Foto: Boris Kovačev/Cropix

DISKRIMINACIJA u Hrvatskoj najraširenija je u području rada i zapošljavanja, čak u 63 posto slučajeva, zatim slijede zdravstvena zaštita, pravosuđe, i postupanje policije, pokazali su rezultati istraživanja javnog mišljenja o diskriminaciji u Hrvatskoj, predstavljenog na okruglom stolu "Jačanje Ureda pučkog pravobranitelja u suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj" koji se održao danas u Zagrebu u organizaciji Pučkog pravobranitelja i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.

Socijalno porijeklo i imovinsko stanje istaknuti su kao najučestaliji razlozi za diskriminaciju, dok je nacionalna pripadnost pala s prvog na drugo mjesto. Isticanje imovinskog stanja kao glavnog razloga za diskriminaciju može se pripisati rastu nezaposlenosti i padu ekonomske moći širih slojeva društva.

U 2009. godini kao najučestalija obilježja zbog kojih dolazi do diskriminacije isticani su nacionalna pripadnost, socijalno porijeklo te vjerska pripadnost i spolna orijentacija. U 2012. su zamijenjeni socijalnim porijeklom i imovinskim stanjem, iza kojih slijede nacionalna pripadnost, političko uvjerenje, spolna orijentacija, vjerska pripadnost, spol, itd.

Kada je riječ o percepciji raširenosti diskriminacije, rezultati se donekle poklapaju s podacima koje Pučki pravobranitelj navodi u svom godišnjim izvješću o pojavama diskriminacije za 2011. godinu, upućenom Hrvatskom saboru. Najbrojnije pritužbe u prošloj godini su i tu bile pritužbe u području rada i zapošljavanja, ali najčešća osnova diskriminacije je bila pripadnost manjinskim etničkim skupinama. U izvješću za 2011. godinu navodi se kako se sve veći broj osoba slabijeg imovinskog stanja nalaze u nepovoljnom položaju te sve teže ostvaruju prava i potrebe u pravosuđu i uslugama u područjima zdravstva.

"Rasprave o instituciji pravobranitelja u Hrvatskoj često se vode oko njihovog ustrojstva, kao i oko pitanja što je bolje za ljudska prava - razdvojiti ili objediniti institucije", izjavila je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj. "Kao što znamo, 2011. je predložen novi zakon koji se zalagao se za objedinjenje uloga posebnih pravobranitelja, međutim Ustavni sud ga je odbacio. Naša studija iz 2010. godine predlaže da se neovisnost institucija pravobranitelja nastavi, ali i stavlja naglasak na jačanje suradnje s posebnim pravobraniteljicama. Ti zaključci vrijede i danas", istaknula je Vinton.

Od 2010. godine Pučki pravobranitelj je u partnerstvu s UNDP-om provodio projekt "Jačanje kapaciteta pučkog pravobranitelja" kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije i zaštitu ljudskih prava.