FOTO: Ilustracija

U NJEMAČKOJ danas stupa na snagu zakon, koji definira "minimalac" od 8,50 eura po satu. Zagovornici vjeruju da će time biti uvećana potrošačka moć građana, a protivnici da će on uništiti mnoga radna mjesta, piše Deutsche Welle.

Najprije je Luxemburg još davne 1944., kao prvi u Europskoj uniji uveo pravila, koja reguliraju minimalna primanja. Zato je minimalac u toj zemlji danas najveći u EU – 11,10 eura na sat. Od 28 članica EU-a, 21 ima zakon koji regulira minimalna primanja, ostale, poput Njemačke, imaju tarifne sustave i sporazume.

Taj sustav je u Njemačkoj desetljećima dobro funkcionirao. Ali u međuvremenu je polje niskih primanja ojačalo, sve manji broj zaposlenih pristupa sindikatu, pa su tarifni ugovori postali nedovoljni i neučinkoviti. Na zapadu Njemačke oko 14,6 posto ljudi zarađuje manje od 8,50 eura po satu, na istoku je taj postotak značajno veći – 26,5 posto. U Sjedinjenim Američkim Državama, otkako postoje pravila koja definiraju minimalna primanja (od 1937.), samo pet posto zaposlenih radi za minimalac. Slično je i u Velikoj Britaniji, koja je još 1999. godine primjetila da tarifni sustavi nisu dovoljno učinkoviti kao i pad interesa za sindikalnu zaštitu.

Uvođenjem minimalca, država se po prvi put "opasno miješa u dosadašnje tarfine pregovore", smatraju u Udruženju poslodavaca Njemačke (BDA). Slično razmišljaju i mnogi drugi kritičari, vjerujući da će pravila o minimalnoj zaradi, dodatno otežati potagu za poslom, onima koji su najviše i ugroženi, a to su nedovoljno kvalificirani radnici.

Tamo gde je posao jeftiniji, manje će se ulagati

Michael Burda je stručnjak za tržište rada i suradnik sveučilišta Humbolt u Berlinu. On vjeruje da su radnici koji će primati minimalac, najčešće lošijih kvalifikacija, što ih ekonomski gledano, čini manje produktivnim. Drugim riječima: povećanjem troškova rada, njihova radna mjesta prva nestaju - ulaganjem u strojeve.

Uvođenjem minimalca, industrija brze hrane, gastronomija, hotelijeri i druge branše koje zapošljavaju jeftinu radnu snagu, povećat će ulaganja u kapital, dakle u strojeve. Tako će se smanjiti broj radnih mjesta, smatra ovaj njemački stručnjak i dodaje da bi minimalac mogao dovesti do povećanja plaća u svim platnim razredima - kvalificiranija radna sbaga će htjeti što više udaljiti se od onih koji imaju niže obrazovanje - a, to nagovještava dodatne troškove.

Pogled preko Atlantika

U Americi je "minimalac" trenutno na razini od 7,25 dolara (5,80 eura). Pojedine države imaju vlastita pravila, ali ne smiju spustiti cijenu rada ispod one određene na federalnoj razini. Tko ima obitelj, može računati na izvjesne porezne olakšice, umjesto pomoći za nezaposlene.

Velika Britanija, gdje su minimalna primanja na razini od 6,50 funti (8,20 eura) i to za zaposlene građane starije od 21, također postoji sustav poreznih olakšica za one s niskim primanjima, piše Deutsche Welle.