Vodstvo vojvođanskih Hrvata žali se na diskriminaciju u Subotici
Foto: Hina
PREDSJEDNIK Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić u petak je u Subotici izjavio da će obavijestiti međunarodne organizacije o nastavku politike diskriminacije bunjevačkih Hrvata u Vojvodini.
Kao posljednji u nizu slučajeva diskriminacije naveo je zabranu održavanja znanstveno-stručnoga skupa o identitetu bunjevačkih Hrvata u Gradskoj kući koju je izrekao gradonačelnik Subotice Jeno Maglai.
Gradonačelnik je svoju odluku obrazložio željom da se ne miješa u spor o nacionalnoj pripadnosti bačkih Bunjevaca.
Maglai: Neću dopustiti prebrojavanje krvnih zrnaca građana Subotice
"Dok sam ja gradonačelnik Subotice neću dopustiti prebrojavanje krvnih zrnaca građana Subotice i stvaranje tenzija u našem gradu", izjavio je Maglai.
U Vojvodini živi skupina Bunjevaca koja niječe hrvatsku pripadnost i u tome ima potporu državnih tijela Srbije.
Slaven Bačić je za odluku o zabrani korištenja Gradske kuće rekao da je uznemirujuća te da je ona nastavak miješanja države, a sada i subotičke lokalne samouprave u identitetski spor o pripadnosti Bunjevaca, i to na štetu bunjevačkih Hrvata.
Bačić je rekao da se gradonačelnik na ovaj način otvoreno svrstao na stranu onih Bunjevaca koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati, budući da je u istom prostoru održan skup u organizaciji institucija Bunjevaca, nehrvata.
Okrugli stol su zajednički organizirali Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i katedra za manjinske zajednice i kulture odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
"Nedvojbena je hrvatska pripadnost svih Bunjevaca"
Svi Bunjevci, pa i oni koji žive u Srbiji, pripadaju hrvatskom narodu - pokazale su brojne znanstvene studije i istraživanja, izjavila je etnologinja iz Zagreba Milana Černelić.
"Nedvojbena je hrvatska pripadnost svih Bunjevaca, znači ne pripadaju nekoj drugoj etničkoj skupini. Imaju zajedničko podrijetlo. A da ne govorimo o njihovu govoru, bunjevačkoj ikavici koja je nedvojbeno dijalekt hrvatskog jezika", rekla je Černelić.
U radu skupa sudjelovali su etnolozi, povjesničari i lingvisti iz Hrvatske, Mađarske i Vojvodine.
Izlaganja sudionika pratili su predstavnici državnog Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Hrvatske matice iseljenika te hrvatska diplomacija u Srbiji.
Veleposlanik Gordan Markotić rekao je kako pokušaje umjetne podjele bunjevačkih Hrvata smatra otvorenim pitanjem u odnosima Srbije i Hrvatske.
Sudionici skupa, kako se čulo, drže prijepornim raširena stajališta u Srbiji o nehrvatskoj pripadnosti Bunjevaca, jer ona nisu utemeljena na znanosti.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati