Foto: Utrecht/Public domain/Wikipedia

NIZOZEMSKI grad Utrecht započinje eksperiment s bezuvjetnim temeljnim dohotkom kako bi se utvrdio njegov utjecaj na društvo. Gradske vlasti u suradnji sa sveučilištima žele provjeriti funkcionira li temeljni dohodak u realnom životu i s pokusom kreću po završetku ljetnih praznika.

Temeljni dohodak podrazumijeva bezuvjetno primanje mjesečnog iznosa dovoljnog za pokrivanje životnih troškova, a pilot projekt bi trebao utvrditi kako će ljudi iskoristi ekonomsku slobodu, odnosno hoće li izabrati dodatni rad, vrijeme posvetiti obiteljima, volontiranju, dokolici, učenju ili zabavi.

Prije ideoloških rasprava

Victor Everhardt, gradski vijećnik zadužen za rad i dohodak nudi detalje za DeStadUtrecht.nl i kaže: "Jedna će grupa primati kompenzaciju uz praćenje rashoda, druga će dobiti temeljni dohodak bez ikakvih uvjeta. Naravno, tu je i kontrolna grupa koja će novac primati po ustaljenim pravilima".

"Naši podaci pokazuju da manje od 1.5 posto ljudi zlorabi socijalna primanja, ali, prije nego što se upustimo u svakovrsne principijelne rasprave trebamo li u to krenuti ili ne, mi moramo proučiti da li temeljni dohodak uistinu funkcionira. Što se događa kad netko dobije mjesečni iznos bez pravila i kontrola? Hoće li netko pasivno sjediti kod kuće ili će ljudi iskoristiti priliku da se razviju i pruže svrsishodan doprinos društvu?"

Everhardt očekuje da će do jeseni dozvole za provođenje eksperimenta dobiti i drugi gradovi u Nizozemskoj, uključujući Nijmegen, Wageningen, Tilburg i Groningen te tako omogućiti iscrpnije istraživanje.  

Milom ili silom

Ideja o temeljnom prihodu nije nova, među prvima je zagovara prosvjetitelj Thomas Pain u pamfletu "Agrarna pravda" napisanom 1795. godine. Stoljećima na marginama, ona je aktualizirana tijekom posljednje Velike recesije koja je započela u 2007. godini i danas predstavlja učestalu temu za političare i ekonomiste.

Stav da će razvoj tehnologija, milom ili silom, čovjeka osloboditi od rada postaje sve uvrježeniji, zbog čega su slični pilot projekti već provedeni ili se provode u Francuskoj, Kanadi, Namibiji, Brazilu i Indiji gdje su redom pokazali pozitivne socijalno-ekonomske učinke. Štoviše, dva pilot programa koja su 2013. godine provedena u ruralnim sredinama indijske države Madhya Pradesh sugeriraju da temeljni dohodak usmjeren na najsiromašnije rezultira svojevrsnim društvenim preporodom prema većini pokazatelja.   

Pojedine nacije imaju priliku i za alternativne eksperimente s "temeljnim prihodom", tako Aljaska svim građanima isplaćuje "dividendu" na prihode od nafte iako taj iznos nije niti približno dovoljan za godišnje životne potrebe. U drugim nacijama, poput Finske, raspravu o temeljnom dohotku potiču ekonomske nevolje za koje je teško pronaći tradicionalne odgovore. Suočena s rastućom nezaposlenošću i skučenim manevarskim prostorom unutar monetarne unije Finska uz javnu deklaraciju o "liječenju mjerama štednje" također priprema "plan B" i u dokumentu objavljenom prošlog mjeseca traži "Implementaciju eksperimenta o temeljnom prihodu".