Foto: FAH

SRPSKI premijer Aleksandar Vučić uputio je pismo dužnosnicima Europske unije u povodu odluke Republike Hrvatske o jednostranom zatvaranju graničnih prijelaza, priopćio je u srijedu u Beogradu vladin ured za medije, dok je istodobno srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić ustvrdio da "Hrvatska vodi trgovinski rat protiv Srbije".

Vučić je, kako se navodi, pismo uputio predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schulzu, predsjedniku Europske komisije Jean-Cloudeu Junckeru, potpredsjednici Europske komisije i visokoj predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogerini te europskom povjereniku za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesu Hahnu.

Premijer Vučić jučer je, nakon izvanredne sjednice vlade i najavljenih protumjera Beograda na odluku Zagreba o zatvaranju graničnog prijelaza Bajakovo-Batrovci za teretni promet iz Srbije, priopćio da Srbija neće posegnuti za mjerama do srijede u ponoć te da će u međuvremenu, u razgovoru s hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem, nastojati naći rješenje.

Srpske tvrtke tužit će Hrvatsku

Vučić danas nije želio komentirati mjere koje je srpska vlada pripremila u slučaju da granični prijelazi ne budu otvoreni, javlja Tanjug.

"Vjerujem u razum hrvatskog rukovodstva, vjerujem u EU", komentirao je Vučić.

Upitan tko će i kako srpskim privrednicima nadoknaditi štetu, Vučić je rekao da tvrtke iz Srbije preko Privredne komore traže načine kako da pred hrvatskim i međunarodnim sudovima tuže Hrvatsku, a da srpska država to ne može uraditi.

"Mi ne možemo preuzeti odgovornost koju kao država nemamo i da budemo krivi za nešto za što nismo, a apsolutno ni za što nismo krivi", dodao je.

Vučiću "Šaraj brate malo" nije smiješno

Vučić je rekao da je na opasku premijera Milanovića "Šaraj brate malo" lako dati i duhovitiji odgovor, ali mu u ovom trenutku nije do smijeha nego do ozbiljnosti i odgovornosti.

"Borimo se i radimo sve da se kriza okonča, šutimo i radimo. Zato pozivam na razum, ozbiljnost i odgovornost", rekao je Vučić.

"Nije mi do šala, smijeha niti bilo čega drugog, već sam veoma zabrinut i zato sam pisao pisma cijelu noć u težnji da dobijem razuman odgovor od Europske unije", rekao je Vučić.

"Europski povjerenik Johannes Hahn dolazi u petak. Čekan da vidim što će on reći, gdje je Srbija pogriješila", dodao je srbijanski premijer.

Dačić: Ako žele sukobe, nema nikakvih problema

Prvi potpredsednik srbijanske vlade i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je u srijedu ujutro, gostujući u programu Tv Pink, kako Hrvatska vodi trgovinski rat protiv Srbije te da Srbija ima pripremljene protumjere. "Ako žele sukobe, nema nikakvih problema", rekao je Dačić istaknuvši da su pripremljene mjere samo odgođene i da Srbija ima sva prava zaštititi državu i gospodarstvo.

Dačić je dodao da je Srbija suočena s ultimatumom i da su zemlje "zbog ovoga ratovale u prošlosti", ali da Beograd ne želi bilo kakve sukobe, prenijela je agencija Tanjug.

Odgovarajući na Milanovićeve navode da Srbija neće uvesti nikakve mjere protiv Hrvatske, jer bi to bile mjere protiv EU, Dačić je rekao da je Hrvatska suspendirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i jednostrano uvela mjere protiv Srbije, onemogućila Srbiji normalan promet, protok robe i kapitala i ljudi, što su osnovne tekovine EU te da je prekršila europske konvencije.

Srbijanski šef diplomacije najavio je da će tijekom dana razgovarati s kolegama iz Rumunije, Bugarske i još nekih zemalja, koje želi upoznati sa situacijom.

Vozači kamiona su sinoć, nakon višednevnog čekanja na prijelazu Bajakovo, potpuno blokirali granični promet, pa su automobili i autobusi preusmjereni na prijelaz Šid-Tovarnik. 

Objavljeno Vučićevo pismo

U međuvremenu je objavljeno pismo poslano nekim od čelnih ljudi Europske unije u kojem se Vučić požalio na ponašanje Hrvatske. Pismo, objavljeno na službenim stranicama srbijanske Vlade, prenosimo u cijelosti.

"Upućujem vam pismo kako bih vam ponovo skrenuo pažnju na situaciju na zapadnom Balkanu, u kojoj je naš susjed, Republika Hrvatska, država članica Europske unije, zatvorila granične prelaze za protok robe iz Republike Srbije, zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

Agresivnim i neprihvatljivim mjerama, Republika Hrvatska je drastično pogodila naše nacionalne i vitalne ekonomske interese, ali i snažno podrila regionalne odnose i stabilnost, imajući u vidu cjelokupan kontekst procesa regionalnog pomirenja, kao i otvorena i neriješena pitanja, koja još postoje u našim bilateralnim odnosima.

Na osnovu mog nedavnog razgovora sa predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, želio bih da ponovo potvrdim spremnost Republike Srbije da održi otvoren dijalog sa svim regionalnim partnerima o mogućim rješenjima za migrantsku krizu.

Jednostrana odluka Hrvatske da zabrani prolaz teretnog prometa nikako nema veze sa rješavanjem europske migrantske krize, već sa kršenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što direktno nanosi štetu ekonomskoj suradnji Srbije sa Europskom unijom.

Dok Vlada Republike Srbije ulaže napore, i ljudske i financijske, da otvori prihvatne centre, jedna država članica Europske unije jednostrano nam zatvara granicu za sve ekonomske aktivnosti, uključujući i prijevoz robe.

U situaciji migrantske krize koja se pogoršava svakog dana na zapadnobalkanskoj ruti, u kojoj Srbija reagira na najozbiljniji, ljudski i odgovoran način zasnovan na europskim vrijednostima, zamolio bih vas da pozovete Republiku Hrvatsku, kao službenu državu članicu Europske unije, da se konačno počne tako ponašati.

Kao što sigurno znate, Srbija nije uvela nikakve slične mjere prema bilo kojoj od susjednih država, bilo da je zemlja kandidat ili članica obavezna poštovati Dublinske propise, bilo da je zemlja kandidat koja mora poštovati obaveze koje proizilaze iz aranžmana vizne liberalizacije.

Naprotiv, Srbija je sama snosila sve troškove migrantske krize, bez bilateralne financijske podrške ili financijske podrške Europske unije. Troškovi za registraciju migranata i nabavku hrane iznosili su 20.000 eura dnevno tokom protekla četiri mjeseca. Ukupni troškovi su daleko veći, dok su operativni za samo jedan prihvatni centar procijenjeni na pola milijuna eura mjesečno.

Jednostrana odluka bez presedana Republike Hrvatske da zatvori granice za teretni promet predstavlja direktno kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Republike Srbije.

Jednostrano zatvaranje granice je u suprotnosti sa ciljevima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju definiranim u članu 1. ovog sporazuma, a posebno u suprotnosti sa ciljem doprinosa političkoj, ekonomskoj i institucionalnoj stabilnosti u Srbiji, kao i stabilizaciji u regiji.

Otvaranje granica i uspostavljanje ekonomskih odnosa na zapadnom Balkanu je najopipljiviji oblik suradnje, obično daleko razvijeniji nego politički odnosi na zapadnom Balkanu.

Željeli bismo istaknuti da je ekonomska suradnja ono što je pokretalo proces pomirenja u Zapadnoj Europi poslije Drugog svjetskog rata. Podizanje ograda i zatvaranje granica negira samu nit pomirenja i proces europskih integracija na kontinentu.

Osim kršenja ciljeva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Republika Hrvatska svojom jednostranom odlukom krši nekoliko drugih važnih članaka ovog sporazuma, kao što je članak 36, koji predviđa da nikakve nove naplate, koje imaju ekvivalentan efekt, neće biti uvođene u trgovini između Unije i Srbije. Zatvaranje granica predstavlja krajnju kvantitativnu restrikciju.

Svjesni da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u članu 45. omogućava zabranu uvoza, izvoza ili robe u tranzitu, opravdano po osnovi javne sigurnosti, moramo istaknuti da on, također, predviđa da te zabrane ili ograničenja ne predstavljaju sredstva arbitražne diskriminacije ili prikrivene restrikcije po trgovinsku razmjenu između ugovornih strana.

Smatramo da zatvaranje granica za teretni promet predstavlja disproporcionalno i diskriminativno ograničenje, koje ne služi kontroli migracije. Ovo Srbiju dodatno stavlja u težak položaj, imajući u vidu da dvije trećine ukupnog srpskog izvoza ide ovom rutom.

Potpisnice Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju su, također, obavezane članom 129, u kojem piše da bi se ugovorne strane trebale konzultirati jedna sa drugom prije donošenja odluka poput ove, i da u izboru mjera prioritet mora imati ona koja najmanje ometa funkcioniranje ovog sporazuma. Zatvaranje granica bez konzultacija sa Srbijom predstavlja veoma zabrinjavajući vanjskopolitički čin.

Osim toga, ovaj jednostrani čin negira cjelokupan Protokol 4 o tranzitu, a naročito njegov članak 11, koji ima za cilj omogućiti slobodan tranzit između ugovornih strana.

Podsjetili bismo vas na to da je Europska komisija procijenila da Republika Srbija bez ikakvih problema primjenjuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i da se uvijek konzultirala sa Europskom komisijom prije donošenja odluka koje se tiču primjene Sporazuma, ponašajući se kao iskrena strana Sporazuma i pouzdan partner Europske unije.

Srbija se uvijek pridržavala svojih međunarodnih obaveza i potpisanih sporazuma.

Smatramo da je jedna od osnovnih vrijednosti Europske unije i procesa europskih integracija odgovornost i poštovanje preuzetih obaveza. Zbog toga je Srbija konkurirala za članstvo u Europsku uniju, dijeleći te vrijednosti. Srbija od najviših predstavnika institucija Europske unije traži da podsjeti države članice da je praksa jednostranog kršenja Sporazuma neprihvatljiva i predstavlja njegovo flagrantno kršenje.

Sa ekonomske strane, Republika Srbija je već pretrpjela ogromne štete prouzrokovane poplavama, u iznosu do 1,7 milijardi eura u 2014. godini.

Imajući za cilj fiskalnu konsolidaciju, Vlada Republike Srbije poduzela je veoma ozbiljne socijalne mjere, poput smanjenja plaća u javnom sektoru i penzija, kao i reforme javnog sektora, sa snažnim naglaskom na reorganizaciji i smanjenju radnih mjesta u javnom sektoru. Rezultate fiskalne konsolidacije pohvalila je i Europska komisija, i nedavno misija Međunarodnog monetarnog fonda tokom svoje uspješne revizije financijskog aranžmana, koji Srbija ima sa Fondom.

Daljnji negativni utjecaj može proizaći iz neekonomskih barijera za ulazak koje Hrvatska podiže. To ne samo da može povećati ekonomski pritisak na Srbiju, već i da nanijeti štetu ukupnim naporima usmjerenim ka unapređenju regionalne ekonomske slike.

Posljednja najava koja dolazi iz Republike Hrvatske sigurno ne doprinosi predvidljivosti, koja je od suštinskog značaja za razvoj ekonomskih i dobrosusjedskih odnosa.

Od početka pristupnih pregovora Srbija je posvećena unapređenju bilateralnih odnosa sa svim susjedima, što nije pozdravljeno od strane svih njenih susjeda. Kao iskren partner Europske unije i kao zemlja kandidat, ne želimo da vjerujemo da će Europska unija dozvoliti jednoj od svojih država članica da uključi cijelu Europsku uniju u kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i nanese štetu ekonomskim odnosima između Europske unije i Srbije.

Stoga se, zaista, nadam da će mjere koje su uvedene Srbiji biti ukinute u što kraćem roku, kako bismo izbjegli primjenu recipročnih mjera.

Želio bih još jednom naglasiti osobnu spremnost i posvećenost rješavanju svih pitanja sa našim susjedima putem političkog dijaloga, bez ekonomske štete po bilo koju stranu, kao i da se nadam da ćemo moći da izbjegnemo svaku sličnu mjeru u budućnosti. Istovremeno, kao buduća članica Europske unije, nadamo se da ćemo sudjelovati u sveobuhvatnom europskom rješenju za migrantsku krizu, koja nas sve pogađa“, navodi se u pismu.