Ilustracija: Shutterstock

MILIJUNI ljudi diljem svijeta 10. listopada obilježavaju Svjetski dan beskućnika. Kako je priopćila Udruga Most, koja vodi splitsko Prihvatilište za beskućnike, Hrvatska se također ove godine, po prvi put, uključila u obilježavanje Svjetskog dana beskućnika, kako bi ukazala na njihov sve veći broj na našim ulicama.

U Hrvatskoj trenutno postoji deset Prihvatilišta za beskućnice i beskućnike te jedna stambena zajednica, ukupnog kapaciteta do 380 osoba. Postoje također i naznake o pokretanju programa za beskućnike u Dubrovniku te otvaranju još jednog prihvatilišta u Zagrebu. Unatoč svim prihvatilištima, prema podacima djelatnika i volontera u Hrvatskoj je trenutno više od 1.000 osoba na ulici.

U Udruzi Most podsjećaju da su od prošle godine beskućnici prepoznati u Zakonu o socijalnoj skrbi te se definiraju "kao osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja te je privremeno smještena u prihvatilištu ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje".

U istom Zakonu se navodi: "Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su u svom proračunu osigurati sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluga prihvatilišta za beskućnike na način propisan ovim Zakonom".

Unatoč zakonskom okviru, i dalje je problem nepostojanja prihvatilišta u svim gradovima, mali kapaciteti postojećih, nedovoljno programa i projekata koji utječu na društveno uključivanje korisnika, nepostojanje strategije smanjenja beskućništva, jasne strategije u borbi protiv siromaštva te stoga povodom Svjetskog dana beskućnika, pozivaju lokalne i regionalne uprave na suradnju u otvaranju novih prihvatilišta te pomoć u financiranju postojećih.

Svatko ima pravo na pristojan i dostojanstven život

Povodom Svjetskog dana beskućnika, a u cilju boljeg pristupa pravima iz socijalne skrbi i osiguranja kvalitetnije skrbi ovoj marginaliziranoj skupini građana, pučki pravobranitelj Jurica Malčić uputio je pismo  potpredsjednici Vlade Republike Hrvatske i ministrici socijalne politike i mladih Milanki Opačić s prijedlozima za poboljšanje njihovog položaja u propisima Republike Hrvatske.

"Iako je Zakonom o socijalnoj skrbi iz 2011. godine i u novom Zakonu o socijalnoj skrbi (N. N.
br. 33/12) definiran pojam beskućnika i regulirane obveze županija i gradova u financiranju njihovog privremenog smještaja, te je otvoreno desetak prihvatilišta za beskućnice/ke na području Republike Hrvatske i jedna stambena zajednica (Split), mišljenja smo da je i nadalje njihov položaj u društvu marginaliziran.

Prava u sustavu socijalne skrbi su nedostatna da bi im zajamčila dostojanstven i pristojan život, posebice stanovanje. Nerijetko su beskućnici diskriminirani u ostvarivanju socijalnih prava jer ne mogu u pojednim javnim službama ostvariti socijalne pomoći ili socijalne usluge, zdravstvenu zaštitu, socijalno stanovanje, zapošljavanje. Najveća prepreka u ostvarivanju socijalnih prava, posebice zdravstvene zaštite, je nemogućnost prijave prebivališta ili boravišta u sredini u kojoj žive. Iako se Nacrtom prijedloga Zakona o boravištu pokušava ova prepreka otkloniti na način da se beskućnici prijave na adresu prihvatilišta i nakon izlaska iz prihvatilišta odjave, ostaje i dalje otvoreno pitanje kako prijaviti beskućnike koji nisu na privremenom smještaju u prihvatilištu, a takvih ima zasigurno više nego u samim prihvatilištima ili skloništima.

Nadalje, Nacrtom prijedloga zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira uvode se visoke
novčane kazne za skitnice a da prethodno država, županije i veliki gradovi nisu osigurali socijalno
zbrinjavanje svih beskućnika, među kojim ima i skitnica. Naime, samim Nacrtom zakona nije
definiran pojam skitnice, pa se nažalost ostavlja prostor da se i beskućnici budu kažnjavali jer su ostali bez doma i posla i prisiljeni su spavati na javnom prostoru.

Zaključno, umjesto da države i javne službe suradno s lokalnom zajednicom i prihvatilištima
porade na socijalnom uključivanju beskućnika (kao što i stoji u Zakonu o socijalnoj skrbi i
Zajedničkom memorandumu o socijalnom uključivanju (JIM), oni su i nadalje socijalno isključeni i diskriminirani građani. Što više, novim propisima se uvode i prekršajne kazne koje beskućnici (ako se budu tretirali kao skitnice zbog nejasnih normi), neće moći platiti, nego će vjerojatno kroz penalni sustav na drukčiji način odslužiti.

Ponovno ukazujemo da je probleme ove socijalno vrlo osjetljive skupine građana, potpuno
marginalizirane u društvu i prepuštene zbrinjavanju humanitarnim i karitativnim organizacijama
moguće riješiti na način kako je to regulirano u zemljama Europske unije, na način da im se jamči dostojan život i stanovanje bez kažnjavanja što su zbog raznih životnih okolnosti postali beskućnici, posebice u sadašnje vrijeme kada se, zbog ovrha, ostaje bez stana, kuće i imovine za život.

Slijedom navedenog, preporučamo Vam na Svjetski dan beskućnika da u resornim ministarstvima pokušate, kordiniranim pristupom rada, na bolji način regulirati položaj beskućnika i njihovo socijalno uključivanje, po načelima socijalne i pravedne države, kao što nam i jamči Ustav Republike Hrvatske", stoji u pismu pravobranitelja.