Foto: scx.hu

PARLAMENTARNI dom Vijeće država odobrilo je Hrvatskoj 45 milijuna švicarskih franaka pomoći i tom odlukom koju još treba potvrditi Nacionalno vijeće, Švicarska je učinila korak prema poboljšanju odnosa s Europskom unijom, ocjenjuju u srijedu portali u toj zemlji.

S 39 glasova 'za' i 2 'protiv' Vijeće država, jedan od dva doma švicarskog parlamenta, dalo je u utorak zeleno svjetlo za pomoć Hrvatskoj koja bi time dobila jednaku podršku kao i druge zemlje istočne Europe koje su članice EU od 2004., piše AGEFI, dnevnik ekonomske i financijske agencije iz Ženeve.

Cilj je švicarske pomoći ublažiti gospodarske i društvene nejednakosti unutar EU.

Ako i Nacionalno vijeće odobri pomoć, vlada u Bernu moći će zaključiti okvirni sporazum s Hrvatskom o realizaciji konkretnih projekata do kraja svibnja 2017., a Švicarska će samostalno odlučivati o prirodi i opsegu programa.

Paket pomoći "zapeo" zbog zahlađenja odnosa EU i Švicarske

Paket pomoći čekao je od 9. veljače kada su zahladili odnosi Bruxellesa i Berna pošto je Švicarska odustala od potpisivanja sporazuma o slobodnom protoku ljudi s Hrvatskom koji je trebalo zasebno potpisati jer je Hrvatska tek 2013. postala članica EU.

Zapreke su iskrsnule zato što su Švicarci na referendumu 9. veljače glasali za ograničenje useljavanja iz EU.

Bruxelles je nakon odustajanja Berna odlučio suspendirati pregovore o sudjelovanju Švicarske u europskom istraživačkom programu Horizon 2020. i u programu razmjene studenata Erasmus+.

Put za obnovu dijaloga švicarsko Federalno vijeće pronašlo je krajem travnja najavom da će poštivati odredbu o slobodnom protoku ljudi čak i bez sporazuma te potvrdilo da će uplatiti 45 milijuna CHF RH.

Neki zastupnici osudili su diktat Bruxellesa kojega optužuju da se oglušuje o odluke demokratske većine.

Švicarska nema razloga slušati naredbe iz Bruxellesa koji je oštro reagirao na švicarsko "ne" masovnom useljavanju, rekao je neovisni zastupnik Thomas Minder, prenosi portal švicarske radiotelevizije.

S 45 milijuna CHF (što je 37 milijuna eura) Švicarska neće moći kupiti naklonost Unije, istaknuo je Christian Levrat i za usporedbu naveo da je EU namijenio Hrvatskoj 8,6 milijarda eura od 2014. do 2020.

"Sredstva trebaju pridonijeti jačanju stabilnosti"

Predsjednik Švicarske Konfederacije Didier Burkhalter naveo je razloge u prilog isplate pomoći. Ta sredstva trebaju pridonijeti jačanju sigurnosti i stabilnosti u Europi koja je zadnjih mjeseci poljuljana zbog ukrajinske krize, a ne smije se zaboraviti da je prije dvadesetak godina na Balkanu bjesnio rat, kaže Burkhalter.

Švicarska pomoć Hrvatskoj dodijelila bi se u okviru zakona o suradnji s državama istočne Europe koji vrijedi do kraja svibnja 2017. Prethodne pomoći Švicarske proširenju EU dosegnule su 1,257 milijarda švicarskih franaka.

Švicarska nije članica Unije, ali je njezin glavni trgovinski partner.

Pomoć drugim državama Konfederacija dodjeljuje temeljem zakona u kojem stoji da je "na međunarodnoj razini Švicarska snažno povezana s drugima i njezine su perspektive prema tome tijesno vezane uz stanje politike, gospodarstva, socijale i okoliša u svijetu". Navodi se da smanjenju siromaštva i rješavanju lokalnih problema Švicarska pridonosi "iz solidarnosti jednako kao i iz vlastitih interesa" jer je uvjerena da se izazovi na svjetskoj razini mogu rješavati jedino tijesnom suradnjom svih zemalja.

Novac uglavnom ide za ekologiju te ekonomska, socijalna i radna pitanja

Kako su za Index pojasnili iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, prilikom petog proširenja EU na deset novih zemalja članica, Švicarska Konfederacija uspostavila je 24. ožujka 2006. godine Financijski mehanizam švicarskog doprinosa procesu proširenja EU, temeljem Saveznog zakona o suradnji sa istočnoeuropskim zemljama i Zajednicom Neovisnih Država, koji je potvrđen na referendumu održanom 26. studenog 2006. godine (sa 53% podrškom).

Mehanizam je do sada, kako navode, koristilo 12 zemalja iz zadnja dva kruga proširenja s ciljem smanjenja društvenih i ekonomskih razlika na području EU, a Hrvatska će biti 13. zemlja korisnica.

Iz Ministarstva navode da je RH upoznata s prihvatljivim tematskim područjima za ulaganje sredstava švicarskog programa suradnje koji su velikim dijelom usklađeni s tematskim ciljevima Europske unije (npr. sigurnost, stabilnost i potpora reformama, okoliš i infrastruktura, razvoj ljudskih kapaciteta).

Temeljem spomenutih prihvatljivih područja ulaganja vode se pregovori Vlade Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije na temu koncentracije navedenih sredstava na nacionalne prioritete.
Podaci o dosadašnjim ulaganjima švicarskog programa u novim zemljama članicama EU pokazuju da se najviše investiralo u projekte iz sektora okoliša (39%), zatim u promicanje ekonomskog rasta i poboljšanja radnih uvjeta (27%) te u promicanje socijalne sigurnosti (16%).