaže Jelavić.

Kome se žrtve mogu obratiti za pomoć?

"Svako nasilje zahtijeva odgovarajuću reakciju i ne smije se ignorirati niti umanjivati njegove posljedice. Posljedice bullyinga razorne su, jer se žrtva osjeća bespomoćno, živi u strahu, povlači se u sebe, ima lošu sliku o sebi, osjeća se nesigurno, gubi povjerenje sebe i druge, sklona je depresiji i, ako joj netko ne pomogne, ne vidi izlaz iz takve situacije, što može biti kobno za nju. Nažalost te posljedice mogu biti dugoročne i rezultirati težim poremećajima", kaže Jelavić za Index.

Dodaje da odgojno-obrazovnim ustanovama poručuje da se angažiraju u zaštiti ove djece te da osiguraju poučavanje i savjetovanje sve djece o sigurnijim načinima korištenja interneta, o mogućnostima zaštite privatnosti, pravilima pristojnog ponašanja na internetu itd.

"Preporučujemo i da se u školama redovito provode programi prevencije vršnjačkog nasilja, koji trebaju uključiti i prevenciju cyberbullyinga. Važno je djecu uputiti i u to što mogu učiniti i kome se mogu obratiti budu li izložena neugodnostima ili prijetnjama putem interneta. U sredinama gdje se to već dogodilo, škole mogu pomoći u osnaživanju žrtava, povezati ih da si uzajamno pomažu i da dobiju savjetodavnu pomoć bude li potrebno. Primjerice, u Vinkovcima postoji i Obiteljski centar koji može pomoći u tome.

No, podsjećam da se posljedice vide i na strani počinitelja nasilja i promatrača, koje će sudjelovanje u nasilju također dugotrajno obilježiti, ako ih se ne upozori da je takvo ponašanje neprihvatljivo, da su patnje njihovih žrtava bolne i opasne te ako ih se ne poduči kako će konflikte rješavati bez nasilja", kaže Jelavić.

Kako sačuvati privatnost na internetu?

"Proteklih godina dobivali smo različite informacije o ponašanju djece na društvenim mrežama. Pritom nas naročito zabrinjava pojava da i djeca mnogo mlađa od 13 godina imaju svoje profile na Facebooku jer su im ih otvorili roditelji ili su ona sama dala lažne podatke o svojim godinama. Također, doznajemo da djeca mnogo vremena provode na ovoj društvenoj mreži, često bez roditeljskog nadzora.

Zato predlažem i djeci i roditeljima koji se još nisu susreli s ovakvim problemima da potraže informacije na internetskim stranicama Centra za sigurniji internet stranici http://www.sigurnijiinternet.hr/, zatim Centra za nestalu i zlostavljanu djecu http://www.cnzd.org/site2/ , gdje mogu naći i informacije i prijaviti zlouporabu.

Mladi i odrasli mogu na internetu pronaći i brošuru o zaštiti privatnosti na Facebooku koju je objavilo Nacionalno središte za računalnu sigurnost CERT a dostupna je na ovoj poveznici http://www.cert.hr/sites/default/files/Facebook%20brosura%20v2%20%282012%29_0.pdf", poručuje Jelavić.

Što policija može učiniti da spriječi nasilje na internetu?

"Često dobivamo prijave o vrijeđanju, izrugivanju i ponižavanju djece putem Facebooka te stvaranju tzv. grupa mržnje usmjerenih protiv pojedine djece, pri čemu je uglavnom riječ o vršnjačkom cyberbullyingu. Takve slučajeve, osobito kad je riječ o prijetnjama, u pravilu prijavljujemo policiji, a pritom je najvažnije osigurati da nasilje što prije prestane, da se spriječi njegovo ponavljanje te da se pruži primjerena pomoć djetetu koje je žrtva.

Nužno je ohrabrivati žrtve da ne šute o tome što im se događa, već da se povjere, po mogućnosti, odrasloj osobi od povjerenja. Zato je važno da i policija i državno odvjetništvo reagiraju što brže i učinkovitije", zaključuje pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić.