Foto: Marc Chijs/Flickr

ZNANSTVENICI kažu da će reanimirati golemi, 30.000 godina star virus pronađen u smrznutim vrištinama i pustopoljinama Sibira i upozoravaju da bi klimatske promjene mogle probuditi druge opasne mikroskopske patogene.

Francuski istraživači o otkriću "Mollivirusa sibericum" javljaju u vodećem žurnalu Američke nacionalne akademije znanosti, riječ je o četvrtom soju prapovijesnih virusa otkrivenom od 2003. godine i drugom koji je pronašao isti tim znanstvenika.

> Rusija otvorila laboratorij za kloniranje izumrlih životinja

Prije nego ga probude, istraživači moraju provjeriti da on ne može izazvati bolest današnjih ljudi i životinja, a virus je dobio pridjev divovski jer je duži od jednog mikrona, odnosno tisućitog dijela milimetra.

Mollivirus sibericum ima 0.6 mikrona, a pronađen je u nekoć vječnom, a danas zahvaljujući klimatskim promjenama ne toliko postojanom ledenom pokrivaču Sibira. Mediji su tako velikim virusima dali ime "frankenvirusi".

Rizik od "uskrsnuća" uslijed klimatskih promjena

"Nekoliko virusnih čestica koje su još uvijek dovoljno infektivne, u prisutnosti ranjivog domaćina mogu oživjeti potencijalno patogene viruse," rekao je jedan od voditelja istraživanja, Jean-Michel Claverie, za AFP. "Ako ne budemo pažljivi i ova područja industrijaliziramo bez osiguranja, mi riskiramo da se jedan dan probudimo s virusima poput malih boginja za koje smo mislili da su davno iskorijenjeni".

Claverie će s kolegama novootkriveni virus pokušati oživjeti u sigurnim laboratorijskim uvjetima stavljajući ga u jednostaničnu amebu koja će poslužiti kao domaćin.

Za razliku od brojnih virusa u cirkulaciji danas, pradrevni uzorci koji datiraju iz posljednjeg ledenog doba nisu samo veći, već genetski složeniji. M. sibericum ima više od 500 gena, dok druga vrsta, Pandoravirus otkriven u 2003. ima njih 2.500. Za usporedbu virus influence A ima osam gena.

Američki istraživači su u 2004. godini reanimirali i zloglasni virus "Španjolske gripe" koja je ubila desetke milijuna ljudi u nastojanju da otkriju mehanizam iza ekstremne brzine kojom se širi. Posao je odrađen u najsigurnijim svjetskim laboratorijima američkog  Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC).