Vakula za Index otkriva kakva nas čeka zima i tko je kriv za "dugo, toplo ljeto"
Foto: Sanjin Strukić/Pixsell
ZORAN VAKULA, glavni meteorolog HRT-a ovog se ljeta našao na udaru brojnih kritika nakon što su mediji prenijeli njegovu prognozu "dugog toplog ljeta". Vakula tvrdi kako su tu mediji zakazali, a ne on. Napominje kako su upravo brojni mediji prognozu iznadprosječnosti izjednačili s vrućinom i dugim toplim ljetom bez da su podrobnije tvrdi, čitali njegove tekstove.
"Prognoze iznadprosječnosti ovoga ljeta prilično su se ostvarile", tvrdi Vakula i dodaje kako iznadprosječno toplo ne znači uvijek i vruće, a ni "dugo toplo".
Međutim priznaje kako se jedino tadašnja prognoza za kolovoz nije pokazala ispravnom, no kaže kako je i na to upozoravao. U intervjuu za Index otkriva zašto su Hrvatsku zahvatile velike poplave. Progovara o HAARP-u za kojeg tvrdi da ima dobrih strana, kao i neki drugi slični projekti kojegdje po svijetu, posebice za komunikaciju i navigaciju.
Ovaj meteorolog na čije se prognoze mnogi oslanjaju progovara o tome kako se osjeća kad je na udaru kritika, posebice tijekom ovog ljeta. Dodaje kako nije na društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera, iako čuje da ondje, posebice na Facebooku ima nekoliko stranica za koje mnogi ljudi misle da su njegove.
U intervjuu za Index otkriva i kakva nas zima očekuje. Iako napominje kako ne smijemo zaboraviti da se trenutačno ne mogu prognozirati lokalne ekstremne vremenske pojave, ipak dodaje, kako je za očekivati će ih biti.
Još u lipnju ste najavili dugo toplo ljeto, no ništa od toga. Da li je uopće moguće takve prognoze dati par mjeseci unaprijed?
Ako se pozornije pročitaju moje "najave", objavljene u Meteo kutku na HRT-u moći će se naći kako sam prognozirao veliku vjerojatnost iznadprosječno toplih mjeseci (podrobnije, od riječi do riječi, stavljam i na kraj ovog intervjua). Prognoze iznadprosječnosti ovoga ljeta prilično su se ostvarile. No, iznadprosječno toplo ne znači uvijek i vruće, a ni "dugo toplo". Na žalost, mnogi su novinari i/ili urednici koji stavljaju naslove, iznadprosječnost izjednačili s vrućinom, "dugim toplim ljetom" i još koječim, bez da su podrobnije čitali tekstove. Bila im je važno imati dobar naslov, i još po mogućnosti s barem malo senzacije i "bombastičnosti", koji će ljudi pogledati, možda poneki i pročitati tekst, koji katkad nije imao veze s naslovom...
Ništa neobično, ali za mene neugodno, jer mi prošlih tjedana, pa i mjeseci, ljudi često prigovaraju zbog netočne prognoze za ljeto... A koliko je točna ili ne točna, može se vidjeti u službenim priopćenjima DHMZ-a, koja su vidljiva i na http://klima.hr/ocjene_arhiva.php - ljeto je dobilo ocjene od "normalno" do "vrlo toplo", pri čemu je lipanj ponegdje bio i «ekstremno topao», baš kao što se i prognoziralo još potkraj veljače. Međutim, tadašnja prognoza za kolovoz nije se pokazalo ispravnom. No, i na to sam upozoravao – kako te prognoze nisu dovoljno pouzdane, i kako valja pratiti buduće izračune.
U kasnijim prognozama spominjalo se da će kolovoz u većini Hrvatske biti stabilniji od srpnja, što se i dogodilo. Naravno, dojmovi mnogih su sasvim drukčiji jer smo u većini Hrvatske imali prilično kišno ljeto, ponegdje i ekstremno kišno, pri čemu je kiša bila i česta i obilna. Osjećaj topline nije bio izražen, a nije mogao ni biti. Izostala su dugotrajnija razdoblja vrućih i suhih dana. Najtopliji dan ovoga ljeta, i u meteorološkom smislu, a vjerojatno i "Gospodnjega", bio je gotovo diljem Hrvatske još oko 11. lipnja, što je i svojevrstan ekstrem jer je malo gdje i kada u povijesti mjerenja bilo tako vruće u tom dijelu godine.
Osim toga, prošla su ljeta, prema službenim klimatološkim ocjenama, bila većinom "ekstremno topla" i "vrlo topla", s nekoliko izraženijih toplinskih valova, ili barem duljih nizova vrućih dana. Slične ocjene ovogodišnjem ljetu, bile su u većini Hrvatske 2005. godine, ako se još tkogod sjeća...
Inače, dugoročne prognoze već desetljećima postoje u svijetu, pa i u Hrvatskoj. Posljednjih su godina prilično napredovale, iako, naravno, u pouzdanosti i dalje znatno zaostaju za kratkoročnijim prognozama... Uostalom, ni načini verifikacije su različiti... Ponešto o mjesečnim i sezonskim prognozama može se naći i na internetskim stranicama ECMWF-a, jednog od vodećih meteoroloških središta u kojem se one izračunavaju, pri čemu se iskustva i verifikacije o različitim kompjutorskim izračunima i primjenama u mnogim zemljama Europe nalaze ovdje.
Na temelju čega ste došli do zaključka da nas čeka dugo toplo ljeto?
To nije bio moj zaključak. Ne sjećam se da sam takvo što negdje napisao ili javno rekao. Žao mi je što su me ljudi tako shvatili. Moji pokušaji da ljudima pojasnim mogućnosti današnje meteorologije očito nisu dovoljno dobri. Morat ću ili odustati od toga ili se još više potruditi, iako sumnjam da ću ikada uspjeti sve zadovoljiti, posebice one koji vole samo da-ne odgovore, a ne vole vjerojatnosnu prognozu. Naime, koliko god stručnjaci iz različitih dijelova znanosti proučavaju, zaključuju i primjenjuju metode fizike, matematike, informatike, kemije, biologije i dr. sumnjam da ćemo ikada imati 100% točnu prognozu svih meteoroloških elemenata ne samo za više dana unaprijed, nego i za dan dva.
Mnogi upravo zbog te najave zbijaju šale na vaš račun preko društvenih mreža, kako to doživljavate?
Nisam na društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera, iako čujem da ondje, posebice na fb, ima nekoliko stranica za koje mnogi ljudi misle da su moji. Čak se, navodno, i pokušavaju dopisivati sa mnom!? Uostalom, i uredništvo Index.hr-a nedavno sam zamolio da makne komentare nekoga tko se predstavljao mojom fotografijom i imenom. Neke šale i komentare povremeno mi dojavljuju prijatelji. Žao mi je što ih ima, ali i to je sastavni dio mojeg posla. I to ne zbog moje krivice, osim ako se pod nju ne ubraja i povremeno pisanje i promocija meteorologije i dugoročnih prognoza... Možda bi u ovom slučaju najbolje odgovaralo ono, pomalo legendarno: "razumio sam optužnicu, ali se ne osjećam krivim"... Bavim se poslom koji je javan, i svakodnevno na udaru kritika.
Nije ugodno, ali radio sam i znatno neugodnije i napornije stvari. Volim svoj posao, koji mi je i hobi, i trudim se raditi ga što je moguće kvalitetnije. Naravno, greške je u prognoziranju vremena nemoguće izbjeći.
Jesu li vas gledatelji kontaktirali da pitaju kad će početi pravo ljeto?
Gotovo svakodnevno me barem netko nešto pita o vremenu, pa i o ljetu.
Ove godine Hrvatsku su pogodile teške poplave koje se i dalje nastavljaju, da li je i koliko moguće unaprijed prognozirati veliku količinu oborina?
Prognoza oborine, i količine, i mjesta, i početka i duljine trajanja, znatno je teža od prognoze temperature, i u kratkoročnim prognozama, i u dugoročnim. No, pozitivni pomaci uočavaju se u tom dijelu meteorologije. Prognoze ukupne sezonske količine oborine, pa i mjesečne, za šest mjeseci unaprijed, za naš dio Europe imaju vrijednost. Ne znatno veću od one kada bi se prognoziralo samo na temelju srednjih višegodišnjih vrijednosti iz povijesti, ali uočljivu.
Zbog čega su Hrvatsku toliko zahvatile oborine?
Globalna cirkulacija u atmosferi poremetila se, u odnosu na onu koju smo najčešće imali. I to barem od prošle zime, koja je za većinu bila neuobičajeno hladna u većem dijelu Sjeverne Amerike, a topla u Europi. Izračuni dostupnih mi kompjutorskih modela atmosfere nisu upućivali na tako izražena odstupanja. I proljeće je u većini Hrvatske bilo znatno iznad prosjeka, i temperature, i oborine – na žalost, posljedice poplava još su vidljive. Tijekom ljeta smo također imali neuobičajeno učestale i dugotrajne ciklone, a izostale su anticiklone, koje nam donose stabilno, ljeti često i vruće, pa i vrlo vruće vrijeme.
Da li se vi u potpunosti oslanjate na prognoze ili za svaki slučaj ponesete kišobran iako nije najavljena kiša?
Ovisno od vremenske situacije, procijenjene vjerojatnosti za kišu, a i boravka na otvorenome. Uglavnom se oslanjam na prognozu. I rijetko pokisnem.
Primite li ikad pozive razočaranih gledatelja kad se ne ostvari prognoza koju ste dali?
Ima i toga. I opravdanih, ali i neopravdanih. A pamtim i kritike zbog prognoza, svakodnevnih, ne dugoročnih, koje uopće nisam radio, čak i kada sam bio na godišnjem odmoru.
Često se po pitanju prognoza javljaju kojekakvi teoretičari zavjera tvrdeći da na sve utječe HAARP, kako to komentirate?
Neprijeporno je da ljudi od davnina pokušavaju djelovati na vrijeme i pojave oko sebe. Molitve i ples spadaju u benignije načine, crkvena zvona su već malo viši stupanj, a zamjetno viši su umjetna djelovanja na vrijeme, poput unošenja različitih kemijskih sredstava u atmosferu raketama, zrakoplovima, generatorima... Zašto ih ne bi bilo još? Ljudski mozak ima neslućene mogućnosti. Posebice ako postoje interesi, a postoje. Na žalost, ne svi za dobrobit čovječanstva ili barem velike zajednice ljudi, nego za pojedinačnu dobrobit, na račun drugih.
U CERN-u sam bio, i vidio kojekakva postrojenja, za koja vjerujem da služe znanosti u pozitivne svrhe. Vjerujem i da HAARP, navodno američki civilni i vojni istraživački program za istraživanje Zemljine atmosfere, posebice više, ima dobrih strana, kao i neki drugi slični projekti kojegdje po svijetu, posebice za komunikaciju i navigaciju. Vjerujem da su u barem neke od njih utkane i ideje Nikole Tesle. Nadam se za dobrobit ljudi. Iako je teško samo dobivati, bez da se nešto i gubi...
HAARP nisam vidio uživo, ali godinama se već piše i priča o njemu, i o pokušajima djelovanja na vrijeme pomoću njega. Ako to uistinu čine, izgleda da im barem povremeno i uspijeva. Tolika količina raznovrsnih meteoroloških ekstrema kojegdje po svijetu, pa i u Hrvatskoj, posljedica je uobičajenog života Zemlje, ali čini mi se iznimno vjerojatnim, i kojekakvog djelovanja čovjeka. Zašto ne i pomoću HAARP-a?
Kakva nas zima očekuje?
I najnoviji izračuni kompjutorskim modela atmosfere, iz različitih dijelova svijeta, za naš dio Europe za sljedeće mjesece i sezone, sve do čak ožujka, daju veliku vjerojatnost za barem prosječnu temperaturu i oborinu, štoviše, većinom čak pozitivno odstupanje od prosječnih vrijednosti, posebice temperature. No, to ne znači da će svi dani i tjedni, pa možda i dulja razdoblja biti toplija od prosjeka. Sjetite se prošle zime, koja je u prosjeku bila "vrlo topla", pa i "ekstremno topla", ali je svejednako bilo štete od hladnoće i kiše koja se smrzavala u dodiru s podlogom, posebice u Gorskome kotaru.
Stoga molim nemojte staviti u naslov: "Vakula prognozira dugu toplu zimu". Postoji i mogućnost za hladnije mjesece i sezone. Istina, mala, ali se ne smije zanemariti. Također, valja ne zaboraviti kako se trenutačno ne mogu prognozirati lokalne ekstremne vremenske pojave, ali za očekivati je da će ih biti. Unatoč tomu što bi se moglo pomisliti kako smo u 100 i više godišnjoj povijesti mjerenja na ovim prostorima, na zagrebačkome Griču, primjerice, čak od prosinca 1861., već imali sve što se može.
I naravno, za podrobnije i pouzdanije vremenske prognoze valja pratiti one za kratkoročnije razdoblje, posebice do 5, 6 dana unaprijed, i to ne samo na pametnim telefonima i raznoraznih internetskim stranicama koje uglavnom daju po jedan izračun nekog kompjutorskog modela atmosfere, nego one koje izrađuju školovani meteorolozi s dugogodišnjim iskustvom u prognoziranju, posebice iz DHMZ-a, gdje prognoze temelje na svakodnevno i stotinjak izračuna različitih modela atmosfere. Mnoge od tih prognoza mogu se svakodnevno čuti na Hrvatskom radiju i vidjeti na Hrvatskoj televiziji, a i na teletekstu i drugim medijskim platformama HRT-a.
Facebook
Google