Foto: FAH, RT

SVRGNUTI ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič izjavio je u petak u ruskom Rostovu na Donu da neće odustati od borbe za budućnost Ukrajine.

"Namjeravam se boriti za budućnost Ukrajine, protiv, terora i straha", rekao je Janukovič na ruskom jeziku. "Ne mogu pronaći riječi kojim bi opisao nove vlasti. To su ljudi koji zagovaraju nasilje".

U svom prvom pojavljivanju u javnosti otkako je zbačen, Janukovič je na tiskovnoj konferenciji rekao da su ga na uzmak s vlasti prisilili "mladi profašistički razbojnici".

"Nisam svrgnut, nisam pobjegao, nego sam prisiljen napustiti zemlju pošto sam dobio prijetnje po život", rekao je Janukovič, dodavši da se na njegov automobil pucalo prošlog petka u Kijevu. Rekavši kako je on još uvijek zakonito izabrani predsjendik objasnio je da je bio prisiljen kretati se po Ukrajini zbog s bojazni za sigurnost njega i njegove obitelji.

Utočište u Rostovu na Donu, blizu ukrajinske granice, pružio mu je stari prijatelj, a granicu je prošao zahvaljujući "jednom domoljubnom ukrajinskom časniku". U domovinu se namjerava vratiti "čim mu sigurnost bude zajamčena".

Ustvrdio je da su odluke ukrajinskog parlamenta o njegovom opozivu nezakonite i da su zastupnici bili pod pritiskom "militanata" s Majdana. Zemljom su nakon toga zavladali kaos i bezakonje, rekao je Janukovič. Ukrajinskom se narodu ispričao što nije imao dovoljno snage da održi stabilnost u zemlji.

Na predsjedničkim izborima 25. svibnja ne namjerava sudjelovati jer ih također smatra nezakonitim.

Po njegovim riječima, jedini izlaz iz ove krize je primjena kompromisnog sporazuma koji postignut posredništvom EU-a, a Janukovič ga potpisao s oporbenim čelnicima neposredno prije nego što je svrgnut. Zapad je, pak, optužio da je "zadovoljio" želje prosvjednika u Kijevu. Rekao je da je vjerovao u "pristojnost" europskih ministara kada je potpisivao sporazum.

Napetost na Krimu je "apsolutno prirodna reakcija na državni udar bandita u Kijevu", rekao je Janukovič, dodavši kako ga ga čudi suzdržanost koju je dosad s tim u svezi pokazao ruski predsjednik Vladimir Putin. S njime se još se nije sastao, ali su razgovarali telefonom.

Naglasio je, međutim, da je "vojna akcija u ovoj situaciji neprihvatljiva" i da želi da Krim ostane dio Ukrajine, ali uz široku autonomiju.

Ukrajinski državni tužitelj ranije je objavio da će tražiti Janukovičevo izručenje ako se pokaže da je stvarno u Rusiji. Ukrajinske su vlasti za njim raspisale tjeralicu zbog "masovnog pokolja" civila na Majdanu.

Janukovič je u Rostovu na Donu rekao da nije dao takvu naredbu i da odgovornost za ubojstvo 80 ljudi leži na prosvjednicima. Čak je i pohvalio pripadnike zloglasne interventne policije Berkuta, koju su nove vlasti u međuvremenu raspustile, za "hrabrost" što su izdržali brojne napade na Majdanu. 

Posebno je naglasio da Krim mora ostati dio Ukrajini zadržavajući široku autonomiju. Odbacio je svaku mogućnost da će zatražiti vojnu pomoć od Rusije.

Svrgnuti predsjednik rekao je da razumije zabrinutost naroda na Krimu koji samo žele zaštititi svoje domove i obitelji od ekstremista.

Na pitanje zašto je odlučio napustiti Ukrajinu i otići u Rostov na Donu, Janukovič je rekao da tu ima starih prijatelja  koji mu mogu pružiti privremeno utočište.

Zahvalio je "patriotski nastrojenim" ruskim dužnosnicima koji su mu pomogli spasiti život. Nije se susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali kaže da su već telefonski razgovarali.

Janukovič i dalje vjeruje da postoji šansa da Ukrajina promijeni svoj smjer i ode u potpuni kaos. U Ukrajinu se planira vratiti čim dobije međunarodnu garanciju o svojoj sigurnosti.

Svrgnuti predsjednik odbio je komentirati namjere ukrajinskog parlamenta koji ga želi poslati na suđenje Međunarodnom kaznenom sudu, rekavši da se prvo mora provesti neovisna istraga.

Međutim, naglasio je da "scenarij krvoprolića nije izrađen u Ukrajini".
 

 

Dio proruskih naoružanih snaga povlači se s aerodroma u Simferopolu

DIO naoružanih osoba, koje su jutros zauzele aerodrom u Simferopolu, povukao se, javlja RT te dodaje da isto čine i njihove trupe izvan zgrade aerodroma. Svi čekaju Janukovičevu konferenciju za novinare.

Nešto ranije, vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Aleksandar Turčinov smijenio je šefa oružanih snaga, admirala Jurija Iljina.

Kijev je objavio da će zatražiti njegovo izručenje ako se on doista nalazi u Rusiji. "Ukrajinsko državno tužiteljstvo namjerava postaviti pitanje izručenja međunarodno traženog ukrajinskog građanina Viktora Janukoviča ako se službeno potvrdi da je u Ruskoj Federaciji", kaže se u priopćenju. Janukovič je pod službenom istragom zbog "masovnih ubojstava" civila na Majdanu i za njim je raspisana tjeralica.

Ukrajinski državni odvjetnik naredio je uhićenje još deset dužnosnika bivše vlasti i sigurnosnih službi pod istom optužbom. Među njima su donedavni državni odvjetnik Viktor Pšonka, bivši ministar unutarnjih poslova Valerij Zahračenko, šef kabineta bivšeg predsjedika Andrij Kljujev i bivša ministrica pravosuđa Olena Lukaš.

Ukrajinska granična služba objavila je i da je deset ruskih vojnih helikoptera iz ruskog zračnog prostora ušlo u ukrajinski iznad Krima. Također se navodi da jedna postrojba ruske vojske drži blokiranom jednu jedinicu ukrajinskih carinika u luci u Sevastopolju, gdje je baza ruske Crnomorske flote. 

Novoimenovani tajnik ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Andrij Parubi rekao je da ne isključuje nijednu opciju za rješavanje situcije na Krimu, pa tako ni uvođenje izvanrednog stanja. Međutim, čak i da se to dogodi, to ne uključuje slanje ukrajinske vojske na ulice. Postojeće snage sigurnosti na terenu će i dalje ostati nadležne, rekao je Parubi. "A ovim separatističkim skupinama, njima zapovijeda Kremlj", naglasio je.

U blizini vojne zračne luke, nekoliko muškaraca u vojnim odorama, naoružani automatskim puškama blokirali su cestu, prepriječivši put kamionom bez registarskih pločica. Novinari ne smiju blizu jer je 150 metara dalje druga blokada koju su postavile 'dobrovoljačke snage'. "Naravno da su tamo (na aerodromu) Rusi, došli su prošle noći", rekao je Maksim Lovinecki (23) jedan od dobrovoljaca.

Ukrajina spremna potpisati sporazum s EU-om u ožujku

Nova ukrajinska vlada želi potpisati sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini na summitu EU-a 20. i 21. ožujka, rekao je jedan visoki ukrajinski diplomat.

Potpisivanje sporazuma o pridruživanju povećat će snagu Ukrajine u odnosu na Moskvu, koja povećava pritisak na nove vlasti u Kijevu, rekao je ukrajinski veleposlanik pri EU-u Kostiantin Jelisiejev za EurActiv, prije nego se sastao s visokim europskim dužnosnicima kako bi im prenio istu tu poruku.

Sporazum o pridruživanju EU i Ukrajina parafirali su u ožujku 2012., a dogovorili su i sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini. EU je želio potpisati te sporazume na summitu Istočnog partnerstva u Vilinusu 28. i 29. studenoga, no tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič od toga je odustao u posljednji trenutak.

Janukovič se priklonio Rusiji koja mu je obećala pomoć od 15 milijarda eura i jeftiniji plin. No time je izazvao velike proeuropske prosvjede koji su završili krvavim obračunom s desecima mrtvih i doveli do njegova svrgavanja s vlasti.

Potpisivanje sporazuma o pridruživanju potrebno iz pet razloga

Jelisiejev je kazao da je brzo potpisivanje sporazuma o pridruživanju potrebno iz pet razloga.

Time bi se kao prvo ispunio glavni zahtjev prosvjednika s Majdana te osnažila pozicija novih ukrajinskih vlasti u odnosu na Moskvu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedio je u srijedu da 150 tisuća ruskih vojnika bude spremno za vojne vježbe u središnjim i zapadnim dijelovima zemlje, u blizini granice s Ukrajinom, a u četvrtak je Rusija i lovačke zrakoplove stavila u punu pripravnost.

Osim toga, potpisivanjem sporazuma s EU-om to pitanje više ne bi igralo ulogu u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore, rekao je Jelisiejev. Prijevremeni predsjednički izbori u Ukrajini održat će se 25. svibnja. Sporazum s EU-om potvrdio bio također teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, istaknuo je.

Jelisiejev očekuje da sporazum prati i politička deklaracija, u kojoj bi se mogla spomenuti "europska perspektiva" Ukrajine, što znači da bi se mogla nadati punopravnom članstvu u EU.

On smatra da je najbolji trenutak za potpisivanje sporazuma proljetni summit EU-a 20. i 21. ožujka i ističe da je Ukrajina na to sada spremna.

Među uvjetima za potpisivanje sporazuma prije se navodilo oslobađanje bivše premijerke Julije Timošenko, što je učinjeno prošle subote, kao i predanost reformi pravosuđa, što je jedan od najvećih prioriteta nove vlade.

Po ukrajinskom ustavu, sporazum mogu potpisati predsjednik, premijer ili opunomoćeni ministar, objasnio je. "Zato mislim da bi bilo kakva formulacija u smislu pričekajmo do izbora 25. svibnja bila neutemeljena", rekao je.

Na pitanje postoji li neka tehnička zapreka da EU ne potpiše sporazum s prijelaznom ukrajinskom vladom, glasnogovornik Europske komisije Olivier Bailly rekao je da nova vlada još nije prisegnula te da će EU "razmotriti opcije" glede sporazuma o pridruživanju kada se to dogodi.

Nije jasno podržavaju li neke veće države članice poput Njemačke brzo potpisivanje sporazuma s Ukrajinom, strahujući da bi to moglo dodatno antagonizirati Rusiju.

Naoružana proruska skupina ranije preuzela aerodrom u Simferopolu

Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Aleksandar Turčinov smijenio je šefa oružanih snaga, admirala Jurija Iljina.

Urednik ICT Newsa javio je da turskom avionu nije bilo dozvoljeno slijetanje na aerodrom na Krimu.

Švicarska zamrznula Janukovičeve račune

Austrija, Švicarska i Lihtenštajn u međuvremenu su objavile da su odlučile zamrznuti imovinu bivšeg ukrajinskog predsjednika Janukoviča i njegova klana.

Beč je objavio da je zamrznuo imetak 18 Ukrajinaca osumnjičenih za kršenje ljudskih prava i korupciju, ne navodeći njihova imena.

Švicarska je u petak naredila zamrzavanje imovine 20 Ukrajinaca, uključivo Janukoviča i njegovog sina Oleksandra, priopćilo je švicarsko tijelo FINMA.

Švicarska je također u petak pokrenula istragu o pranju novca protiv Janukoviča i njegovog sina Oleksandra.

"U Ženevi se vodi kaznena istraga o pranju novca protiv Viktora Janukoviča i njegovog sina", naveo je ured švicarskog tužitelja.

Ukrajinski parlament poziva SAD i Britaniju na konzultacije

Ukrajinski parlament u petak je, nakon što su naoružane skupine tijekom noći zauzele dvije zračne luke na Krimu, izglasao rezoluciju kojom SAD i Veliku Britaniju, kao jamce ukrajinskog suvereniteta, poziva na hitne konzultacije.

Naime, SAD, Velika Britanija i Rusija su Memorandumom iz Budimpešte, potpisanim 1994., postali jamci nezavisnosti Ukrajine. Kijev se, zauzvrat, nakon raspada SSSR-a odrekao nuklearnog oružja.

Memorandumom se zemlje jamci pozivaju na ispunjavanje svojih obveza prema Ukrajini i započnu "hitne konzultacije s Kijevom u cilju smanjivanja napetosti".

Privremeni predsjednik Oleksandar Turčinov je zbog stanja na Krimu sazvao vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu. Prema njegovim riječima, naoružani muškarci koji od četvrtka drže pod kontrolom krimsku vladu i parlament su "naoružani teroristi koji djeluju pod zastavom Rusije".

Osim SAD-u i Velikoj Britaniji, ukrajinski je parlament uputio i poziv Vijeću sigurnosti UN-a da sazove sjednicu na kojoj bi se razgovaralo o krizi u Ukrajini, u skladu sa sporazumom o razumijevanju iz 1993. kojim su velike sila pristale biti jamci njezinog teritorijalnog integriteta.

Parlament se također obratio i Rusiji i zatražio da Moskva prekine s potezima koji bi mogli "ugroziti nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet te da se "suzdrži od potpore separatizmu u Ukrajini, u bilo kojem obliku".

Ukrajina se nada skoroj financijskoj pomoći

Ukrajina se nada da će uskoro dobiti međunarodnu financijsku pomoć i odlučna je ispuniti sve uvjete potrebne kako bi dobila potporu MMF-a, rekao je u petak ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.

Misija MMF-a trebala bi posjetiti Kijev idući tjedan radi razgovora s novim ukrajinskim čelnicima, koji su poručili da je njihovoj jako zaduženoj zemlji potrebno najmanje 35 milijardi američkih dolara u iduće dvije godine kako bi izbjegla stečaj.

"Nadam se da ćemo u kratkom roku dobiti stranu financijsku pomoć koja će nam pomoći da povećamo devizne rezerve i stabiliziramo situaciju", rekao je.

Ukrajinske devizne rezerve smanjile su se na 15 milijardi dolara sa 17,8 milijarda 1. veljače. Središnja banka objasnila je da je morala intervenirati kako bi poduprla oslabjelu nacionalnu valutu.

Od tada središnja banka dopušta pad hrivnje. Tečaj ukrajinske valute u petak je iznosio 10,5 dolara, prema 8,2 početkom godine.

Banka je uz to ograničila podizanje deviza s bankovnih računa na 1.000 eura dnevno.

Jedan europski diplomat rekao je u četvrtak da su novi ukrajinski čelnici zatražili hitnu pomoć od četiri milijarde dolara.

Kijev Gazpromu duguje više od milijarde dolara.

Ruska flota negira sudjelovanje u blokadi vojnog aerodroma na Krimu

Ruska Crnomorska flota u petak je zanijekala da su njezine snage sudjelovale u preuzimanju ili blokadi vojnog aerodroma Belbek na ukrajinskom Krimu, izvijestila je novinska agencija Interfax.

"Niti jedna postrojba Crnomorske flote nije bila raspoređena u području zračne luke Belbek niti je sudjelovala u njezinoj blokadi", stoji u priopćenju ureda za medije ruske flote.

U njemu se, međutim, dodaje, da su njezine "protuterorističke jedinice", s obzirom na "nestabilnost situacije", poduzele mjere u cilju zaštite dijelova flote smještenih na Krimu i stambenih četvrti osoblja Crnomorske flote i njihovih obitelji.

Ukrajina: ministar optužio ruske snage za invaziju

Ukrajinski ministar unutarnjih poslova osudio je u petak preuzimanje kontrole nad zračnim lukama na Krimu i nazvao sve "oružanom invazijom i okupacijom", javila je agencija Interfax.

"Smatram ono što se dogodilo oružanom invazijom i okupacijom koje predstavljaju kršenje svih međunarodnih dogovora i normi", napisao je ministar Arsen Avakov na svojoj Facebook stranici, opisujući događaje u noći na petak u dvije zračne luke kao oružanu provokaciju i pozivajući na razgovore.

Kako je ranije javila agencija Reuters, naoružane osobe u noći na petak preuzele su kontrolu nad vojnom zračnom lukom u Sevastopolju i međunarodnim aerodromom u Simferopolju.

Avakov je kazao da nije bilo sukoba kada su naoružane osobe koje je opisao kao pripadnike ruskih pomorskih snaga zauzele vojni aerodromu u Sevastoplju, gdje je baza ruske Crnomorske flote. Prije toga preuzele su kontrolu i nad međunarodnom zračnom luku u Simferopolju, bez sukoba.

Naoružani muškarci tvrde da su tamo kako bi spriječili dolazak pristaša novog ukrajinskog vodstva.

Unutar međunarodne zračne luke u Simferopolju, putnici normalno obavljaju formalnosti ukrcaja i promet u zračnoj luci funkcionira.

Putin naredio vladi razgovore s partnerima za pomoć Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je vladi da nastavi razgovore s Ukrajinom o gospodarskim i trgovačkim odnosima te da konzultira strane partnere, uključujući MMF i G8, oko financijske pomoći, piše u priopćenju na internet stranici Kremlja.

U priopćenju stoji da je Putin naredio vladi da razmotri zahtjev Krima, koji je uporište protivnika novog prozapadnog vodstva u Kijevu, za humanitarnom pomoći.

To su prve naredbe koje je Putin dao u odnosu na Ukrajinu otkad je predsjednik Viktor Janukovič smijenjen s vlasti, nakon krvavih tromjesečnih sukoba s oporbenim prosvjednicima.

Naredbe su u oštroj suprotnosti s agresivnim ruskim izjavama kojima se pozivalo ukrajinske nove čelnike da razoružaju "ekstremiste" i zaklinjanjem da će Moskva čvrsto braniti svoje sunarodnjake u Ukrajini.

Poziv za suradnjom sa stranim partnerima, uključujući G8 i MMF, pokazuje da Putin ne želi biti isključen iz napora da se pomogne duboko zaduženoj Ukrajini, zemlji koju zove "bratskom nacijom".

Krim postaje novo bojište Rusije i Zapada

U četvrtak ujutro proruske snage zaposjele su lokalni parlament i vladu u Simferopolu i izvjesile rusku zastavu. Nešto kasnije tijekom dana parlament je izglasovao da se 25. svibnja održi referendum za dobivanje veće autonomije.

Krim, na jugu Ukrajine, baza je ruske Crnomorske flote i poprište separatističkih tenzija posljednjih dana. S većinskim proruskim stanovništvom Krim je jedina ukrajinska regija koja se suprotstavlja novim vlastima u Kijevu nakon pada ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.

Biden obećao ukrajinskom premijeru potpunu potporu SAD-a

Potpredsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden razgovarao je u četvrtak telefonski s privremenim ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom izrazivši "potpunu potporu" Sjedinjenih Država novim čelnicima zemlje.

Biden je u razgovoru kazao premijeru "kako će SAD ponuditi punu potporu Ukrajini u poduzimanju potrebnih reformi kako bi se ozdravilo gospodarstvo, nastavila pomirba, poštivale međunarodne obveze i uspostavili otvoreni i konstruktivni odnosi sa svojim susjedima", objavila je Bijela kuća.

On je također istaknuo kako se radi o "važnoj mogućnosti, ne samo za uspostavu mira, stabilnosti i jedinstva Ukrajine, nego također za obnovu vjere svih ukrajinskih ljudi u demokratske institucije njihove zemlje dok se spremaju za nove izbore u svibnju", dodaje se u priopćenju Bijele kuće.

Bidenov poziv proeuropskom premijeru Jacenjuku, izabranom jednoglasno u četvrtak na čelo koalicijske vlade, uslijedio je nekoliko sati nakon razgovora američkog državnog tajnika Johna Kerryja s njegovim ruskim kolegom Sergejom Lavrovim o rastućim napetostima na Krimu, gdje je u četvrtak više desetaka naoružanih proruski orijentiranih ljudi preuzelo nadzor nad lokalnim parlamentom, a tijekom noći s četvrtka na petak naoružana skupina zaposjela i zračnu luku koja je međutim unatoč tome ostala otvorena.

Po riječima Kerryja, Rusija, čija je Crnomorska flota smještena u Sevastopolju, obvezala se poštivati teritorijalni integritet Ukrajine.

Ukrajinski premijer upozorio je odmah po izboru da je zemlja na rubu ekonomskog i političkog kolapsa te da Ukrajina mora ostati ujedinjena, cjelovita zemlja. Prema njegovim riječima, ključno je osigurati zajam Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se stabilizirao tečaj nacionalne valute, hrivnje, koja je zabilježila rekordan pad zbog bojazni da je središnja banka "osakaćena" smanjivanjem novčanih rezervi. Također je istaknuo da je u posljednje tri godine iz financijskog sustava Ukrajine otišlo oko 70 milijardi dolara koji se sada nalaze na offshore računima.

Euorpski izbor za novu Ukrajinu

U ukrajinskom parlamentu u četvrtak je formirana nova koalicija pod nazivom "Europski izbor". Koalicija broji 250 zastupnika bivših oporbenih stranaka i frakcija, uključujući Domovinu, Slobodu, Udar, Batkivščinu, skupinu zastupnika "Ekonomski razvoj", Suverenu europsku Ukrajinu, i druge članove. Koalicija će u parlamentu imati više od obične većine (226 mjesta), ali manje od 300 potrebnih mjesta za apsolutnu većinu. Bivša vladajuća stranka, Stranka regija, najavila je da će formirati opoziciju. Prema Ustavu iz 2004., većina u parlamentu može formirati Vladu.

Lider Batkivščine, Arsenij Jatsenjuk, objavio je da se neće kandidirati na predsjedničkim izborima koji će se održati u svibnju.

U međuvremenu, Europska unija objavila je da Aleksandra Turčinova priznaju kao jedinog legitimnom predsjednika Ukrajine. To je politička pljuska svrgnutom Viktoru Janukoviču koji je u današnjem priopćenju objavio da se i dalje smatra predsjednikom Ukrajine.

Ukrajinski parlament pristao je da zemlju vodi koalicijska vlada na čelu s bivšim ministrom gospodarstva Arsenijem Jacenjukom, koji je odmah upozorio da je zemlja na rubu ekonomskog i političkog kolapsa te da Ukrajina mora ostati ujedinjena, cjelovita zemlja

Vlasti u Kijevu poručile su u četvrtak da će svaki pokret ruske vojske izvan granica baze Crnomorske flote u Sevastopolju na poluotoku Krimu smatrati činom agresije.

SAD poziva Rusiju da ne raspiruje napetosti u Ukrajini

SAD je u petak upozorio Rusiju da je raspiruje napetosti u Ukrajini i zatražio objašnjenje što u Ukrajini rade ruska oklopna vozila, rekao je američki državni tajnik John Kerry.

"Zatražili smo objašnjanje o zračnim lukama, oklopnim vozilima i vojnicima na nekoliko lokacija", rekao je Kerry, koji je telefonom razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.

"Iako nam je rečeno da ne sudjeluju ni i kakvom kršenju suvereniteta i da to ne namjeravaju učiniti, ja sam jasno dao do znanja da bi se to moglo protumačiti na krivi način i da je situacija već toliko napeta da bi svi trebali biti jako oprezni, ne raspirivati situaciju i ne slati krive poruke", istaknuo je Kerry.

Rusko ministartvo vanjskih poslova priopćilo je da je Lavrov u razgovoru s Kerryem istaknuo važnost obuzdavanja "ekstremnih radikala" i uvažavanja interesa svih političkih snaga i ukrajinskih regija u pokušajima rješavanja krize.

Od svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča, Rusija optužuje novo ukrajinsko vodstvo za kršenje mirovnog sporazuma s Janukovičem pod pokroviteljstvom EU-a i ignoriranje interesa Ukrajinaca na većinski ruskom istoku i jugu zemlje.

Ukrajina traži hitan sastanak UN-ova Vijeća sigurnosti

Službeni Kijev od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zatražio je hitan sastanak o nagloj eskalaciji krize u Ukrajini, objavili su u petak ukrajinski diplomati.

U pismu se traži "hitan sastanak koji bi se mogao održati već danas", rekao je za Reuters jedan diplomat koji je tražio da ostane anoniman. Drugi diplomat potvrdio je mogućnost da se sastanak održi veću petak.

Pismo je stiglo u 15-člano Vijeće sigurnosti nekoliko sati pošto je ukrajinski parlament priopćio kako će tražiti sastanak radi razmatranja problema u Ukrajini, a u skladu s dogovorom iz 1993., po kojem su se velike sile dogovorile da će jamčiti teritorijalni integritet te zemlje.

Naoružani muškarci zauzeli su dva aerodroma na Krimu, a novo ukrajinsko vodstvo to smatra invazijom i okupacijom ruskih snaga. Smijenjeni predsjednik Viktor Janukovič pojavio se u javnosti u Rusiji nakon jednotjednog bijega. Rusija, stalna čalnica Vijeća sigurnosti s pravom veta, opovrgava svaku umiješanost u zauzimanje aerodroma.

Vijeće sigurnosti u petak će raspravljati o Ukrajini

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održat će u petak zatvoreni sastanak o ukrajinskoj krizi, kao što je tražila nova vlada u Kijevu jer kriza na Krimu prijeti ukrajinskom teritorijalnom integritetu.

Bijela kuća u petak je ponovno od Rusije, stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta, zatražila da poštuje ukrajinski teritorijalni integritet te upozorila kako bi ruska intervencija u Ukrajini bila pogreška.

Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney rekao je to u trenutku kad su na vidjelo počeli izlaziti podaci o akciji u kojoj su naoružani muškarci zauzeli dva aerodroma na Krimu, a što ukrajinske vlasti smatraju invazijom. Po Carneyevim riječima, američke vlasti još pokušavaju točno saznati podrijetlo tih napadača. "Intervencija bi bila teška pogreška", rekao je.

Sjedinjene Države smatraju da predsjednik Viktor Janukovič koji je pobjegao iz zemlje nema više nikakav legitimitet. "Držimo da je Janukovič izgubio legitimitet jer nije obavljao svoje dužnosti i pobjegao je iz Ukrajine", kaže glasnogovornica State Departmenta Jennifer Psaki.

Mala ekipa financijskih stručnjaka Europske komisije putuje u ponedjeljak u Ukrajinu ispitati kolika kojoj je financijska pomoć potrebna toj zemlji, objavili su EU-ovi dužnosnici. Ti predstavnici glavne uprave za gospodarska i financijska pitanja sastat će se s predstavnicima ukrajinskog ministarstva financija i središnje banke. "Prvo moramo precizno saznati koliko im treba", rekao je jedan dužnosnik Komisije. "Čuju se razne brojke, a to zamagljuje stanje". Ukrajina je već objavila da u iduće dvije godine treba 35 milijarda dolara. No kratkoročne potrebe znatno su manje i procjenjuju se na oko četiri milijarde dolara, kažu neki EU-ovi dužnosnici. I Međunarodni monetarni fond šalje inspektore u Ukrajinu. "Financijska situacija u Ukrajini manje je dramatična nego što se čini. Ne postoji neposredna prijetnja od nemogunosti plaćanja dugova", rekao je drugi visoki EU-ov dužnosnik. "Na ljeto će trebati otprilike milijardu eura", dodao je.

Prosvjedi koji su doveli do pada Janukoviča počeli su u studenome njegovom odlukom da odustane od planiranog potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini s Europskom unijom i okrene se bližoj suradnji s Rusijom.

Ukrajina bi ekonomsku korist od sporazuma o slobodnoj trgovini s Europskom unijom imala već nekoliko tjedana nakon potpisivanja, rekao je u petak EU-ov povjerenik za trgovinu i dodao kako EU-ova ponuda i dalje stoji.

"Ponuda još vrijedi, to je sasvim jasno. Mi smo spremni potpisati čim Ukrajina bude spremna", rekao je Karel De Gucht nakon sastanka EU-ovih ministara trgovine u Ateni. "Korist će se vidjeti dva tjedna nakon potpisivanja", dodao je.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova prosvjedovalo je protiv ruskoga upada u ukrajinski zračni prostor i kršenja ugovora o najmu baze crnomorske flote.

Najveći ukrajinski zračni prijevoznik, Ukrainian International, objavio je u petak da je zračni prostor nad Krimom zatvoren. Ruska agencija Interfax ranije je objavila da iz glavnoga grada Kijeva nema letova prema aerodromu u Simferopolju, ali jedan predstavnik aerodroma kaže kako je samo jedan let iz Kijeva kasnio, a ostali lete bez problema.

U telefonskom razgovoru s čelnicima Velike Britanije i Njemačke te s predsjednikom Europskoga vijeća, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako nasilje u Ukrajini ne smije eskalirati, objavio je Kremlj u petak.

Njemačka kancelarka Angela Merkel u tom je razgovoru naglasila kako treba izbjeći svaki potez koji bi mogao voditi u eskalaciju krize, objavio je njezin ured. "Pozvala je na suzdržanost i u svezi s Krimom", objavio je njezin glasnogovornik Steffen Seibert.

Merkel je u petak nazvala i novog ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka i izrazila mu potporu.

Pošto je britanski premijer David Cameron u telefonskom razgovoru s Putinom Rusiji pozvao da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, ministar vanjskih poslova William Hague najavio je kako putuje u Ukrajinu na razgovore s novim vodstvom. "Upravo sam razgovarao s vršiteljem dužnosti predsjednika (Oleksandrom) Turčinovom. U nedjelju putujem u Kijev na razgovore s novom vladom", objavio je Hague na Twitteru.

Po priopćenju britanske vlade, Cameron i Putin su se složili kako će pozitivna ukrajinska budućnost najbolje osigurati izborima koje je prijelazna vlada obećala održati.

U petak je i Janukovič u Rusiji, u Rostovu na Donu održao konferenciju za novinare na kojoj je, između ostaloga, pozvao ruskoga predsjednika Vladimira Putina da bude odlučniji prema novim ukrajinskim dužnosnicima koji su ga smijenili i upozorio ga da Rusija ne smije ostati ravnodušna na događaje u bivšoj sovjetskoj republici Ukrajini.

"Rusija bi morala djelovati, to joj je obveza", rekao je Janukovič koji se sklonio u taj grad na jugu Rusije.

"Poznavajući Vladimira Putina, iznenađen sam što on još ništa ne govori. Rusija ne smije biti ravnodušna, ne smije biti mirno promatrati sudbinu tako bliskog partnera kao što je Ukrajina", rekao je 63-godišnji Janukovič, koji je 21. veljače pobjegao iz Ukrajine.

"Rusija mora upotrijebiti sva sredstva kako bi prestao kaos i teror koji obuzimaju Ukrajinu", rekao je u očitom pokušaju da potakne čvršću reakciju Kremlja na nove proeuropske vlasti u Kijevu.