Foto: JLP

SVE je više mlađih djevojaka, najčešće onih sa srednjom školom, koje ne vide kamo usmjeriti svoj život. Godinama u potrazi za poslom, očajne jer ne vide svijetlu budućnost, odlučuju se za rizičan korak - "udaju za papire".

Marina (podaci poznati redakciji) ima 22 godine, nema obaveza, kredita, ni dečka. Od kada je maturirala radila je privremene poslove, od konobarenja do čišćenja, a uglavnom su to bili sezonski poslovi koje je obavljala u Austriji i Njemačkoj jer dobro govori njemački jezik. Ostatak godine živjela je roditeljima na "grbači", sve dok nije uzela stvar u svoje ruke i odlučila se udati u Njemačkoj.

"Prodajem državljanstvo za 10 tisuća eura"

"Majka i otac su sve teže izlazili na kraj s financijama, a ja nisam uspjela naći posao koji bi mi omogućio da barem pokrijem svoje osobne troškove. Tada mi je sinula ideja koja nije zapravo ni toliko neuobičajena – da se udam za papire."

Marina je mladića s njemačkim državljanstvom pronašla preko poznanika. Kontaktirala ga je, a dogovor je ubrzo bio sklopljen: "Nazvala sam ga potpuno nervozna. Bio je izrazito susretljiv, a vrlo brzo smo razradili sve do detalja. Moj dio je bio da mu u tri godine, koliko moramo biti u braku da bih dobila njemačko državljanstvo, na rate isplatim 10 tisuća eura. Pristala sam bez razmišljanja."

Takav brak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima naziva se "brakom iz koristi", a sklapa se radi izbjegavanja uvjeta koji su potrebni za ulazak i boravak stranca. Okolnosti koje mogu ukazivati da je brak sklopljen iz koristi su da bračni drugovi ne održavaju bračnu zajednicu, ne daju dosljedne osobne podatke, ne govore jezik koji oboje razumiju te ako su za sklapanje braka dana materijalna sredstva.

Strah od inspekcije

Mjesec dana poslije, nakon što je izvadila sve potrebne dokumente u Hrvatskoj, Marina se uputila u München kako bi upoznala svog budućeg "supruga". On je pripremio dokumente, a ona ih je trebala samo potpisati.

"Sve ostalo je proteklo dobro", objašnjava Marina, "dio robe i svojih stvari sam ostavila u njegovom stanu za slučaj da nas inspekcija posjeti, a ostalo u svom stanu. Započeo je moj novi život."

U Republici Hrvatskoj postoji ustaljena policijska procedura u ovakvim slučajevima, a ona uključuje brojne posjete parovima kojih "osumnjičeni" nisu uvijek ni svjesni, a provode ih iskusni policijski operativci. One se sastoje od razgovora s parom i raznih pitanja o međusobnim supružnicima.

"U postupku odobravanja privremenog boravka strancima u svrhu spajanja obitelji, policijski službenici imaju ovlast prikupljati, provjeravati i na drugi način obrađivati podatke o strancima koji traže spajanje obitelji, sukladno odredbi članka 53. Pravilnika o postupanju prema strancima ("NN" 14/2013.). Prvenstveno se to odnosi na okolnosti upoznavanja supružnika, koliko dugo su bili "u vezi" prije stupanja u brak, jesu li već ranije bili u braku i imaju li djecu iz tih brakova, gdje su (kod koga) zaposleni i koliko dugo, da li su prijavljeni na istoj adresi stanovanja, tradicija prilikom sklapanja braka i slično. Osim provjere sa samim bračnim drugovima u njihovom vlastitom domu, provjere se obavljaju i kroz razgovor s drugim građanima. Uobičajeno je da se stranci na odobrenom privremenom boravku u bilo koju svrhu redovno provjeravaju jednom u šest mjeseci, a u slučaju pojave sumnje u svrhu boravka i češće, ovisno o okolnostima", pojašnjavaju iz Odjela za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Policijske uprave osječko-baranjske.

Protjerivanje kao kazna

Strana osoba koja stupi u bračnu zajednicu iz koristi kako bi sebi priskrbila beneficije državljanstva može biti kažnjena s najviše godinom dana zatvora ili novčanom kaznom. No, nisu samo stranci podložni kaznenom progonu.

U slučaju da se otkrije kako je brak iz koristi, u Republici Hrvatskoj rješenje o protjerivanju donosi Ministarstvo, policijska uprava, odnosno policijska postaja. Zabrana ulaska i boravka izrečena rješenjem o protjerivanju ne može biti kraća od tri mjeseca ni duža od 20 godina. Utvrdi li se da je stranac boravio u RH na odobrenom privremenom boravku u svrhu spajanja obitelji zbog braka iz koristi, stranca se može kazniti zbog boravka. Za ovaj prekršaj predviđena je novčana kazna strancu od 500 do 3 tisuće kuna.

Nakon ulaska RH, u EU se procjenjuje da ne bi trebalo doći do značajnijeg porasta sklapanja brakova iz koristi, odnosno odobravanja privremenih boravaka strancima u svrhu spajanja obitelji, smatraju u Policijskoj upravi Osječko-baranjskoj, između ostalog i iz razloga što je po naprijed navedenom Zakonu o strancima (kao i ranijim zakonima o strancima od 2008. godine) povećano vrijeme koje je potrebno provesti u statusu odobrenog privremenog boravka u neku svrhu (pa tako i zbog spajanja obitelji) na vrijeme od pet godina neprekidno, kako bi se tek tada mogao odobriti stalni boravak strancu, pa zatim i eventualno državljanstvo RH. Boravak stranca u svrhu braka stoga ne daje beneficije za "lakše" stjecanje uvjeta za reguliranje statusa stalnog boravka odnosno naknadno i hrvatskog državljanstva.

Uvijek na oprezu

"Moj 'suprug' i ja postali smo pravi prijatelji. Barem jednom tjedno svratim do njega da bi me susjedi vidjeli, ali i da bih promijenila odjeću. Često malo pospremim stan i skuham mu večeru.", dodaje Marina kroz smijeh. Prijateljice je često zadirkuju zbog toga, no Marina kaže da "kemije" nema. Sada je na više od pola puta, dvije godine je u braku. Čeka da istekne rok od tri godine, nakon čega može predati zahtjev za razvod.

Oboje su od ovoga imali koristi, smatra Marina: "Kako smo u braku, plaćamo puno manje poreze. No, sve to nosi i ostale posljedice i rizike sa sobom. Primjerice, do sada si nisam priuštila nikakav veći izdatak, kao što je stan ili automobil. Osobu nikad ne možete dovoljno poznavati. Kako da budem sigurna da moj "suprug" nakon razvoda neće zatražiti svoj dio koji smo po zakonu stekli skupa u braku?" Marina je izvadila dokumente za privremeni boravak, a ubrzo i pronašla posao u struci. Radi kao voditeljica prodaje u jednom trgovačkom centru. Sretna je i zadovoljna, iako je još uvijek na oprezu jer joj policija može pokucati na vrata.

U Policijskoj upravi osječko-baranjskoj se nisu često susretali s takvim brakom: "Inače, ova policijska uprava je od početka primjene Zakona o strancima koji je prvi regulirao problematiku brakova iz koristi ("NN" 79/2007.), dakle od početka 2008. pa do danas imala sedam slučaja u kojima je bio prepoznat brak iz koristi i kod kojih je došlo do prestanka boravka strancima koji su zlorabili navedeno odobrenje privremenog boravka, dok u jednom slučaju nije ni odobren boravak jer se u tijeku prethodnog postupka posumnjalo i utvrdilo da se radi o braku iz koristi", poručuju iz Policijske uprave osječko-baranjske.

Marinin primjer nije rijetkost. Ovakva situacija iziskuje puno živaca, energije, ali i hrabrosti. Ulaskom Hrvatske u EU, tržište rada bit će otvoreno, čime će svatko imati mogućnosti potražiti svoj "komadić svemira" bez rigoroznih koraka i kršenja zakona.