Foto: Index

DANAS, 14. travnja u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja svijeta, održat će se drugi po redu Marš za znanost.

Kao i prošle godine Marš će, u svakoj zemlji, uz opću temu prosvjeda protiv ignoriranja i zanemarivanja znanosti i znanstvenih činjenica, prije svega ozbiljnosti klimatskih promjena i njihovih ljudskih uzroka, osloviti i specifične nacionalne teme.

U Hrvatskoj će se marširati u dva grada - u Splitu i Zagrebu. U Zagrebu će Marš početi u 5 do 12 kod kipa Nikole Tesle u Preradovićevoj ulici, a u Splitu u isto vrijeme u Đardinu.

Mnogo razloga za izlazak na ulice

U Hrvatskoj Marš teško može doći u boljem (ili možda gorem) trenutku.

Naime, poznata američka nevladina organizacija Freedom House ovaj je tjedan objavila da demokracija u Hrvatskoj nazaduje, što se, među ostalim, zasigurno može povezati s trendovima koji se odvijaju u obrazovanju.

Obrazovanje je na udaru Crkve te marginalnih, radikalnih, desno-klerikalnih udruga i stranaka koje ga, među ostalim i ukidanjem raznih sloboda i prava, žele vratiti stoljećima unazad. Jedan u nizu primjera nedavna je inicijativa prema kojoj bi roditelji trebali dobiti pravo tražiti da se njihova djeca u državnim školama (ne u privatnim ili vjerskim), u sekularnoj državi, obrazuju u skladu s vjerskim svjetonazorima i filozofijama roditelja, što je u praksi neizvedivo pa će voditi daljnjoj diskriminaciji među mladima.

Bez ikakvih znanstvenih uporišta, a na temelju populističke vjerske propagande, alternativnih činjenica i širenja neutemeljenih strahova, u najvećim hrvatskim gradovima održavaju se prosvjedi protiv Istanbulske konvencije koja bi trebala snažnije zaštititi žene i djecu od obiteljskog nasilja.

U školskim udžbenicima, osobito onima iz vjeronauka, koji milom ili silom pohađa velika većina osnovaca, ateisti se demoniziraju kao zlikovci i zločinci odgovorni za holokaust, a osuđuje se i svjetonazor utemeljen na znanosti, kao i pouzdanje u znanstveni i tehnološki napredak. Sve to unatoč činjenici da se očekivano trajanje života od početka 20. stoljeća do danas, zahvaljujući razvoju znanosti, tehnologije i medicine, produljilo s 30-ak godina na preko 80. Samo u Zagrebu, samo u zadnjih deset godina, produljilo se za oko četiri godine. Na sličan način popravili su se i uvjeti života i rada.

Širi se strah od cijepljenja koje spašava živote

Znanstveno nepismeni, neodgovorni novinari šire opasne pseudoznanstvene i antiznanstvene ideje, kao što je primjerice strah od cijepljenja. To se radi čak i u državnim medijima koji bi trebali imati važnu obrazovnu funkciju u društvu. U nekim dijelovima Hrvatske zbog takve je propagande procijepljenost djece protiv super-zaraznih, opasnih ospica pala na oko 40 %, što je daleko ispod razine potrebne za kolektivnu zaštitu koja bi pružila sigurnost onima koji se iz medicinskih razloga ne smiju cijepiti.
 
Jedan od rezultata gore navedenih trendova jest i to da tek malo više od pola Hrvata prihvaća teoriju evolucije dok mnogi vjeruju u razne teorije zavjera, čak i u one o vladarima gušterima ili o Zemlji kao ravnoj ploči.

Prema procjenama demografa, od 2011. do 2016. iz Hrvatske se u potrazi za boljim životom u prosjeku godišnje iseljavalo oko 40.000 ljudi što znači da ih se u pet godina iselilo oko 200.000. Broj studenata u Hrvatskoj koji godišnje diplomiraju od 1996. se utrostručio, dok s druge strane analize strukture nezaposlenih pokazuju da se u posljednjih 13 godina broj onih s nižom stručnom spremom na burzi rada rapidno smanjio, a broj nezaposlenih s fakultetskim obrazovanjem drastično povećao.

Jedna nova studija pokazuje da najveću sklonost migriranju iskazuju osobe u dobi između 25 i 45 godina te da većinu iseljenih čine zaposlene osobe, među kojima je udio visokoobrazovanih čak 37,8 %.

Smrt obrazovne reforme

Obrazovna reforma, osobito kurikularna, i dalje se ubija izgladnjivanjem, politikantskim igrama i trgovinama, bacanjem klipova pod noge i odugovlačenjem. Sve je manje nade da će se ikada provesti, osobito cjelovita, kako je zamišljena i pripremljena.

Sustav visokog obrazovanja pokazuje sve simptome visoke umreženosti, nepotizma i korumpiranosti dok nam sveučilišta padaju na svjetskim rang ljestvicama. Istovremeno se sustav opire svakom usklađivanju s potrebama tržišta rada kao i pokušajima uspostave kakve-takve meritokracije. Sveučilišta tako sve više služe sama sebi - da se profesori zapošljavaju na njima, otvaraju si razne tezge i, kao na pokretnim trakama, štancaju studente bez perspektive.

Hrvatska se po ulaganjima u istraživanja i razvoj, kao i po broju prijavljenih patenata po glavi stanovnika, nalazi na samom začelju EU-a. Istovremeno, sudeći prema brojnosti i vrijednosti projekata koje naši znanstvenici pokreću u inozemstvu, imamo jedan od najsnažnijih odljeva mozgova u Europi.

Iz Europe ovih dana stiže i informacija da se Hrvatska nije uključila u krug zemalja koje, na čelu s Francuskom i Njemačkom, planiraju razvijati robotiku i umjetnu inteligenciju koje će u vrlo skoroj budućnosti stvarati zanimanja za milijune dok će u brojnim drugim sektorima poslove preuzimati automati.

Ukratko, čini se da se obistinjuju zloguke najave poznavatelja krojača europskih gospodarskih kretanja prema kojima je Hrvatskoj predviđena, ako već ne i namijenjena, sudbina svojevrsnog nacionalnog parka za razne oblike turizma, za dobru kuhinju i za snimanje dokumentarnih i igranih filmova, u kojem bi Hrvati uglavnom bili radnici u uslužnim djelatnostima - od sobara, kuhara i sommeliera do gostioničara i hotelijera. Činjenice koje pokazuju da nam najviše manjkaju upravo radnici u tim strukama jasno govore u prilog tome da se Hrvatska ubrzano kreće u tom smjeru.

Alternativne činjenice, teorije zavjera...

Marš za znanost kao inicijativa nastao je u SAD-u nakon izbora Trumpa i najava o smanjenju javnih ulaganja u znanost, odbacivanja znanstvenih spoznaja o klimatskim promjenama i poplave alternativnih činjenica. Pokret je ubrzo postao globalan, budući da su mnogi na lokalnim razinama prepoznali iste ili slične probleme. Ove godine marširat će se u više od 200 gradova diljem svijeta, a kod nas u Zagrebu i Splitu.

Službeni organizator Marša za znanost u Hrvatskoj je Anomija, udruga studenata sociologije na Hrvatskim studijima, no u organizaciji sudjeluju brojni drugi studenti, znanstvenici i entuzijasti.

Tajnica udruge Marija Antić kaže da će u fokusu marša ove godine biti slične teme kao i prošle jer su se isti problemi samo produbili.

''Prošle godine smo, uz globalne teme poput klimatskih promjena, lokalno u fokusu ponajprije imali stanje u sustavu visokog obrazovanja. Netransparentnost, klijentelizam, zatvorenost sustava i isključivanje dijela akademske zajednice iz procesa donošenja odluka, bile su neke od ključnih tema. Godinu dana kasnije, ovi problemi se nastavljaju, produbljuju i legitimiraju, a uz to se u svim segmentima društva događa rapidno srozavanje ugleda i važnosti znanosti i visokog obrazovanja'', rekla je za Index Antić.

''Ove godine u fokusu imamo obnovu povjerenja u znanost. Smatramo da je jako važno u što većem broju izaći na ulice i pokazati da su znanost i obrazovanje važni. Da nas kvalitetna znanost štiti od pristranosti, da nam demistificira mitove, oslobađa nas neutemeljenih strahova i smiruje strasti. U atmosferi potpune podijeljenosti i konstantnih sukoba na ideološkim i vrijednosnim osnovama, ostaje nam znanost u koju treba obnoviti i vratiti povjerenje'', tumači studentica HS-a.

Osim poziva na obnovu povjerenja u znanost ovogodišnji Marš posvećen je i konkretnim problemima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja - od neprestanih odgoda, promjena kriterija i političkih kompromisa nauštrb reforme obrazovanja, do sramotno malih ulaganja u znanost.

''Smatramo da je politici važno poslati poruku da je za dobrobit cijeloga društva ključno stati na kraj politikantstvu oko reforme obrazovanja te znanost i obrazovanje prepoznati kao pokretač budućeg razvoja. Samo takav pristup može omogućiti da mladi i perspektivni ljudi imaju želju ostati u zemlji i graditi bolje sutra'', poručuje Antić.

Više o Maršu možete doznati na ovoj poveznici.